Борба, 06. 06. 1992., стр. 4
4 SUBOTA — NEDELJA 6 — 7. JUN_1992. GODINE KONFERENCIJA U SUBOTICI „MANJINE !I DE-
MOKRATIJA“
Naši heroji njihovi demoni
Zajednička razmišljanja u vreme kada nacionalni sukobi zamračuju horizonte svih nas su „njihovi kod nas su u boljem položaju, nego naši kod njih“
Subotica. — Naučni skup „Manjine i demokratija“ kon je juče počeo u Evropskom građanskom centru za rešavanje konflikata u Subotici, uz učešće mnoštva naučnih radnika sa prostora nekadašnje Jugoslavije i iz inostranstva, zbog samog trenutka u kojem se odvija, nije mogao izbeći izvestan deprimirajući ton.
Kako je već prvi uvodničar, dr Vladimir Goati, sa Instituta društvenih nauka iz Beograda rekao, Jugoslavija je oduvek bila heterogena, a nametala su joj se jedinstvena, homogena rešenja. Ranije, jednopartijski, sada jednonacionalno, odnosno homogenizacijom većinske nacije. U takvom slučaju uvek postoje beznadežne manjine (nacionalne, religijske, kulturne), koje će se, pre ili kasnije, okrenuti protiv pravila koja ih čine stalnim gubitnicima.
Goatijeva prognoza budućeg razvoja na ovim prostorima nije ni malo optimistička: najpre, arogancija vlasti u nas ima mnogo dužu tradiciju nego neke vrednosti liberalne demokratije, tako da se nekim „skorašnjim demokratskim promenama ne treba nadati. Zatim, mora se unapred znati da će i svako buduće političko organizovanje na ovim prostorima u sledećim decenijama, pa ı stotinama godina, ići isključivo po nacionalnim linijama, o čemu se ranije nije vodilo dovoljno računa
U središtu sadašnje krize na prostoru bivše Jugoslavije, smatra dr Tibor Varadi sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu, krvoprolića i
razbuktalog propagandnog rata, nalaze se oni delovi naroda koji su u manjinskom položaju. U vreme kada nacionalni simboli zamračuju horizonte, a pripadnost naciji predstavlja vrhovnu vrednost, oni koji su u manjinskom položaju bivaju ugroženi. Zajedničko razmišljanje svih nas jeste uverenje da su „njihovi kod nas u boljem položaju, nego naši kod njih“, rekao je Varadi. Pored toga, stigli smo do tačke kada praktično više nema ljudi: naši su heroji, njihovi su demoni. Jednostavan pojam „čoveka“ postaje irelevantan, pa je irelevantno i ubijanje čoveka. Predlažući precizan katalog prava manjina, dr Tibor Varadi je rekao da je sadašnji problem bivše Jugoslavije krajnje kompleksan, i ne može se rešiti isključivo dogovorom o manjinskim pravima. Ipak, to je jedini racionalan način da se ti problemi reše.
Dr Mintjan Faber iz Holandije je u svom istupu najpre govorio O ohrabrujućem delovanju grupe Jugoslovena u Holandiji koji se bore Za mir u svojoj zemlji, a zatim dosta žestoko izložio kritici politiku Evropske zajednice u Jugoslaviji, koje su, po njegovom mišljenju, od početka rešavanja konflikata, za-
nemarivale osnovne vrednosti de-
mokratije. Prema Faberovom mišljenju, Evropska zajednica je ključnu grešku napravila onog trenutka kada je prihvatila mišljenje da se jugoslovenska kriza može rešavati etničkim putem, a ne jačanjem demokratije. i
J. RADOVANOVIC
INTERVJU PRINCA ALEKSANDRA MAĐARSKOM
RADIJU
Sankcije vode
odlaganju promena
Prestolonaslednik Aleksandar dao je intervju mađarskom radiju i na pitanje šta misli o zavođenju sankcija protiv Srbije i Crne Gore rekao je
— Primio sam vest o sankcijama sa žaljenjem ı zabrinutošću. Prvo, smatram da su one jednostrane, jer tretiraju srpsku stranu kao jedinog krivca u sukobu, što je očigledno pogrešno. Drugo mislim da su sankcije uperene na pogrešnu stranu, jer pogađaju narod. Slične sankcije su dugo bile na snazi protiv Iraka, Južne Afrike, ili bivše Rodezije— bez nekog efekta, izuzev teškog života običnog sveta.
Mnogo je ozbiljnije što stra-.
hujem da se ove sankcije mogu pokazati kontraproduktivnim, jer mogu pomoći Miloševiću da ukoči osipanje podrške koju je imao. U tom bi slućaju potez Ujedinjenih nacija mogao da odloži, umesto da ubrza. neminovne radikaine promene u Beogradu i demokratski preobražaj Srbije. Govoreći o ratu u BiH prestolonaslednik je rekao da ključ za rešenje bosanskog sukoba nije u raspodeli krivice, vec u analizi uzroka. Suština Jugoslovenskog konflikta Je u odluci: da se priznaju republike u sasravu bivše
Federacije kao nezavisne države. Međutim, princip teritorijalnog integriteta republika sukobio se sa principom samoopredeljenja naroda. Te unutrašnje granice, koje je arbitrarno zacrtao Tito, bile su kazna za Srbe, jer je jedna trećina njih ostala van Srbije, čak i u oblastima gde predstavljaju kompaktnu i
Krajem meseca
sa svojim narodom
Beograd. — Krajem ovog meseca prestolonaslednik Aleksanari изрека 4 Prelo tra, om! trenucima bio sa svojim пагоdom. 058 о дашти доlaska biće naknadno objavljene, saopštava prestolonaslednikov kabinet iz Londona.
ubedljivu većinu.
Na pitanje: šta bi učinio da zaustavi rat — princ Aleksandar je rekao:
— Pre svega insistirao bih na jednakim pravima svih sukobljenih strana. Ne može se o pravima Albanaca na Kosovu suditi na jedan način, a o pravima Srba u Krajini-na drugi.
PISMO DR BRANKA KOSTIĆA BUTROSU GALIJU
Prihvaćeni svi zahtevi
Tražimo sazivanje sednice Saveta bezbednosti a posebno zbog činjenice da je SRJ pozitivno odgovorila na sve zahteve iz Rezolucije i usvojila rezoluciju kojom bi se
eliminisao embargo
Beograd. — Potpredsednik Predsedništva Jugoslavije dr Branko Kostić uputio je juče poruku generalnom sekretaru UN Butrosu Galiju o merama koje Jugoslavija preduzima u vezi sa rezolucijama Saveta bezbednosti o krizi u Bosni i Hercegovini. U poruci se između ostalog kaže da je Predsedništvo SRJ razmotrilo rezolucije Saveta bezbednosti 752 i 757. kao i izveštaj za Savet bezbednosti od 30. maja. U vezi sa zahtevima formulisanim ovim dokumentima Predsedništvo Vas obaveštava da Savezna Republika Jugoslavije nastavlja da ispunjava sve međunarodne obaveze po međunarodnom pravu i Povelji ujedinjenih nacija i čvrsto je rešena da ispuni sve obaveze po rezolucijama. Savezna Republika Jugoslavija nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema BiH, kao ni prema bilo kojoj drugoj zemlji i čini sve da dođe do prekida vatre u Bosni i Hercegovini. SRJ se najenergičnije zalaže za ispunjenje Rezolucije 752 i povlačenje svih tuđih snaga iz BiH. Sa svoje strane preduzeli smo mere i priveli kraju povlačenje JNA, odnosno građana SRJ o njenom sastavu. Podržavamo zahtev Saveta bezbednosti da se odmah raspuste sve paravojne snage u
Bosni i Hercegovini i onih koji eventualno dolaze sa strane.
SRJ čini sve da se ublaže patnje građana u BiH i u tom smislu je i sama do sada dala velike količine humanitarne pomoći u hrani, lekovima i drugo. U tom smislu zahteva se oslobađanje svih komunikacija posebno sarajevskog aerodroma. SRJ smatra da se trajno rešenje krize u Bosni i Hercegovini množe postići efikasnim političkim sporazumom tri konstitutivna naroda i podvlači da će ona poštovati svaki oblik tog dogovora, kaže se u pismu Kostića Galiju i dodaje: -
Savezna Republika Jugoslavija ponovo konstatuje da je njen životni interes da dođe do prekida oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini. :
Međutim, kako to pokazuje i Vaš izveštaj Savetu bezbednosti od 30. maja 1992. godine, prilikom donošenja ovih rezolucija nisu bile uzete u obzir sve relevantne okolnosti, pa objektivno postoji opasnost da osnovni cilj tih rezolucija — zaustavljanje sukoba i prekid rata u Bosni i Hercegovini — ne bude ostvaren. - Realna situacija u Bosni i.
Hercegovini traži da se 'o svim tim događajima ima objektivno i pravo saznanje. Usvojena Rezolucija 757 i prinudne mere za-
snovane su na zabludi da je SR Jugoslavija agresor i odgovorna za oružani sukob u Bosni i Hercegovini, pri čemu nije objektivno ocenjena uloga svih involviranih strana. U Bosni i Hercegovini postoje tri nacionalne vojske koje se međusobno sukobljavaju i na koje se utiče sa raznih strana. SR Jugoslavija u Bosni i Hercegovini ne učestvuje kao zaraćena strana i nema takav uticaj na tok događaja kakav joj se pripisuje u navedenim rezolucijama.
Svaki jednostrani pristup sukobima u Bosni i Hercegovini može dovesti do tragedije sa nesagledivim posledicama po SR Jugoslaviju, region i šire odnose, umesto do željenog cilja obustave sukoba u Bosni i Hercegovini. ·
Zbog svega toga, tražimo sazivanje sednice Saveta bezbednosti na kojoj bi se, u svetlu realnog stanja na terenu, uključujući i informacije iz Vašeg izveštaja od 30. maja 1992. godine, a posebno činjenice da je SR Jugoslavija pozitivno odgovorila na sve zahteve iz rezolucije Saveta bezbednosti, usvojila odgovarajuća rezolucija kojom bi se eliminisao embargo zaveden prema SR Jugoslaviji, kaže se na kraju pis- . ma Branka Kostića, Butrosu Galiju. SAOPŠTENJE SA SEDNICE VLADE REPUBLIKE SRBIJE
Razoružati paravojne formacije
Vlada Republike Srbije obratila se srpskom rukovodstvu BiH sa zahtevom da preduzme hitne mere da se grupe koje su se otrgle kontroli svih vojnih vlasti razo-
ružaju
Vlada Republike Srbije na jučerašnjoj sednici predsedavao je dr Radoman Božović, razmotrila je Izveštaj o stanju bezbednosti u Republici, posebno sa stanovišta sprovođenja Zakona o odbrani — sprečavanju formiranja paravojnih formacija kao i o sprovođenju Zakona o oružju i municiji. i
Na teritoriji Srbije nema paravojnih formacija niti teritorija Srbije može biti upotrebljena za formiranje takvih formacija za njihov boravak na njoj ili upućivanje izvan granica. Svaka takva aktivnost je izvan zakona i podleže oštrim sankcijama. Međutim prema istim informacijama postoji nekoliko manjih grupa na području Bosne i Hercegovine koje su se istrgle kontroli svih vojnih vlasti nastavljajući nezakonito angažovanje. Vlada Republike Srbije, u vezi s tim obratila se srpskom rukovod-
stvu BiH sa zahtevom da preduzme hitne mere da se sve takve grupe razoružavaju.
U izveštaju ovog Ministarstva navedeno je da je u periodu od donošenja Zakona o odbrani sprečavanju formiranja paravojnih formacija kao i o sprovođenju Zakona o oružju i municiji do danas preduzeto niz mera i aktivnosti u smislu jačanja javnog reda i mira i opšte bezbednosti i da'je zbog kršenja Zako-
na podneto ukupno 1.276 krivič-"
nih prijava protiv 1.385 lica.
U istom periodu oduzeto je 5.100 ručnih bombi, 4.800 pištolja i revolvera, 1.500 automatskih pušaka, preko 3.000 ostalih pušaka, više stotina tromblonskih i pešadijskih mina, 20 eksplozivnih naprava, preko 3.000 kilograma eksploziva, veće količine vojne opreme i materijala i preko 700 hiljada metaka.
Vlada Republike Srbije uputila je poruku srpskom rukovod-
.je protiv
stvu u Bosni i Hercegovini, u kojoj se kaže: 5
Najenergičnije insistiramo da se prekine sa odugovlačenjem demilitarizacije sarajevskog acrodroma i stavljanja pod kontrolu UN. To je neophodan uslov kako za omogućavanje humanitarnih letova; tako i za početak deeskalacije sukoba u BiH. Istovremeno želimo još jednom da istaknemo naše kategorično insistiranje da prestane svako artiljerijsko bombardovanje gradova, odnosno da se takve pojave spreče svim sredstvima. Nastavljanje takve prakse duboko” interesa, ne samo srpskog naroda u BiH, već i Srbije i SR Jugoslavije.
Vlada je zaključila i da pred-
· loži predsedniku Narodne skup- ·
štine Republike Srbije da sazove vanredno zasedanje, Narodne skupštine za juni, mesec kaže se u saopštenju.
KG ee GG:GGGGGGGGGGGCGGCGG|GSG CJ KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE U VLADI SRBIJE
Republika Srbija obezbeđuje
gih prava izbeglica i nastoji da im omogući i međunarodnu pravnu zaštitu na način koji je utvrđen i za sve ostale građane Srbije. U tom kontekstu intenzi-
komesarijatom UN za izbeglice i UNICEF-om, a upućen je i apel svetskoj javnosti „da pomognu da se tragedija srpskog. naroda koji je izbegao u Srbiju olakša, odnosno da se problemi vezani za energetiku i transport zbog ekonomskih sankcija reše kako bi se omogućilo da pomoć za izbeglice stiže“. Ovo je suština rečenog na konferenciji za novinare u vladi Srbije na kojoj je o problemima izbeglica i nastojanjima da im se što više pomogne
zaštitu ličnih, imovinskih i dru- -
virani su kontakti sa Visokim ·
i obezbede normalni uslovi do povratka na svoje teritorije govorio Dobrica. Vulović, predstavnik Komesarijata. za izbeglice Republike Srbije. Vulović je 'istakao da je vlada Srbije spremna da učini sve kako bi se omogućio nesmetan dolazak humanitarnih konvoja za izbeglice. Trenutno u Srbiji, prema podacima Crvenog krsta, ima 332.474 izbegla lica. Od tog bro-
ja 165.875 je sa područja BiH.
Verovatno ih ima i 50 do 40 odsto više nego što kaže zvanična evidencija, jer su mnoga izbegla lica kod rođaka i prijatelja, i ne žele se evidentirati kao izbeglice. Prema podacima iz opštinskih komesarijata na teritoriji Srbije boravi oko 50 hiljada izbeglica ·koji nisu Srbi. 27.000 su
Muslimani, a ostali su Hrvati, ·
Apel za pomoć izbeglicama
Jevreji i Albanci i svi imaju isti tretman. Međutim, treba biti obazriv kad su u pitanju cifre jer su ovog trenutka svi podaci relativni“, rekao je Vulović, naglasivši da će do 15. juna biti sređeni svi podaci: · дрена ју ___U toku je i izrada, odnosno utvrđivanje predloga zakona o rebalansu republičkog budžeta, gde će biti precizno utvrđeno koliko će se odvajati za izbeglice. Na pitanje kako će biti zašti-. ćena imovina građana iz drugih republika koji se trenutno ne mogu vratiti, Vulović je rekao da će, pored ostalog, biti zamoljeni međunarodni eksperti da pomognu u zaštiti imovine 12beglih lica. '
5" Р.5: