Борба, 22. 05. 1992., стр. 7
DNEVNIK
PETAK, 22. MAJ_ 1992. GODINE 7
KONFERENCIJA ŠTAMPU VLADISAVA JOVANOVIĆA
Optužbe
pokrića
U politici je neodgovorno poigravati se pretpostavkama, a po njima Srbija je za mnogo toga kriva rekao je u susretu sa no-
vinarima ministar spoljnih poslova Srbije
Srbija se u ovom vremenu optužuje za mnoge stvari, ali srećom ne i za sve. Ne optužuje se, recimo, zbog nedavnih nemira u Los Anđelesu — ovako je, uz razumljivu blagu dozu ironije Vladisav Jovanović, ministar spoljnih poslova Srbije, objasnio položaj ove Republike i nove Jugoslavije tokom jučerašnjeg susreta sa novinarima u Međunarodnom press centru u Beogradu. Doza ironije je, posmatrano iz ministrovog ugla, bila neizbežna, jer se pokazalo, sudeći po brojnim pitanjima, da mnogi sa strane još ne razumeju sadašnje spoljnopolitičke stavove Srbije.
lako su se novinari susreli sa šefom diplomatije, upadljiva većina pitanja je ni malo neočekivano, bila usmerena na položaj Armije i na sadašnju situaciju u Bosni. Kako je moguće stvoriti konfederalnu državu gde 31 odsto stanovništva želi više od 60 odsto teritorije; stvorena je nova armija, ali delovi bivše su u nezavisnoj drža-
у: koliki je domet musliman-
sko-hrvatskog dogovora iz Splita; kakav je sastav paravojnih formacija u Bosni — glasila su neka od pitanja.
Suština odgovora ministra Jovanovića je u sledećem: U transformaciji Jugoslovenske narodne armije i u konstituisanju nove, rekonstruisana Jugoslavija zauzela je principijelan, pošten i čist stav, posebno kada je reč o granicama BiH. U ovom trenutku nema nijednog vojnika (osim nekoliko pitomaca) nove države izvan njenih granica.
Vladisav Jovanović je više puta ponovio da je Beograd odmah posle nagoveštaja transformisanja JA zatražio dijalog sa drugom stranom, ali da je Alija Izetbegović okretao leđa.
Srpski ministar je dug razgovor sa novinarima sažeo u ključnu tvrdnju: Mir u Bosni može se postići samo uz saglasnost sva tri konstitutivna naroda, a sve ostalo nije mir, a izjave iz Sarajeva, posebno one g. Izetbegovića su, kako je re-
· kao, u korist nastavljanja rata.
I — gde je tu krivica Srbije? Krivica se gradi na pretpostav-
"ci da bi Srbija morala da bude
kriva, jer je najveća u Jugoslaviji i jer je postojbina jednog od konstitutivnih naroda u Bosni. Međutim — naglašava ministar — krivica se ne dokazuje pretpostavkama. Upravo obrnuto, svi su nevini dok se ne dokaže suprotno.
1 stoga Jovanovićeva poruka: U politici je neodgovorno poigravati se pretpostavkama. Mi odgovaramo samo za ono što se događa sa našim građanima i na našoj teritoriji.
5. 2. МАМРХЈКА ,
ZA | ZASEDANJE SKUPŠTINE SRBIJE -
Izbori bez odlaganja?
Odbijen predlog 23 poslanika opozicije da se van snage stavi odluka o raspisivanju lokalnih izbora
Beograd. — Poslanici Skupštine Srbije nisu juče prihvatili predlog 23 poslanika opozicije da se po hitnom postupku stavi van snage odluka o raspisivanju izbora za odbornike skupština opština i Skupštine Beograda. Ovaj predlog ići će u redovnu proceduru, ali je ostalo nejasno da li će — uprkos intervenciji Dragoljuba Mićunovića — rasprava biti upriličena. pre izbora, 31. maja.
U obrazloženju zahteva dvadesetorica opozicionih poslanika pozivaju se na član 1. Ustavnog zakona o izmeni i dopunama Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Srbije po kome „Narodna Skupština po prestanku neposredne ratne opasnosti određuje rok u kome se moraju održati prvi lokalni izbori“. Pri tom je upozoreno na činjenicu da je predsednik parlamenta Aleksandar Bakočević odluku o raspisivanju izbora doneo (29. aprila) pre nego što je Predsedništvo SFRJ (20. maja) proglasilo prestanak neposredne ratne opasnosti. Dalje, ukazuje se da predsednik Skupštine nije ovlašćen da sam procenjuje, bez prethodnog „izjašnjavanja parla-
menta.
Ministar pravde Zoran Ćetković objašnjavao je kako Vlada nije kompetentna da o tome odlučuje već isključivo predsednik Skupštine (koji tog trenutka nije bio u sali) te da o eventualnom kršenju Ustavnog zakona tumačenje daje Ustavni sud. Dragoljub Mićunović na kraju je upozorio da Ustavni sud čak može doneti i odluku o poništenju izbora „što će biti veća šteta od jedne rasprave po hitnom postupku“ i predložio da se ovaj predlog razmatra bar blagovremeno, pre održavanja izbora.
e Jedinstveno uređen sistem višeg obrazovanja u celoj Srbiji, velika ovlašćenja resornog ministarstva i ministra prosvete i trojaka mogućnost osnivanja viših škola (u državnoj, mešovitoj i privatnoj svojini) — suština je Predloga zakona o višoj školi o kome je juče započeta rasprava u Skupštini Srbije. Predlog da se ovaj zakon skine sa dnevnog reda i da se razmatra u paketu sa zakonom o univerzitetu nije prihvaćen. Samo pedagoške akademije na području na kojem je u službenoj upotrebi jezik narodnosti organizuju nastavu na tom jezi-
ku. Za ovakvo rešenje Skupština se juče opredelila odbacivši, nakon višečasovne polemike, kompromisni Vladin amandman da u višim školama u pokrajinama nastava može da se vodi na jeziku nacionalne manjine, za koji se izjasni najmanje 30 studenata iste godine. Prema usvojenom rešenju, za strane državljane i lica bez državljanstva, više škole mogu organizovati nastavu i na stranom jeziku.
Rasprava o Predlogu zakona o Višoj školi je prekinuta i nastaviće se, po svoj prilici, 27. maja, kada je predviđen i izbor poslanika u Veću republika i pokrajina·Savezne skupštine. U komisiju za njihov izbor imenovani su: za predsednika — Aleksandar Bakočević, za članove — Redžep Hodža (iz poslaničke grupe koju sačinjavaju poslanici izabrani na predlog SPS), Zoltan Varga (iz grupe izabrane na predlog DZVM, DSHV, SDA i PDD) i Slobodan Kostić (grupa građana, SDA, SRSM i SPS), a za sekretara — Vladeta Popo-
vić.
e Skupština je juče odbila tri predloga Milana Paroškog. Jedan — da Srbija treba hitno da sklopi konferalni ugovor sa Srpskom Republikom BiH i Srpskom Krajinom. Paroški je-
PISMO BANATSKE EPARHIJE SVETOM ARHIJEREJSKOM SABORU
Ogradite se od socijalista
Otvoreno se izjasnite ili ogradite od satanske ideologije socijalista — kaže se, između ostalog, u pismu sveštenika banatske eparhije, upućenog Svetom arhijerejskom
saboru
„Obraćamo se Svetom arhijerejskom saboru i tražimo da se otvoreno izjasni, ili ogradi od satanske ideologije socijalista koji produžavaju svoju i našu agoniju, a time i nesreću SVOg srpskog naroda. Zabrinuti se pitamo: Ko i s kojim pravom iz Crkve sebi uzima slobodu da podržava ovu vlast“ — kaže se, između ostalog, u pismu sveštenstva vršačko-banatskog, čiji je vladika Atanasije (Jevtić), sastavljenog prilikom njihovog nedavnog godišnjeg sobranja. Sveštenstvo se nada „da ćete nas čuti i razumeti, te tako prekinutićutanje. Nećemo da verujemo da su Vas zabunili prerušeni bogoborci, kojima bez pokajanja nudite oproštaj“.
U pismu se traži i da Sveti arhijerejski sabor, čije je zasedanje upravo u toku, donese odluku „O Vaspostavljanju crkveno паrodnih sabora, na kojima će učestvovati najumniji sinovi Crkve i naroda iz svih srpskih zemalja i donositi najbitnije odluke po pitanju vere i života, i da taj Sabor inicira Vladu Naci-
U odbrani vladike
Povodom tihih šaputanja i govorkanja kao i otvorenih medijskih napada na račun javnog delanja našeg Vladike, mi ovim putem svedočimo da je Njegov plodonosan rad i nesebičan trud vaistinu na dobro Svete Crkve i naroda, u čemu ga podržavamo — kaže se još u ovom pismu koje je potpisalo više od sto trideset sveštenika. от onalnog spasa, koja bi omogućila povratak pune slobode i pravde kao i povratak Dinastije Karađorđević“. Protestujemo zbog, pišu sveštenici, prisustva njegove Svetosti patrijarha Pavla i episkopa Irineja na proglašenju tzv. „Vaskršnjeg“ ustava zemlje Nedođije i njihovog sedenja i druženja sa onima za koje se pouzdano zna da su progonili i ponižavali srpske sveštenike. Bezbožnici su njihovo prisustvo iskoristili za pokriće svoje lakrdije i izdaje velikog dela srpskog naroda iz-
Rojalisti optužuju SPC
Beograd. — Srpski rojalistički blok dostavio je Srpskoj pravoslavnoj crkvi poslanicu u kojoj se od nje traži da „povuče svoju podršku stvaranju nove AVNOJ-ske Jugoslavije“ uputi blagoslov da „povratimo sve srpske zemlje“, a Patrijaršiju vrati u Peć.
. OdSPC se traže i „molitve za pobedu srpskog oružja, a ne za mir” i prebacuje da „svojim stalnim pozivanjem na mir i praštanje neprijatelju obaraju moral srpskom ratniku, pa će stoga morati da snosi punu odgovornost ako granice srpske države ostanu na Drini, a ko-
munisti duže na vlasti“.
М.Т.
van središnje Srbije. Zar da pored svega što su nam učinili možemo verovati da od njih, nepokajanih komunista, mogu postati Srbi pravoslavci, kad oni to izričio neće „niti im pada na pamet da se menjaju“.
Napominjuću da se putem ovakvih TV prenosa prave predstave od bogosluženja, kaže se da „nestručni ljudi objašnjavaju najsvetije tajne vere i Života, dok sveštenicima daju pušku i šalju ih na front pod petokrakom i komunističkom komandom. Zahtevamo od Vas da iskoristite „dobre“ odnose sa vlašću, te da nam oni ubuduće ne otimaju naše najjače oružje, Krst Časni, prisiljavaju nas da na frontu budemo ubice. Bilo bi zato preko potrebno da vojska bude srpska, a u njoj sveštenik da ima svoje mesto, oca i duhovnika, koje mu je oduvek pripadalo“. U obraćanju Svetom arhijerejskom saboru zahteva se još da budu uporniji u traženju uvođenja veronauke, vraćanja Crkvi otete imovine, a napominje potreba da žrtve komunističkog terora budu opojene i na dostojan način obeležene. „I na kraju da budemo samokritični pa Vas molimo da se setite reči Apostolske“, „Ruku ne položi prebrzo na nikog“, jer su Crkvi potrebni zdravi i odani svedoci Istine, koji temelje kuću na kamenu, a ne oni koji na pesku dižu „kule od karata”. ı
М.Т.
posebno ukazao da se već realizuje sličan ugovor muslimanske i hrvatske Bosne sa nezavisnom državom Hrvatskom. Drugi odbijeni predlog Paroškog je da Skupština donese odluku o pristupanju Srbije Zajednici nezavisnih država, pošto je, bez saveznika u inostranstvu, teško opstati; Paroški smatra da rešenje svog nezavisnog položaja Srbija može naći u zajedništvu slovenskih i pravoslavnih država. Treći odbijeni predlog odnosi se na formiranje Anketnog odbora Skupštine Srbije, koji bi ispitao stvarne razloge za opoziv ministra kulture Miodraga Đukića. Napominjući da stanje u institucijama kulture nije onakvo kakvim ga predstavlja predsednik Vlade, Radoman Božović, koji i taži Đukićev opoziv, Paroški ističe ministrove napore među kojima su obnova srpskih manastira i spasavanje srpskog blaga iz Slavonije i Srema. Đukiću se, kako navodi Paroški, zamera što se druži sa pojedinim opozicionim liderima, a ne to što ništa nije uradio u kulturi. Ministar pravde, Zoran Ćetković, rekao je da je Vlada protiv predloga o formiranju anketnog odbora, Jer je pravo predsednika Vlade da predloži razrešenje ministra. REČ PLUS: ČEDOMIR MIRKOVIĆ
Vlast voli neznalice
Povodom teksta „Nova stara imena” objavljenog na našim stranicama 20. maja, a u kojem se Čedomir Mirković spominje kao jedan od kandidata za ministra kulture Srbije, sam Mirković nam se javio i rekao:
— Nisam dao nikakav povod, ni izjavom, ni postupkom, da se moje ime nađe na spisku potencijalnih kandidata za srpskog ministra kulture. Niti je bilo šta, s tim u vezi, od mene traženo, niti bih ja pristao. Uzgred da kažem, ne verujem da su na pomolu nova praksa i novi kriterijumi u kadrovskoj politici. Skeptičan sam prema očekivanju koje primećujem kod pojedinih mojih prijatelja da će vlast sada započeti sistematično i radikalno da se oslobađa zamlata, neznalica i negativaca. Kad bi započeo novi trend, valjda bi najpre sa mesta direktora Radio-televizije Beograd uklonili Dobrosava Bjeletića.
NOVI TRGOVINSKI ARANŽMAN „JUGOSKANDI-
KA“:Skoplje —Ponuda „Jugoskandika“ da otkupi celu makedonsku proizvodnju ranog povrća dosada je naišla na odziv nekoliko krupnih proizvođača koji će do 15. juna isporučiti hiljadu tona povrća, što se ocenjuje kao slab odziv. Međutim, „Jugoskandik“ i „Makedonija tabak“ su ugovorili trgovinski angažman od 12 miliona maraka, „Jugoskandik“ će plaćati gotovinom ili prehrambenim proizvodima, pšenicom, brašnom ı jestivim uljem. D.
GENERAL PANIĆ PRIMIO VOJNODIPLOMATSKI KOR:Beograd — Načelnik Сепеralštaba oružanih snaga general-pukovnik Života Panić, primio je juče u beogradskom Domu armije
· predstavnike~ vojno-diplomatskog
kora. Tom prilikom oril'su mu čes- . titali prijem nove dužnosti. 7...