Борба, 06. 06. 1992., стр. 6
OKRUGLI STO EKONO-
MISTA U BEČIĆIMA O
SANKCIJAMA | ВГОКАDI „Mi smo nemocni“
6 SUBOTA — NEDELIA 6 — 7. JUN 1992. GODINE Oe NBJ O ŠANSAMA DA SE PREVAZIĐE EKONOMSKA BLOKADA.
Posleđice blokade su zastrašujuće i zato ekonomisti (u svojoj tradicionalnoj poruci) kažu da je njihovo potcenjivanje nepromišljen i neodgovoran čin Poziv poli-
tičarima da se oni prvi žrtvuju
Sankcije međunarodne zajednice su pravične u onoj meri u kojoj pogađaju vlast, jer su one odmazda za sve ono što je ova vlast činila, a svet nije želeo da prihvati. Blokada je krah jedne politike u kojoj je oružana sila zauzimala najvažnije mesto. Ma kakve ekonomske mere da preduzimamo ništa ne vredi, sankcije će nas slomiti — reči su dr Ljubomira Madžara, profesora Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu savetovanja ekonomista u Bečićima, posvećenom sankcijama i blokadi.
Tek trećeg dana ovog naučnog skupa ekonomisti su „otvorili dušu” i izašli iz sjajne izolacije. Bez rukavica i mimikrije otvoreno i kritički saopštavaju javnosti da su kao struka nemoćni da pomognu u traženju izlaza iz blokade.I otvoreno ukazuju prstom na aktuelnu vlast kao jedinog krivca za uništavanje privrede.
— Doći će vrlo brzo vreme da se od naroda traže žrtve — kaže Madžar. — Топ (от 2пуоуапји mora dati politički vrh koji je sve ovo zakuvao više nego što je moralo. Političari moraju jasno i ubedljivo da daju te žrtve, da žrtvuju
svoje nekretnine i skrivene devize.
za kupovinu ogreva, jer kako reče jedan pesnik „sirotinja je zimogrožljiva“. Ocenjujući da „najveći broj građana još nije svestan svih pogubnih posledica koje nas čekaju“ profesor Mlađan Kovačević ocrtao je svu kataklizmičnost sankcija i blokade. — Kad se sankcije ustale i kad čitav narod počne da oseća svu njihovu težinu, političke vlasti moraju raspisati referendum kako bi se proverilo da li građani.i dalje stoje iza takve politike — predložio je dr Kovačević. — Zadatak nas ekonomista je da sagledamo efek-
javnost sa onim što nas očekuje.
Ekonomisti su uputili i savet privredi. Tako je profesor Madžar pozvao sva preduzeća koja se još dobro drže da pod hitno sklanjaju svoje devize u inostranstvo. „Spasite sve što se spasti može za dane koji će doći posle ovog čuda, koje nađam se neće dugo trajati — Tekao je Madžar. — Mi ukazujemo da je nešto kao što je ova blokada nepravedno, a mi smo kršili sve međunarodne propise ratujući rekla je dr Dragana Đurić iz instituta ekonomskih nauka, uz komentar da „još nisnio svesni šta nas čeka, ako sve pretnje svetske zajednice budu zaista ostvarene“. „To je rafinirani očaj“ prokomentarisao je reči svoje koleginice mr Slavenko Grgurević. Izbačeni smo iz civilizacije — poručio je Grgureм16. U svojoj (гаф стопа!пој poruci ekonomisti upozoravaju da su troškovi aktuelne politike toliko veliki da privređa ni na kratak rok ne može da ih podnese. Posledice ekonomske blokade su zastrašujuće i zato ekonomisti smatraju da je njihovo potcenjivanje nepromišljen i neodgovoran čin. Kao jedini pravi odgovor na blokadu vidimo preduzimanje mera da se ona ukloni — kaže se u poruci. А
Ekonomisti smatraju da nema snage i para i ekonomsko političkih uslova za program brzog oporavka jugoslovenske privrede. Za stabilizaciju je potrebna demokratska i pravna država. 1 na kraju poruke, skup u Bečićima opominje vlast da su se upustile u preveliko podržavljenje privrede. Ako se taj proces nastavi, i bez blokade jugoslovenska privreda će ostati izo lovana od sveta. у
Т. ЈАКОВ! M. BRKIĆ
te i preko štampe upoznamo širu
KK KK rmp i moz MR MIODRAG GOMILANOVIĆ, MINISTAR ZA ENERGETIKU, RUDARSTVO, INDUSTRIJU I SAOB-
RAĆAJ U VLADI CRNE GORE
Rezerve na kraci rok
Podgorica. — Sankcije međunarodne žajednice prema Crnoj Gori Srbiji teško će se odraziti na crnoporsku privredu. Velika crnogorska „preduzeća ·— _ Željezara, „Obod“, „Radoje Dakić“, „Titeks“ i druga. —-·u .procesu proizvodnje uveliko se „naslanjaju“ na uvOZ Sirovina, repromaterijala, rezervnih djelova i drugog. Osim toga oko 50 odsto izvoza, iz ove Republike, ргодаје зе na tržišta тарадпоеуropskih zemalja. S druge stranč, pomorska i druga saobraćajna blokada drastično će se, prije svega ođraziti na turizam i iposlenost Еаже Ваг 1 Хеђегтисе.
- ;Borbin“ sagovornik mr Miodrag - Gomilanović, · ministar za Energetiku, rudarstvo, industriju i saobraćaj u Vladi Crne Gore kaže da su se najnoviji problemi, posebno rasturanje Jugoslavije, drastično odrazili na crnogorsku privredu. Osim toga prelazak velikih preduzeća na tržišni način privređivanja nije moguć jer za to nijesu spremna. Naime, baš ta velika preduzeća nijesu pogodna za prilagođavanje tržišnom tržištu. U takvim uslovima poslovanja, došle su
i ekonomske sankcije. Nema dakle, ni jedne privrede koja bi izdržala, posebno ako se zna da je :zavisna od uvoza i izvoza, kakva' je crnogorska privreda. ap OPOVO
6 Ima li crnogorska privreda rezerve sirovina, repromaterijala i drugog na diži (proizvodni). rok? :=— Učinjeno je sve da se-u preduzećima . sagledaju mogućnosti supstitucije.rezervnih.djelova, Sirovine i drugog. Dakle, čini se sve da se-sankcije ublaže. Međutim, ukoliko ne·budu brzo ukinute, rezerve sirovina, materijala i drugog. se procjenjuju na kraći rok.” |
e Gdje su, onda izlazi?
— Za nadati je da se ekonomske sankcije brzo ukinu. U međuvremenu, valja tražiti nova tržišta, koja prihvataju: nas kao ravnopravne partnere, i sa kojima bi ekonomska logika imala. primat nad politikom. Osim (ова, Котрјеmentarnosti crnogorske privrede se temelje na osnovu tijesne saradnje sa privredom Srbije, koja ima dovoljno energije, hrane i strateške rude, rekao je ministar mr Mi-
odrag Gomilanović. S IJ. MUDREŠA
Novac bez kontrole
Centralna banka traži od vlada dve republike da ne rade njen posao po principu „uzmi koliko ti treba“ i da joj vrate kontrolu nad deviznim i dinarskim tokovima 0 Trećina novca „vrti“ se na ulici 0 Niko ne popunjava devizne rezerve kod NBJ
Beograd. — Ekonomska blokada prema Jugoslaviji došla je u najgore vreme, kada je nakon skoro godinu i po dana potpunog finansijskog nereda trebalo utvrditi konačno zdravu ekonomsku politiku za SRJ. Upravo zbog toga je neophodno da se što hitnije donese program usmeren na racionalizaciju ukupne potrošnje — od budžeta, preko sirovina, repromaterijala, gotove robe, do dinarskih i deviznih sredstava. U protivnom, hiperinflacija će razoriti do kraja privredno tkivo i stvoriti deficite koji se neće moći izdržati.
To je u jučerašnjem razgovoru sa novinarima rekao guverner NBJ Dušan Vlatković i izneo podatke da već sad platni deficit iznosi 640 miliona dinara, a robna razmena beleži minus od 750 miliona dolara u prva četiri meseca ove godine.
Pošto će najveće štete od sankcija pretrpeti platni bilans i industrijska proizvodnja, uz racionalizaciju svih vidova potrošnje, пеophodno je da se monetarnom politikom podrži proizvodnja koja će dati efekte. Po oceni NBJ to su agrar i energetika, a sve ostalo će biti u drugom planu. Ovo upozorenje je tim važnije što će se još više povećati pritisak na emisiju primarnog novca, koji centralna banka i onako više nije u stanju:da kontroliše. Procenjuje se da je najmanje 50-.odsto od ukupnog novca u opticaju pušteno kroz nelegalne kanale. U nepravnoj državi centralna
Đanka jednostavno nije mogla da
„nadjača“ vlasti sada samo dve republike koje su ilegalnim 'kreiranjem novca pokrivale sopstvenu potrošnju i finansirale stvaranje
VRANJE
Prinudni odmori skraceno vreme
Vranje. — Za samo nedelju dana od donošenja Rezolucije 757 Saveta bezbednosti u vranjskim preduzećima su preduzete mere ne bi li se sve to što bolje amortizovalo. Tako u vranjskoj metalnoj industriji nam rekoše da i ovo malo zaliha maksimalno domaćinski koriste. Jer, pod kraj meseca, kao i obično, ovo preduzeće odlazi na kolektivni godišnji odmor. Zato i veruju da će se do 26. juna proizvodnja nesmetano odvijati. CENI
U pamučnom ~ kombinatu „Jumko“ po svemu sudeći najteža je situacija”. Zbog smanjenih zaliha, od ponedeljka, 8. juna polovina zaposlenih, njih oko pet hiljada, odlazi na gotovo prinudni odmor. Kroz mesec đana će ih zameniti druga ·polovina zaposlenih-u- „Jumku“.
„U-vranjskom „Sımpu“ je odlučeno da od istog:dana krenu:sa skraćenim · radnim .· vremenom (šest sati): Uz sve ovo očekuju se i druge mere kao što su ukidanje toplog. obroka i prevoza radnika. . mb. ес 5
sopstvenih deviznih rezervi.
Osnovno pitanje, po mišljenju viceguvernera Vukašina Markovića, je kako preživeti sledećih mesec dana. Od 319 milijardi dinara planirane primarne emisije za prvo polugodište, do polovine maja već je iskorišteno 269 milijardi. Međutim, za period do kraja juna zahteva se dodatnih 266 milijardi, u koje nisu uključene visoke potrebe za otkup žitarica ovogodišnjeg roda. Procenjuje se da će samo za to iz emisije trebati 180 milijardi dinara.
Jedan od velikih monetarnih
U takvim uslovima, po mišljenju viceguvernera Branka Dragaša, nema uslova da se donese jedan ozbiljan antinflacioni program, već je više u izgledu program nužnih „vatrogasnih mera“.
Ukupne devizne rezerve SRJ kreću se oko dve milijarde dolara, što znači da bi — da nije zamrznut platni promet sa inostranstvom moralo da se potegne za korišćenjem stalnih deviznih rezervi. Poslednjih godinu i po dana niko od onih koji su obavezni ne popunjava devizne rezerve kod NBJ, a situacija bi svakako bila lakša kada bi
Godišnja inflacija 122.000 odsto
Inflacija je u maju iznosila 80,8 procenata, što podignuto na go-
dišnji nivo iznosi 121.900 odsto, rekao je viceguverner NBJ Vukašin Marković. U januaru ona je bila 36,8 odsto ili godišnje 4.130, u februaru 42,5 odsto ili godišnje 6.911, u martu 41,2 odsto ili godišnje 6.181 i u aprilu 78,1 odsto ili na godišnjem nivou 101.750 procenata. To govori o haosu koji je zavladao posebno u poslednja dva meseca. Da bi se obuzdala hiperinflacija nužno je upostaviti ponovnu kontrolu nad primarnom emisijom i deviznim transakcijama, uz utvrđivanje i striktno poštovanje po-
litike kursa dinara.
problema je i to što se stanje gotovog novca u opticaju popelo na oko 300 milijardi dinara. Skoro jedna trećina tog novca „vrti“ se na ulici, zbog otkupa deviza na crno u kome učestvuju i banke, koje zbog toga ne mogu da isplate građanima ni 10.000 dinara preko tekućih računa. U NBJ to ocenjuju kao nekorektno ponašanje i kao način da banke neodgovorno (pre)žive od preprodaje deviza. To zida nenormaino visoku cenu deviza, a nema saglasnosti republičkih vlada da SIV utvrdi jedinstven kurs dinara koga bi se svi držali. у
republičke narodne banke i poslovne banke unele svojih 300 do 400 miliona dolara u devizne rezerve NBJ. U ovakvim uslovima, uz blokadu jugoslovenske finansijske imovine u inostranstvu, neće biti moguće servisiranje deviznog duga. Izuzetak su obaveze prema MMF-u i Svetskoj banci kojima je NBJ spremna i ubuduće da plaća svoje obaveze, Jer-je namera. da se sa njima i dalje održavaju normalni odnosi. |
J. KESIĆ — B. JAGER
METALSKI KOMPLEKS U NEZAVIDNOJ SITUACIJI
|Odgovornostu
rukama politike
Dušan Matković: Čak i da se blokada obustavi za petnaestak dana, posledice.bi se osećale još najmanje
meseca „Zmaju“ nedostaje mazut :
_ Beograd. — I pored katastrofalno teških uslova u kojima radimo, Metalurški “kombinat Smederevo. nastavlja proizvodnju i u mogućnosti-je da još snabdeva “ceo: metalski kom-
pleks Srbije — naglasio je na ju-”
čerašnjem sastanku Odbora za metalnu i elektroindustriju Privredne komore Srbije, direktor MKS Dušan Matković. MKS je, međutim 95 odsto uvozno zaVistan, pa je nužno da se blokada što:pre otkloni. Matković, kao.i ostali · privrednici ·metalskogp kompleksa složili su se u oceni da kompletna: odgovornost za dalje “posloVanjć leži u rukama politike. A čak i da se već uvedena blokada obustavi za ретае5tak dana, što je neizvesno, njene. posledice osećaće se najmanje пагедпа #11 тезеса.---:-- >> Matković je naglasio đa pojedini partneri najavljuju da će i pored uvedene Rezolucijć, naći načina za dalju saradnju sa MKS, što govori o više nego par, tnerskim odnosima. Inače, preduzeća u Srbiji troše oko 377 hiljada tona limova, od čega se:44 odsto uvozi (u Srbiji se naime. proizvode samo hladno valjani limovi koji čine
tri
42 odsto ukupnih potreba). Treba uzeti u obzir da se 25 odšto potreba obezbeđivalo sa područja ostalih republika bivše SFRJ. Juče je dogovoreno. da se proizvođači metalskog kompleksa redovno-sastaju radi utvrđivanja potreba. : _ Predstavnici „Zmaja“ iz Beograda koji proizvode poljoprivredne mašine naglasili su da im. je potrebno bar 300.tona-mazuta kako bi dovršili.kombajne potrebne-za-ovogodišnju žetvu: Da je'blokada'uvedena:mesec dana kasnije, mazut ne bi bio potreban. U teškoj situaciji su i proižvođači „bele tehnike. Predstavnik „Slobode“ iz Čačka naglasio je da-će MKS u junu podmiriti tek 50, odsto njihovih potreba. " Prisutni privrednici složili su, se u oceni da će blokada naža-. lost izjednačiti sposobne i nesposobne, dovesti do uprosečavanja: MKS je, recimo, prema. rečima: Matkovića, nedošlajalo deset dana da potpuno stabili-
zuje proizvodnju, a privrednici
su se složili u oceni da snabde-, vanje nikad nije bilo bolje nego. ovih dana. : о Би | 'D. ŠVERKO