Борба, 30. 03. 1992., стр. 2

30. MART 1992. GODINE

NA ŽABLJAKU POČELA IZRADA RADNE VERZIJE USTAVA ZAJEDNIČKE DRŽAVE

Ko ce doneti ustav?

Opštu saglasnost prati samo otvoreno pitanje postupka donoše

rečene sumnje u legitimnost postojeće Savezne skupštine

Žabljak. — Posao pisanja radne verzije ustava zajedničke države čija su osnovna načela već prihvaćena — u Crnoj Gori na referendumu, a u Srbiji u parlamentu, kako smo juče saznali — krenuo je dobro. Utvrđena je osnovna koncepcija i struktura ustavnog teksta, njegov obim, te organi i postupak donošenja. O svim ovim pitanjima postignuta je puna saglasnost, zvanično je saopšteno.

Sa crnogorske strane u izradi ustava učestvuju magistar Zoran Žižić (potpredsednik Vlade) dr Rajko Milović (republički sekretar za zakonodavstvo), Miodrag Vuković (predsednik Odbora za politički sistem Skupštine Crne Gore), Milan Vešović, sudija Ustavnog suda Crne Gore i Dragan Šoć (član rukovodstva opozicione Narodne stranke). Tročlanu radnu grupu iz Srbije predvodi dr Ratko Marković, a i njoj su još dr Vladan Kutlešić i Njegovan Kljajić, ministar za zakonodavstvo u Vladi Srbije.

Međutim, kako smo saznali, ipak je ostalo otvoreno pitanje postupka donošenja ustava zajedničke države zbog već ranije

Е

izrečenih sumnji u legitimitet postojeće. Savezne skupštine. Već je na Ustavnoj komisiji Skupštine Crne Gore,kao moguća varijanta predlagano da postojeća Savezna skupština prenese svoje ingerencije republičkim parlamentima koji bi trebalo da usvoje ustav zajedničke države. Zajednička država Jugoslavija biće republika, a republike koje će je činiti zvaće se republike članice. U izradi ustavnog teksta pošlo se od toga da on mora biti kratak, jasan i u duhu modernih: ustava demokratskih država. Koordinator crnogorske stručne grupe, magistar Zoran Žižić je, pred početak zajedničkog posla, izjavio novinarima da je već razrađena i konkretizacija 'načela uspostavljenih u osnovama za uređenje buduće zajednice. Prema njegovom sudu, donošenje ustava zajedničke države od posebnog je značaja u ovom trenutku, kako zbog unutrašnjih odnosa u zemlji, tako i zbog međunarodne zajednice koja mora, kao ozbiljnu činjenicu, uzeti državu sa oko 10 miliona stanovnika. Član stručne grupe iz

Srbije, magistar Njegovan Kljajić prokomentarisao je da tekst ustava neće biti nikakva novost, niti zajednička ekspertska grupa može bilo šta da improvizuje, pošto su politički stavovi o proJekciji nove države već utvrđeni. Mi smo dobili zadatak da ih normativno izradimo, utvrdimo organizaciju koja je podobna za izradu načela nove države i utvrdimo njihovu funkcionalnost, rekao je Kljajić. Njegov kolega iz crnogorske stručne grupe dr Rajko Milović precizirao je da će se na Žabljaku razraditi tri grupe pitanja: pitanje svojine koje ulazi u osnovni produkcioni odnos, pitanje sistema i organizacije vlasti i pitanje prava i

· sloboda građana.

Član crnogorske stručne grupe Dragan Šoć već je na početku izrazio neslaganje svoje Narodne stranke sa načelima sadržanim u osnovama za uređenje zajedničke države. Opredeljenje „narodnjaka“ je da nova Jugoslavija bude klasična federacija, bez opterećenja iz Ustava od 1974. godine. „Nama se čini da polazne osnove odstupaju delimično od tog principa i da tu sada ima dosta elemenata konfe-

nja ustava zajedničke države zbog već ranije iz-

deralnog sistema koji će ono što je loše iz Ustava 1974. godine preneti na novu državu“, rekao je Šoć i izrazio nadu da do toga neće doći. „Ja ću, rekao je on, zastupati političke stavove moje stranke, iako ne očekujem da će u konačnom oni biti prihvaćeni, ali računam na korektan i stručan rad” Prema osnovama za uređenje buduće zajedničke države, ona treba da obezbedi ravnopravnost republika i građana, dobrovoljan status članica i njihovo pravo na samoopredeljenje. Osim toga, zajednička država treba da bude otvorena i za pristupanje drugih republika, kao i za uključivanje u šire asocijacije i zajednice.

Pošto je pisanje radne verzije ustavnog teksta počelo u znaku razumevanja, postoji uverenje kod članova ekspertske grupe da posao neće trajati duže od srede. Nakon toga će napisani tekst biti prosleđen širim radnim grupama (višestranačkog sastava) i u Srbiji i u Crnoj Gori.

Sredinom ove sedmice na Žabljak treba da doputuje i stručna grupa za izradu ustava Crne Gore. D. VUKOVIĆ

GLAVNI ODBOR DPS | NEDOSTATAK KVORUMA „RASPUSTIO“ SABOR HRVATSKE

Zastupnici ne daju Šeksa

CRNE GORE

Potraga za modernom. državom

Titograd — Uslovi u kojima je ostvarivan izborni program bili su izuzetno nepovoljni i teško predvidivi. Realizacija ciljeva koji su postavljeni, a ogledali su se u izgradnji novog ekonomskog i političkog sistema kao i podizanju nivoa i kvaliteta života građana, otežavana je izmenjenim državno-političkim ambijentom, brojnim usložavajućim ekonomskim tokovima i ratnim uslovima koji su se odvijali u pojedinim delovima Jugoslavije. Ovo je konstatovao Glavni odbor DPS uz mišljenje da sistemska rešenja organa vlasti stvaraju pretpostavke i izgrađu-

„ju mehanizme da se Crna Gora konstituiše kao moderna, efikasno i racionalno organizovana demokratska država.

Ostvarene promene predstavlaju uslove za realizaciju vladavine prava, parlamentarne demokratije, tržišne ekonomije i prava i sloboda građana. UzimaJući sve to u obzir, kao i realizovane aktivnosti, Glavni odbor je podržao izveštaj Vlade Crne Gore i njene globalne aktivnosti na ostvarivanju izbornog programa DPS o čemu će biti rasprave 31. marta u Skupštini Crne Gore.

Glavni odbor je podržao praksu i orijentaciju za kadrovskim promenama, koje se zasnivaju isključivo na uvažavanju znanja, kreativnosti i efikasnosti u radu. Zbog dalje demokratizacije i jačanja kontrole javnosti u postupku izbora na određene funkcije, Glavni odbor se založio za dodatno afirmisanje instituta javnog konkursa. Uz to je, polazeći od značaja moralne odpovornosti javnih funkcionera, Odbor zaključio da DPS Skupštini Crne Gore predloži postupak evidencije i javne kontrole njihove imovine.

S. VUKAŠINOVIĆ

Na sjednici Društvenoimenovanju Vladimira

UNPROFOR-om, izrada Pro

obnove

Zagreb — Jučerašnji, četvrti za redom, dan održavanja Sabora Republike Hrvatske sveo se — zbog nedostatka kvoruma samo na kraću sjednicu Društveno-političkog vijeća.

Zastupnici tog vijeća odbili su da prihvate prjedlog da se izjašnjavaju o razriješenju sadašnjeg

ljka Olujića) i imenovanju novog Javog tužioca (Vladimira Šeksa). Naime, zastupnici — većinom iz vladajuće stranke kojoj pripada i Šeks — usprotivili su se odlasku ovog potpredsjednika Sabora sa te funkcije tako da se taj slučaj sada riješava iza za javnost, zatvorenih vrata Kluba zastupnika HDZ-a. Da to neće biti lako ilustriraju diskusije sa Društveno-političkog vijeća. Tako je Đuro Panjan rekao da je Vladimira Šeksa izabrao Sabor na funkciju „potpredsjednika parlamenta i dok pa taj isti Sabor ne razriješi nema pravne 05nove za njegovo imenovanje na novu dužnost. Po Stjepanu Sulimancu — također jednom od potpredsjednika Sabora — za funkciju javnog tužioca mogao bi doći neki drugi dobar pravnik a ne Šeks koji je zadovoljio na mjestu potpredsjednika Sabora i

predsjednika zakonodavno-pravne i ustavne komisije. Protiv imenovanja potpredsjednika Sabora na izvršnu funkciju bili su i zastupnici opozicije komentirajući da takva odluka ne bi bila pravovaljana. Čak je i predsjedniku Izborne komisije Ivanu Milasa uskraćeno pravo na objašnjenje podnijetog zahtijeva, a zastupnici nisu htijeli čuti ni izjašnjavanje samog eksa o ovom pitanju. Par dana ranije odvašnji „Vjesnik“ najavio je inače mogućnost dolaska Šeksa na Olujićevo mjesto budući da Olujić odlazi na ambasadorsko mjesto i to po prijedlogu predsjednika Republike. Društveno-političko vijeće je obavilo niz drugih izbora i imenovanja. Za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske izabran je Zlatko Crnić, koji se istakao u vrijeme izbora obavljajući funkciju u republičkoj izbornoj komisiji. Konačno je u skladu s odgovarajućim zakonom imenovano i 15 zastupnika Sabora iu Vijeće Hrvatske radio-televizije. Po novousvojenim zaključcima zahtjeva se „od svih djelatni-

' ka državne vlasti da u sklopu

svojih ovlasti uspostave suradnju i pruže svu potrebnu pomoć

OLAKŠICE ZA LETENjE UNPROFOR :

Beograd. — Odlukom SIV-a o načinu izdavanja odobrenja za avio letenje UNPROFOR-u je omogućen slobodan dolazak aviona iz inostranstva u jugoslovenski vazdušni prostor, bez obzira da li su to državne letelice pojedinih zemalja ili avioni stranih i domaćih kompanija uzeti pod zakup, saopštava Sekretarijat SIV-a za informacije. Podrazumeva se da kompletne zahteve treba родпен и одроуагајиćim rokovima da bi se posle konsultacija sa nadležnim organima u

&

zemlji, moglo izdati odobrenje za ulazak u vazdušni prostor Jugosla-

vije. Predviđeni su i povoljniji uslovi za letenje vazduhoplova UNPROFOR koje započinje i završava u vazdušnom prostoru naše zem-

lje.

litičkog vijeća zastupnici većinskog HDZ usprotivili se ksa na mjesto javnog tužioca 0. Zahtjeva se saradnja sa grama za povratak prognanih i Zakona o financiranju

pripadnicima UNPROFOR-a“, s kojima u pregovorima trebaju štititi interes Hrvatske u pogledu suverenosti te sigurnog i brzog povratka prognanika i izbjeglica u njihove domove. Zadužena je vlada da izradi cjelovit Program za povratak prognanih i obnovu njihovih kuća, imanja, te izradi Zakon o financiranju obnove. Među ukupno devet točaka spomenutih zaključaka dvije se odnoše na Bosnu i Hercegovinu. Uz podržavanje teritorijalnog integriteta, samostalnosti, i suverenosti BiH — te mirnog načina, putem pregovora triju suverenih nacionalnih zajednica, da se urede unutarnji odnosi — sugerira se što prije priznavanje Bosne i Hercegovine kao samostalne i suverene države radi što bržeg razriješenja sadašnje krizne situacije u toj republici.

Prije donošenja ovih zaključaka, zastupnici su više sati raspravljali i konačno prihvatili republički budžet u iznosu kojeg je predložila vlada — 269,7 milijardi dinara što zadovoljava tek nešto više od polovice potrebnih rashoda. Dobiven je i novi zakon. o srednjem školstvu, izmjeni o radnim odnosima, kao i onaj o unutrašnjim poslovima i obrani tako da zaposleni u tim službama kao i javnom tužilaštvu mogu biti pripadnici pojedinih političkih stranaka. Dakle,

o novome ukoliko Vladimir

ks ipak na kraju bude imenovan za javnog tužioca neće se morati odreći svoje stranačke pripadnosti, tako istaknute u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Sva tri vijeća Sabora ponovo će, zbog nedostatka kvoru-

ma, ponovo zasjedati krajem ap- !

rila.

KAKO SANIRATI ŠTETE, I NORMALIZOVATI ŽIVOT NA DOJUČERAŠNjJIM RATIŠTIMA

S verom u pomoć

Beograd. — Usvajanjem sa veznog zakona o važenju prav nog sistema na delu jugoslovenske teritorije koja je pod. posebnom zaštitom Ujedinjenih naci ja, stvaraju se uslovi za zaštitu ljudskih sloboda i prava na tim prostorima, konstatuje se u juče izdatom saopštenju Sekretarijata SIV-a za informacije. U komisiji Saveznog izvršnog veća za humanitarna pitanja i raseljena lica ističu da se uz uspostavljanje odgovarajuće vlasti stvaraju i uslovi za normalizaciju života i rada, kao bitne pretpostavke za povratak izbeglica i raseljenih lica, dodaje se u saopštenju.

Na ovim prostorima, inače, najveće štete pričinjene su stambenom fondu, poljoprivrednim gazdinstvima i infrastrukturnim objektima. Skoro svi proizvodni kapaciteti su razrušeni ili ne rade. Velika oštećenja su i na objektima društvenog standarda — školama, zdravstvenim ustanovama, vodosnabdevanju i slično. Troškovi na zbrinjavanju stotine hiljada raseljenih lica i potrebe za obnovom razrušenih objekata prevazilaze naše mogućnosti i spontane donacije pojedinih država i međunarodnih organizacija. Preko Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za. izbeglice Jugoslavija očekuje najširu međunarodnu humanitarnu pomoć, kako bi se dolaskom UNPROFOR-a počeo da vraća život na ratom razrušenim teritorijama.

Prema nepotpunim podacima na kriznim područjima nalazi se oko 370 hiljada hektara oranica, oko 9.500 hektara voćnjaka, oko 10.000 hektara vinograda kao i više od 430.000 hektara livada i pašnjaka. Jesenas je, i pored oružanih sukoba, zasejano nešto manje od 15.000 hektara pšenice, a ovog proleča obradiće se još oko 244.000 hektara. Više od 100.000 hektara oranica ove godine ipak će ostati neobrađeno.

(Tanjug)

Чу

VRS VODI U

"TRR: ı ТРАЈУ

| CENA: 23.000 DIN i 110 USD ||

- 021/ 22-665, 27 1 071/516-15R- 075/238:496—

Sky

| CIRIH

ei Polazak petkom u 14.30 h.

(= || Cena 60.000,00 DIN. u dve rate (saobezbeđenim vizama

~ Polazak petkom u 20.30 h. · Сепа 43.000,00 00 | U dve rate INFORMACIJE: У

АТИ IM

МОРЕ та :.2071/ 516-158,.277-616 PR Ar: RE LI -