Борба, 09. 04. 1992., стр. 6

BiH IZMEĐU

АУТО сине

Veće republika i pokrajina uputilo je akterima krize u BiH apel da se uzdrže od međusobnih sukoba i da svojim angažovanjem doprinesu smirivanju situacije, jer se „samo u mirnoj atmosferi i putem dogovora sva tri konstitutivna naroda može pristupiti rešavanju problema u ovoj republici i doći do pravih rešenja”. |

VRP upozorava EZ da je „gestom priznavanja BiH u potpunosti napustila povereni mandat pružanja dobrih usluga, da i dalje radi na razbijanju Jugoslavije i time na sebe preuzima veliku odgovornost za dalji tok događaja.“ Ujedno, apeluje se na Ujedinjene nacije i njene članice da se „uzdrže od donošenja odluka koje bi dodatno otežale situaciju i doprinele daljem razbijanju Jugoslavije.“

ČETVRTAK, 9. APRIL 1992.

GODINE

MILIVOJE MAKSIĆ U SKUPŠTINI SFRJ POVODOM MEĐUNARODNOG PRIZNANJA BOSNE I HERCEGOVINE

Pogrešan samo trenutak!

Bićemo suočeni sa realnošću koju možemo procenjivati kao nepravednu, ali koja ostaje realnost i zahteva od nas dalje stavove

Beograd. — Stanje u Bosni i Hercegovini sasvim logično potisnulo je u drugi plan raspravu o paketu deviznih propisa na jučerašnjoj sednici Veća republika i pokrajina Skupštine SFRJ, kojoj je prisustvovalo svega 38 delegata. Pošto je vojvođanski delegat Miodrag Vukotić zatražio od predstavnika federacije da podnesu informacije o situaciji u BiH i međunarodnim implikacijama nakon priznanja ove republike od strane EZ, delegatima se najpre obratio Milivoje Maksić, zamenik saveznog sekretara za inostrane poslove.

Rekavši da je teško dati prave odgovore zbog raznorodnih motiva ponašanja u zemlji i van nje i zbog toga što je „sve natopljeno mnogim emocijama“, Maksić je podsetio da upozorenja da je situacija u BiH na ivici velikih sukoba i da bi njenim priznanjem bila minirana konferencija triju naroda, jer bi se time priznala republika sa ne-

Doštampavanje novca

Delegati su usvojili izmene i dopune odluke o zajedničkoj deviznoj politici i projekciji platnog bilansa zemlje za ovu godinu, o kreditno — monetarnoj politici i promenama u zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju u ovoj godini. Platni bilans zemlje prema navedenim merama se zapravo inflatorno finansira jer je ukupna novčana masa od 253,5 milijardi dinara povećana samo u odnosu na mart mesec čak za 85 odsto, što znači novo, enormno doštampavanje novca.

com Skupštine SFRJ

definisanim oblikom unutrašnjeg uređenja i svog mesta unutar Jugoslavije. — EZ se, na žalost, oglušila o ta upozorenja i ona je time preuzela na sebe svoj deo odgovornosti za dalji tok događaja u BiH. Iskusna diplomatija zemalja EZ nije mogla da ne uoči zasnovanost naših argumenata. Mi nikada nismo rekli da je ta odluka pogrešna, ali je pogrešan trenutak. Ona je trebalo da usledi posle zajedničkog dogovora svih na konferenciji o Jugoslaviji i onda bi bila prirodan i normalan čin. >

Sada su, kaže даје Макче, SAD, hvatajući korak sa EZ, priznale Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, zadržavajući malu rezervu u pogledu uspostavljanja diplomatskih odnosa sa tim republikama, stavljajući do znanja da

EVROPA GLUVA NA UPOZORENJA: Milivoje Maksić za govorni-

moraju prethodno biti ispunjeni uslovi KEBS-a. Mislim da je to jedan racionalan prilaz SAD, da u te uslove treba svakako ubrojiti ponašanje hrvatskih oružanih snaga koje su u ekspanzionističkoj funkciji u BiH, pa prema tome diskvalifikuje Hrvatsku za jedan puni tretman od strane SAD.

— Mi, naravno, možemo imati niz političkih i pravnih Srpumena: ta kojima bismo mogli ороугрпето озпоуапоз!, сећзћодпоз! 1 mudrost ovakvog ponašanja glavnih faktora na međunarodnoj sceni. Treba, međutim, očekivati da će i druge zemlje poći koracima EZ, jer u Evropi sada imamo sasvim drugačiju situaciju. Ne možemo više računati na ranije ponašanje niza zemalja. Danas politika i Rusije i bivših delova Sovjetskog Saveza ima sasvim drugačiju fizionimi-

Američki pritisak na Hrvatsku

Zamenik saveznog sekretara za inostrane poslove Milivoje Maksić informisao je delegate da mu je upravo pre dolaska u Skupštinu stigla „ohrabrujuća vest da — ukoliko se potvrdi kao tačna — Sjedinjene Američke Države nameravaju da upotrebe svoj autoritet i spreče de-

lovanje hrvatskih oružanih snaga

na severu Bosne, smatrajući da se time može bitno doprineti smiriva– nju u Bih“.

Maksić je, takođe, saopštio da sastavni deo američkog priznanja čini i neslužbena najava da predstoje poruke predsednicima Srbije i Crne Gore sa verovatnim predlogom da emisari SAD dođu, bliže se upoznaju sa namerama oko zajedničke srpsko—crnogorske države i da se u tom kontekstu razmotri međunarodni status, pri je i funkcionisanje te nove уе како bi mogla u kontinuitetu sa državom Jugoslavijom da nastavi svoje funkcije na međunarodnom planu.

ju, slede u stopu, a ponekad čak i sa ambicijom da u tome budu i avangardni, poteze EZ i vodeće zemlje u njoj — Nemačke. Bićemo suočeni sa jednom realnošću koju možemo ocenjivati kao neopravdanu, ali koja ostaje kao realnost i koja zahteva da odredimo svoje dalje stavove, rekao je na kraju Milivoje Maksić, zamenik saveznog sekretara za inostrane poslove. D.V. — V.V. — LT.

NA PALAMA PREDSTAVLJEN MINISTAR MUP SRPSKE REPUBLIKE BIH

Obezbeđivanje civilne

vlasti —

prioritet

Mi nemamo nameru da rešavamo ratne sukobe, već da osiguramo civilnu vlast na teritorijama za koju politika kaže da je naša — istakao na konferenciji za štampu

Mićo Stanišić

Pale. — Na jutrošnjoj konferenciji za štampu u noOvVOOSsnovVanom pres-centru na Palama, novinarima je i zvanično predstavljen Mićo Stanišić, prvi ministar unutrašnjih poslova Srpske Republike BiH, inače dosadašnji savetnik ministra za državnu bezbednost nedavno raspalog MUP BiH. Izabran je nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjim poslovima Srpske Republike BiH, koji je promovisao Momčilo Krajišnik.

Objašnjavajući novinarima zašto su pripadnici MUP BiH iz redova srpskog naroda napustili ovu instituciju, Stanišić je naglasio da se radi o profesionalcima Srbima, dakle pravim milicionarima koji nisu želeli da rade u vojno-mupovskoj organizaciji, te da oni nemaju apsolutno nikakvog razloga da se prilagođavaju politici jedne ili dve vladajuće stranke:

— Mi ni sada nemamo nameru da rešavamo ratne sukobe, već da obezbedimo civilnu vlast na teritoriji za koju politika kaže da je naša — rekao Je Stanišić. Na pitanje novinara šta se onda dešavalo na Vracama, kada je formalno i počeo ovaj najnoviji sukob u BiH posle pucnjave između srpskih specijalaca sa

jedne i naoružanih građana i kursista s druge strane, Stanišić je odgovorio da su specijalci iz redova srpskog naroda morali da spašavaju živu glavu, dodajući pri tome da je glavni organizator tog sukoba upravo direktor Škole unutrašnjih poslova, koji je i uhapšen zajedno sa „saradnicima koji su omogućili da se ubiju dva specijalca, i to s leđa“. Po njegovim rečima, od ranije se znalo da će se u spornu zgradu useliti MUP Srpske Republike BiH, a u prilog tome Stanišić navodi činjenicu da su se za vreme vikenda u pomenutom objektu kao taoci zatekli profesori i đaci srpske nacionalnosti. Stanišić nije želeo da previše komentariše ulogu svog, dojučerašnjeg kolege, Vitomira Zepinića, zamenika ministra: unutrašnjih poslova BiH, koji je kaže Stanišić, nedavno naimenovan za savetnika ministra i koordinatora sa SSUP. i

Preksinoćno pojavljivanje Žepinića na sarajevskoj televiziji u uniformi MUP BiH propratio je tek grimasom, a sva nastojanja novinara da kod njega provere priče o Žepiniću kao „stenici u nesrpskom MUP koja će tamo obaviti posao, pa se onda povući“ prošla su bez odjeka.

On, međutim, nije ni malo

štedeo Dragana Vikića, sada komandanta odbrane grada, sa kojim je nekoliko sati pre konferencije za štampu imao telefonski razgovor u kome mu je ovaj, opet prema Stanišićevim rečima, „pripretio da ne silazimo odozgo jer se nećemo vratiti gore“. Pomenuo je i kontakte sa Muhamedom Cengićem, razmenu spiskova zarobljenih u kome, tvrdi Stanišić druga strana podvaljuje“. Naveo je da nemaju nikakvog kontakta sa popriličnim brojem srpskih intelektualaca i uglednih građana iz Sarajeva, uz opasku „mi znamo da su tamo gde ne bi želeli da budu“. Na pitanje — koliko ima zarobljenih „na drugoj strani“ — Stanišić je kratko odgovorio: „Četrnaest sa direktorom centra na Vracama, nekim profesorima i kursistima koji su učestvovali u ubistvu naših ljudi“.

Na kraju konferencije za štampu Stanišić je još naznačio da za sada „Srpski MUP“ zaobilazi JNA zbog njene specifične uloge u ovoj situaciji. Pomenuo je još da u svim delovima teritorije na kojoj funkcioniše srpska vlada nema bukvalno nikakvih problema i da su potpuno sigurni svi građani, bez obzira na veru i nacionalnost.

S. L.

SAVEZNI SUP O STANJU U BIH

Antisrpska

agresija

Na zahtev delegata pomoćnik saveznog sekretara za unutrašnje poslove Dragiša Ristibojević obavestio je VRP da je priznanje nezavisnosti BiH izrazito iskomplikovalo situaciju u ovoj republici. Po njemu, kriza je ušla u fazu građanskog rata, sa velikim brojem ljudskih žrtava, dok vlast u BiH već duže vreme skoro uopšte ne funkcioniše na celom prostoru republike. Ristibojević, uglavnom, uzroke tome vidi u „jakom prisustvu i delovanju hrvatskih oružanih formacija, od ZNG, Paraginih HOS-ovaca, do pripadnika drugih hrvatskih paravojski. One drže vlast u zapadnoj Hercegovini, severnom i delu centralne Bosne. Jedan od uzroka Ristibojević vidi i u nezakonitoj odluci Predsedništva BiH o opštoj mobilizaciji TO, civilne zaštite i rezervnog sastava milicije, čemu su se odazvali samo Muslimani i što predstavlja u osnovi ratnu Opciju i poziv na međunacionalne sukobe. Zajednički imenitelj aktivnosti koalicije HDZ i SDA je okrivljavanje JNA i srpskog naroda kao unutrašnjeg agresora BiH, što faktički znači zahtev za proterivanje armije sa ovih prostora. Hrvatska strana je, po Ristibojeviću, usmerila akciju da ostvari kontrolu na

strateškom pravcu zapadna Hercegovina — Duvno — Kupres — Bugojno — Zenica i dalje preko Doboja prema Slavonskom brodu. Krajnji cilj je okruženje Bosanske i Srpske Krajine. Na ovom pravcu HOS-ovci i hrvatske formacije ukopavaju teško naoružanje, pojačavaju svoje potencijale, što je dovelo do skoro potpunog iseljavanja srpskog stanovništva sa područja Livna, Duvna i Kupresa. Procenjuje se da je u BiH javno prisutno preko 30.000 naoružanih pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Sve to je, po Ristibojeviću, primoralo srpski narod da formira svoje organe unutrašnjih poslova, prvenstveno u cilju samoodbrane.

Ristibojević je na kraju zatražio da se organi unutrašnjih poslova BiH, iako podeljeni, moraju energično angažovati na zaštiti građana i uspostavljanju javnog reda i mira.

— Bez obzira što je BiH priznata, dalie smirivanje situacije zavisiće isključivo od postizanja doOBOVOra tri naroda o unutrašnjem ustrojstvu republike. Ukoliko dođe do dalje eskalacije nasilja i sukoba biće odgovorna Evropska zajednica, jer je priznala državu u kojoj praktično ne funkcioniše vlast i u kojoj vlada haos, izjavio je Dragiša Ristibojević. 66