Борба, 22. 05. 1992., стр. 5

по +

PETAK, 22. MAJ__1992. GODINE 5

KONFERENCIJA VISOKIH FUNKCIONERA DESET ZEMALJA EVROPE U BEČU

Panika zbog izbeglica

Računa se da je građanski rat u Jugoslaviji, posebno u BiH, pokrenuo najveći talas izbeglica na Starom kontimentu — najmanje 1,300.000 ljudi napušta svoje domove (uglavnom razorene)

(Od dopisnika „Borbe“).

Beč. — U glavnom gradu Austrije juče je počela konferencija visokih funkcionera 10 evropskih zemalja — u koje se ubrajaju i Slo-

venija i Hrvatska kao najugroženi- .

je — o problemu izbeglica iz Jugoslavije, posebno iz Bosne i Hercegovine. Prema dramatičnim saopštenjima svetskih dobrovoljnih organizacija i stručnjaka UN računa se da je građanski rat u Jugoslaviji pokrenuo najveći talas izbeglica u Evropi, možda i veći nego što je izazvao drugi svetski rat. Računa se da u ovom trenutku najmanje milion i 300.000 ljudi sa teritorije nekadašnje Jugoslavije napušta svoje domove, koje većina više i ne poseduje, jer su razoreni. Cinik bi mogao reći da je Austrija na neki način dobila ono što je tražila, jer su neki ljudi još prošle godine ovde prognozirali da bi moglo doći do neviđenog talasa izbeglica i velikih problema. Istini za volju, Austrija se po svom starom običaju i ovoga puta provukla budući da ovde — prema oficijelnim podacima — ima svega oko 10.000 izbeglica iz Jugoslavije. Dve trećine ih je zatražilo azil zato što je to praktično i jedina mogućnost da se u Austriji ostane. Ali, poslednjih dana beleži se dolazak najmanje 1.000 izbeglica iz Bosne dnevno. Nesrećnici već odavno znaju da Austrija nije naročito raspoložena da ih primi, ali pošto je Nemačka zatvorila granice oni su primorani da se obraćaju za pomoć Austriancima. Austrijske vlasti ističu da je spremnost stanovništva za pomoć izbeglicama, koja je bila na velikoj visini u slučaju Slovenije i Hrvatske, sada naglo opala. Više je praktično nemo-

guće naći smeštaj za izbeglice u privatnim stanovima, pa se oni zato smeštaju u škole i kasarne. Javila se i armija sa zabrinutom konstatacijom da nije ni malo mudro smeštati izbeglice između magacina oružja i municije.

Ni da dopru

Austrijska sredstva informisanja intenzivno se bave ovim problemom, a juče su iznela otvorene primedbe na račun Francuske, Velike Britanije i Skandinavije. Zašto se te zemlje prave kao da ih se ovo pitanje uopšte ne tiče — pitaju zabrinuti Austrijanci. Naime, talas izbeglica stiže do Italije koja je i izazvala sadašnju uzbunu i zahtevala sastanak u Beču — Mađarske i Austrije, i tu se zaustavila.

Do ostalih Evropljana, koji su se toliko angažovali u jugoslovenskoj krizi, nesrećnici ne mogu ni da dopru. Prvobitni plan da se izbeglice zadrže na teritorijama Slovenije i Hrvatske neostvarljiv je, zato što ove dve nove države nisu u stanju da zbrinu ni one koji su tu od ranije. Navodi se podatak da je oko 700.000 stanovnika BiH u begu od kojih je 350.000 došlo u Hrvatsku.

Split, koji ima 200.000 stanovnika — izveštavaju Austrijanci ima sada još 50.000 izbeglica sa teritorije Hrvatske i 30.000 iz BiH. Slovenija je nameravala da primi maksimalno 15.000 nevoljnika, a već sada ih ima 50.000. Pritom Austrijanci konstatuju kako je ironija sudbine u tome što bosanski

Srbi i Hrvati imaju svoje matične

POČELA KONFERENCIJA MINISTARA UNUTRAŠNJIH POSLOVA NEMACKIH POKRAJINA

Vize — mere opreza

2

Bon. — U Bonu je juče počela dvodnevna konferencija ministara

unutrašnjih poslova nemačkih pokrajina, na kojoj će se raspravljati i o tretmanu izbeglica iz Bosne i Hercegovine. Sigurno će biti reči i o tretmanu građana iz drugih republika bivše Jugoslavije. Stvari su zasad u oba pitanja sasvim nejasne, jer zvaničnih odluka nema.

Prema izjavi jednog predstavnika saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, reč je o utvrđivanju „preduslova za olakšano izdavanje viza ljudima iz Bosne i Hercegovine“. Predstavnik je priznao da se uvođenje viza za njih zasniva „manje na međunarodnom pravu, a više па merama opreza“, kako bi se sprečio talas izbeglica ka Nemačkoj. Istovremeno, opoziciona Socijaldemokratska partija (SPD) se založila za „nebirokratski postupak“ kako bi izbeglice iz Bosne i Hercegovine dobile dozvole za privremeni boravak u Nemačkoj, ne morajući da traže azil. SPD smatra da se „ne sme stvoriti utisak da se katolički Hrvati prihvataju kao izbeglice, a muslimanski Bosanci

ne“.

KOLONE NEVOLJNIKA IZ BIH SVAKODNEVNO

STIŽU U SREDNJU DALMACIJU

Briga mnogo košta

Izračunato da ishrana beskućnika bez noćenja dnevno košta oko milijun i pol hrvatskih dinara, a po crnom kursu oko 12,5 tisuća maraka

Split. — U Split i dalje pristižu novi konvoji izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, s tim što se i dalje očekuje da velika grupa od nekoliko tisuća žena, djece i staraca koji su kao taoci zadržani na Ilidži, nastavi svoj put prema Splitu.

Na području općina Split, Solin i Kaštela trenutno boravi 20 tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uz oko 17 tisuća onih koji su ranije došli iz ratom poharanih krajeva Hrvatske. Od tog broja, njih oko 14 tisuća ih ima organiziranu prehranu i smještaj po hotelima, odmaralištima i prihvatnim centrima.

U Regionalnom uredu za izbjeglice i prognanike izračunali su da briga o ovim ljudima, i to pod pretpostavkom da se oni samoorganizirano hrane (dakle bez noćenja) košta dnevno milijun i pol hrvatskih dinara, što je po crnom kursu u Splitu oko 12,5 tisuća maraka. Naravno, ova brojka još je i veća jer u nju, kao što rekosmo, nisu uračunati

troškovi noćenja u hotelima, a po važećim cijenama samo spavanje u hotelima na području Splita košta 163 HRD po osobi.

U drugim prihvatnim centrima (dvorana sportskog centra „Gripe“ i dvorana na bazenima u Poljudu) trenutno boravi više od 2500 ljudi koji čekaju primjereniji smještaj ili transport u druge gradove. Što će biti ako srpske snage na Ilidži ipak propuste nekoliko hiljada novih izbjeglica iz Sarajeva, nitko ne može sa sigurnošću reći.

Inače, iz splitskog Centra za socijalni rad saznajemo da će se u saradnji sa vlastima u hercegovačkim općinama napraviti novi izbjeglički spiskovi, jer će taj status izgubiti radno sposobno stanovništvo svih mjesta ovim žena s djecom do 10 godina. Iz Livna, Tomislavgrada, Čapljine i drugih mjesta traže da se svi radno sposobni vrate u svoja mjesta, naročito muškarci koji podliježu vojnoj obavezi.

I. PROFACA

DID: III em A AIČE—_ TRAŽI SE POMOĆ AUSTRIJE I ITALIJE: Maribor. — Sa

svega oko dva miliona žitelja, Slovenija je dosad prihvatila maksimalan broj izbeglica iz Bosne i Hercegovine koji beže pred aveti suludog rata.

Slovenija je, kaže se u zvaničnom ·saopštenju slovenačkih vlasti, primila prekomeran broj izbeglica u odnosu na broj stanovnika. To je i razlog sve većih zahteva od susednih zemalja, pre svega Austrije i Italije, da i one u većoj meri priskoče u pomoć. Sloveniji zbog velikog broja izbeglica preti finansijski udar koji ne bi izdržale ni bogatije zemlje — dnevno se za iz-

Бовнсе izdvaja više od sedam miliona tolara (oko 45 miliona dinara). S.

(Tanjug)

zemlje u koje mogu da pobegnu, dok Muslimani nemaju kud. Zato ističu da je već 20.000 bosansko-hercegovačkih Muslimana pobeglo za Tursku, a veliki broj uspeo je da uđe u Nemačku pre spuštanja granične rampe, tako da u toj zemlji sada ima oko 130.000 izbeglica sa teritorije Jugoslavije. austrijska sredstva informisanja takođe izveštavaju da veliki broj Muslimana beži u Srbiju, naročito u

Beograd.

Zuona na uzibumii

Juče je iznet podatak da u glavni grad Srbije stiže 5.000 do 7.000 izbeglica dnevno.

im je prvi voz sa bosanskim nesrećnicima stigao u Trst italijanske vlasti zazvonile su na uzbunu i postavile Evropi zahtev da se što pre postigne dogovor o kvotama izbeglica koje će pojedinačno zemlje primati. Očigledno je da se misli na onaj dosada pošteđeni deo Evrope, jer svi — od Slovenije, preko Hrvatske, Mađarske i Nemačke — ističu da više nisu u stanju nikoga da prime. Jedino se Austrija i dalje čini nevešta, primivši najmanje nesrećnika sa područja za čije je upadanje u neviđenu tragediju i te kako „zaslužna“.

Sasvim je sigurno da će Austrija biti prva zemlja u kojoj će problem izbeglica sa Balkana izazvati žestoke političke pritiske, od kojih naročito treba da se čuva ministar inostranih poslova Alojz Mok. On je naime, Austrijancima i celom svetu tvrdio da će politika koju je Evropa vodila, a Austrija je instruirala i često predvodila, smatrajući se najboljim poznavaocem balkanskog pitanja, dovesti do mira. Rezultati su, očigledno, suprotni.

Dušan SEKULIĆ

PUTEVI POMOĆI SVE NEPROHODNIJI: Utovar šlepera u Crvenom krstu Jugoslavije u Beogradu

Konvoji nisu krenuli

Beograd. — Veliki konvoj pomoći koji je iz Beograda i Zagreba, u organizaciji Visokog komesarijata UN, danas trebalo da krene put Sarajeva je odložen, izjavila je juče Tanjugu predstavnica ove organizacije u Beogradu Džudit Kjumin.

Do ovog odlaganja došlo je iz bezbednosnih razloga kao i zbog stradanja predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Sarajevu Frederika Morisa, rekla je Kjuminova.

Ovo odlaganje, međutim, ne znači i prekid aktivnosti Visokog komesarijata na tlu Bosne i Hercegovine, naglašava predstavnica ove organizacije, napominjući da je prekjuče iz Beograda u Bijeljinu upućen jedan kamion pomoći za izbeglice, a tri su otišla u Tuzlu.

a i zo o ro штети рит SEOBE NA SVE STRANE: zenica. — Dok je onemogućavan

odlazak deci i ženama srpske nacionalnosti u pravcu Beograda iz Zenice je u pravcu Splita preko Novog Travnika, Pavlovice, Gornjeg Vakufa i Prozora za Split otišlo osam autobusa.

Tim putem svakodnevno odlazi nejač u Dalmaciju, kako oni iz Travnika, Viteza, Zenice tako i iz drugih gradova koji gravitiraju ovoj saobraćajnici. U međuvremenu u ove gradove dolaze žene, deca, ali i odrasli iz pravca Doboja, Tešnja i Gornjeg Vakufa. U Zenici je tako smešteno oko tri hiljade izbeglica, a u Novom Travniku oko dve hiljade duša. B.H.

HUMANITARNA „POMOĆ IZBEGLICAMA U BIVŠOJ JU GOSLAVIJI

EZ otvara drumski most

Vrednost pošiljke šest i po miliona ekija 0 Centri u Beogradu i Zagrebu

Brisel. — Od juče je Evropska

zajednica uspostavila svojevrsni „drumski most“ za obezbeđivanje najhitnije i najnužnije pomoći izbeglicama, kojih na prostoru bivše Jugoslavije, kako procenjuju odgovarajuće međunarodne službe (Visoki komesarijat UN za izbeglice i Međunarodni crveni krst) ima već više od milion i tri stotine hiljada! Iz Belgije, Holandije i drugih zemalja EZ krenulo je juče više od 400 kamiona sa hranom, ćebadima, sapunom, deterdžentom i drugim najnužnijim potrepštinama za ljude koji su u ratnom vihoru ostali bez krova nad glavom i koji su ostavili sve pokušavajući da spasu goli život.

Ukupna vrednost pošiljki koje su krenule u pravcu Beograda i Zagreba (gde će se uspostaviti „operativne baze“ iz kojih će se pomoć distribuirati dalje), iznosi 6,5 miliona ekija. U sedištu EZ u Briselu je tim, povodom, saopšteno da će narednih dana i nedelja biti pokrenute nove inicijative i akcije za pomoć žrtvama najveće izbegličke tragedije u posleratnoj istoriji Evrope.

.

МЕТРОМЕТРОМЕФТ

POMOĆ ŠVEDSKE: Stokholm.

— Švedska vlada je ratom obuhvaćenim republikama Jugoslavije poslala pomoć u iznosu od 40 miliona kruna (6,6 miliona dolara), javlja agencija AP.

HRANA I LEKOVI IZ FONDA „NIKOLA TESLA“: Beograd. —

Fond „Nikola Tesla“ na jučerašnjoj sednici Odbora doneo je odluku po kojoj će se srpskom narodu iz Bosne i Hercegovine, kao i izbeglicama iz ove republike, pruži pomoć u iznosu od 2,5 miliona dinara. Kako je dogovoreno, nastojaće se da ova pomoć, koja bi prvenstveno morala da se sastoji od hrane i lekova, uputi tamo gde je to najpotrebnije. Tu se misli na žarišna mesta, poput Bijeljine, Bajine Bašte, Užica, Loznice, Rume i Sremske Mitrovice, u kojima je pritisak izbeglica najveći. E.P.

UTOČIŠTE U RODBINI:Tuzla.—- Preko 30 hiljada izbeglica našlo je utočište u Tuzli. Samo za protekla četiri dana iz gornje Tuzle stiglo ih je preko 1.000. Pretežno su smešteni kod robine. Iz Crvenog krsta se saznaje da su zalihe hrane i lekova pri kraju. Pojavila se i epidemija vašaka i šuge. D.R.

MAČVI POTREBNI ŠATORI: Bogatić. — U Mačvu i dalje pritižu izbeglice iz BiH, uglavnom iz Sarajeva, Bosanskog Šamca, Tuzle i Ugljevika. Za samo nekoliko poslednjih dana u Crvenom krstu evidentirano je hiljadu izbeglica, a veliki je broj neprijavljenih koji su smešteni kod prijatelja u mačvanskim selima.

Zbog velikog pritiska izbeglica, opštinski štab je zatražio od Ministarstva za odnose sa Srbima izvan Srbije šatore za smeštaj u slučaju većeg talasa izbeglica radi organizovanja prihvatnog tranzitnog centra. D.G.