Борба, 15. 06. 1992., стр. 3

фран

Oproštajod · kolektivnog šeta

Ako Skupština danas izabere predsednika SR Jugoslavije, prvi put posle dvadeset godina gasi se princip kolektivnog rukovođenja državom

Beograd. — Bude li danas kako se najavljuje, izabran predsednik Savezne Republike Jugoslavije, Predsedništvo Jugoslavije i formalno će otići u istoriju i, posle dve decenije, kormilo države prepustiti drugome.

Nekada osmočlani, a od oktobra prošle godine četvoročlani šef države, faktičkim raspadom druge Jugoslavije i institucionalnim projektovanjem treće, odlazi sa scene pre kraja mandata, koji je — da se nije desilo sve što se desilo — trebalo da traje do 1994. godine.

U ustavni sistem Avnojske Jugoslavije Predsedništvo SFRJ, na predlog predsednika Republike, ušlo je 1971. godine amandmanom 36. na Ustav iz 1963.

Predsedništvo je na početku imalo 23 člana i činili su ga po dva predstavnika svake republike, po jedan iz obe pokrajine, a po funkciji i predsednici repubIčkih i pokrajinskih skupština. Predsednik republike bio je predsednik „Predsedništva, a Predsedništvo je iz svog sastava biralo potpredsednika.

пао

KAKO TAKO — U ISTORIJU: Poslednji potpred sednik Predse. dništva dr Branko Kostić

Članovi Predsedništva SFRJ u periodu od 1971. do 1974. godine, bili su: Krste Crvenkovski, Kiro Gligorov (početkom 1972. prelazi na novu funkciju i zamenjuje ga Lazar Koliševski), Nikola Minčev, Koča Popović (posle ostavke, na njegovo mesto od 1973. dolazi Dobrivoje Vidić), Dragi Stamenković, Dragoslav Marković, Mika Tripalo (umesto njega početkom 1972. dolazi Milan Mišković), Đuro Kladarin, Jakov Blažević, Mitja Ribičić, Marko Bulc, Sergej Krajger, Rato Dugonjić, Augustin Papić, Hamdija Pozderac, Veljko Mićunović, Vidoje Žarković, Dobrosav Gulafic, Ilijaz Kurteši, Veli Deva, Ilija Rajačić, (samenio ga Sreten Kovačević) i Mećaš Kelemen (zamenila ga Ida Sabo).

Prema Ustavu iz 1974. godine, Predsedništvo SFRJ broji devet članova. Čine ga po jedan član iz svake republike i pokrajine i predsednik SKJ po položaju.

Prvi predsednik Predsedništva SFRJ, posle smrti Josipa Broza, 4. maja 1980. bio je Lazar Koliševski, koji je tu funkciju obavljao svega 11 dana, do isteka njegovog jednogodišnjeg mandata kao potpredsednika. U to vreme Predsednštvo SERJ preuzima najveći deo ingerencija predsednika republike.

Negativan sud

Političkim analitičarima predstoji da detaljno otkriju i objasne ulogu i udeo Predsedništva SFRJ i njegovih članova pojedinačno ıi kreiranju jugoslovenske stvarnosti u svim fazama delovanja tokom minule dve decenije, uključujući i poslednju u kojoj Je i faktički došlo do raspada avnojske Jugoslavije.

Utisak je, međutim, da javnost o tome već ima svoj — negativan sud, koji će i najkompetentniji teško moći da opovrgnu. (Tanjug)

Produžen mandat

U petogodišnjem mandatu od 1974. do 1979. u Predsedništvu su bili: Lazar Koliševski, Cvijetin Mijatović, Edvard Kardelj (nakon smrti 1979. zamenio ga Sergej Krajger), Petar Stambolić, Vladimir Bakarić, Vidoje Žarković, Stevan Doronjski i Fadilj

- Hodža.

Hroničari beleže da je na inicijativu Josipa Broza Tita ovom sastavu predsedništva produžen mandat i na period 1979-1984. godina. Kada je umro Stevan Doronjski, avgusta 1981. godine, zamenio ga je Radovan Vlajković, dok je na mesto Vladimira Bakarića, koji je umro 1983, Mika Špiljak!

U sastavu kolektivnog šefa države, od 1984. do 1989. godine su: Lazar Mojsov, Branko Mikulić (1986. postaje predsednik SIV-a, zamenjuje ga Hamdija Pozderac koji u jesen 1987. podnosi ostavku zbog afere „Agrokomerc“ i umesto njega dolazi Raif Dizdarević, Stane Dolanc, Nikola Ljibičić, Josip Vrhovec, Veselin Đuranović, Radovan Vlajković i Sinan Hasani.

Ustavnim amandmanima, proglašenim 22. oktobra 1988. godine predsednik Predsedništva CK SKJ prestaje da bude po funkciji · član „Predsedništva SFRJ.

Maja 1989. godine u Predsedništvo SFRJ izabrani su: Borisav Jović, Vasil Tupurkovski (napustio Predsedništvo početkom okotbra 1991), Bogić Bogićević (napustio Predsedništvo početkom oktobra 1991), Janez Drnovšek (napustio Predsedništvo avgusta 1991), Stipe Šuvar od oktobra 1990, odlukom Sabora Hrvatske, zamenjuje ga Stipe Mesić, (Predsedništvo napušta 7. septembra 1991), Nenad Bućin (podneo ostavku marta 1991, zamenio ga Branko Kostić), Dragutin Zelenović (februara 1991. odlazi za predsednika Vlade Srbije, zamenio ga Jugoslav Kostić), Riza Sapundžiu (opozvan, umesto njega Skupština Srbije izabrala Sejdu Bajramovića). Predsedništvo SFRJ od proglašenja Ustava Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) 27. aprila ove godine radi pod imenom Predsedništvo Jugoslavije.

Izborom predsednika SRJ, napušta se princip kolektivnog rada u jugoslovenskom vrhu i najviša državna funkcija ponovo postaje inokosna.

(Tanjug)

DNEVNIK

PONEDELJAK 15.JUN 1992. GODINE 3

SAOPŠTENJE O KONSULTACIJAMA ZA SAVEZ:

NOG PREMIJERA

Milan Panić predsednik vlade?

Slobodan Milošević, dr Borisav Jović (SPS), dr Vojislav Šešelj (SRS) i Vlajko Stojiljković (PKS) za premijera SR Jugoslavije predlažu predsednika mešovite američko-jugoslovenske firme ICN „Galenika“

Beograd. — U konsultacijama predsednika Republike Srbije Slobodana Miloševića sa predsednicima vodećih političkih stranaka, koje su zastupljene u Saveznoj skupštini, dr Borisavom Jovićem (Socijalistička po Srbije) i dr Vojislavom

ešeljom (Srpska radikalna stranka) kao i sa predstavnici- ma privrede, Vlajkom Stojiljkovićem, predsednikom Privredne komore Srbije, prekjuče je, kako je saopšteno jednodušno zaklju-

REKO BIZNISA DO VRHA: Milan Panić

čilo da se pokrene inicijativa da se za predsednika Vlade SR Jugoslavije predloži Milan Panić, predsednik ICN-a.

Ovaj predlog će biti razmatran u okviru poslaničkih grupa u Saveznoj skupštini i, u skladu sa ustavnom procedurom, upućen Predsedniku SR Jugoslavije danas odmah nakon izbora.

O predlogu je· obavešteno i rukovodstvo republike Crne Gore, koje je predlog podržalo. ·

(Tanjug)

MILAN PANIĆ ODBIO PREDLOG ZA FUNKCIJU PREMIJERA

Nisam u mogućnosti

Beograd. — U sadašnjim okolnostima nisam u mogućnosti da prihvatim predlog za funkciju predsednika vlade Savezne Republike Jugoslavije — izjavio je sinoć, telefonom, Tanjugu istaknuti američki biznismen, predsednik kompanije ICN iz Kalifornije Milan Panić, povodom jučerašnjeg saopštenja, objavljenog u jugoslovenskoj štampi, da će biti prebačen za saveznog premijera.

„Bila bi velika čast za mene da dobijem priliku da pomognem narodu moje rodne zemlje u ovom vremenu nevolja. Ovo pitanje je razmatrano u nekoliko navrata sa odgovorajućim ljudima i ja sam izrazio mišljenje da budući premijer Jugoslavije treba i mora da dovede do jedinstva svih nacionalnih snaga — rekao je Panić.

To podrazumeva da novi šef administracije mora da dobije jednodušnu podršku ne samo vladajuće, nego svih drugih partija, istaknutih članova akademije nauka, kao i poslovnih krugova, kao preduslov za uspeh. U sadašnjim okolnostima to nije slučaj i zbog toga nisam u mogućnosti da prihvatim predlog, koji je objavljen danas u Beogradu“ — izjavio je Milan Panić.

DANAS U 14 ČASOVA SAVEZNI POSLANICI BIRAJU ŠEFA DRŽAVE, A MOŽDA

I PREMIJERA

Šta kad je više kandidata

O svim prispelim inicijativama na većima se otvara rasprava a potom utvrđuje lista kandidata po azbučnom redu Ф Za izbor potrebna većina glasova ukupnog broja poslanika, a glasanje je tajno 0 Premijer po „skraćenoj proceduri“

Beograd. — Veće građana i Veće republika Skupštine SR Jugoslavije danas bi trebalo tajnim glasanjem da izaberu predsednika Republike. Sednice su zakazane za 14 časova. U opticaju za ovu funkciju kompletirani predlozi za dva kandidata — Dobricu Ćosića i Svetozara Marovića. Sinoć u ponoć istekao je rok za nove inicijative. Nije međutim isključeno da na samoj sednici pošto je to predviđeno Zakonom o izboru predsednika, neka poslanička grupa predloži nekog „dodatnog“ pretendenta na čelnu funkciju nove države.

No pošto je već izvesno da će biti više kandidata (bar dva) valja podsetiti kako se u tom slučaju po zakonu stiže do izbora jednog. Svaka inicijativa, bilo da su je pokrenuli građani (sa hiljadu potpisa), političke stranke ili grupa od 20 poslanika, odnosno neko od veća Savezne skupštine, dostavlja se poslanicima, i o njoj se otvara rasprava. Nakon toga utvrđuje se lista kandidata po azbučnom redu. Predsednik se bira tajnim glasanjem, a izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova poslanika u oba veća. Ako se na listi nalazi samo jedan kandidat i ako on ne dobije tu većinu potrebnu, postupak predlaganja se ponavlja. U slučaju kad ima više kandidata, a ni jedan od njih ne dobije po-

„Ras“ predlaže Miloševića

Udruženje građana „Ras“ iz Novog Pazara i građani te opštine predložili su sinoć Slobodana Miloševića za predsednika Savezne republike Jugoslavije (SRJ) — saopštilo je udruženje „Ras“.

Taj predlog potpisalo je 1.270 građana novopazarske opštine.

Po zakonu o izboru predsednika Jugoslavije za formalnu kandidaturu neophodna je i saglasnost ličnosti koja se predlaže.

Udruženje „Ras“ ističe da potpisani građani imaju „neograničeno poverenje u Slobodana Miloševića kao čoveka, državnika i političara, jer je svojim dosadašnjim radom i rezultatima dokazao svoje sposobnosti i daleko je najistaknutija ličnost Jugoslavije“.

(Tanjug)

Ce = S =<——————zZ20I

trebnu većinu, otvara se drugi krug glasanja. U tom krugu takmiče se dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova od ukupnog broja poslanika. Ako pak u drugom krugu glasanja kandidati opet ne dobiju potreb-, ne glasove, ceo izborni postupak kreće ispočetka.

međutim nije posve sigurno hoće li kandidat biti jedan ili više njih. U Ustavu je zapisano da šef države, kad bude izabran, predlaže Skupštini mandatara „pošto sasluša mišljenja predstavnika poslaničkih grupa“. Po svemu sudeći ovoga puta procedura bi mogla biti nešto promenjena. Bolje reći „preskočena“. Već Je naime saopšteno da su Slobodan Milošević, Borisav Jović i

Vojislav Šešelj preporučili ЗУОВ kandidata za saveznog premijera. To je, kako je saopšteno, Milan Panić, predsednik ICN Galenike, američki biznismen jugoslovenskog porekla. Da li je njegov izbor već gotova stvar, odnosno da li će on biti i lični izbor (još neizabranog) predsednika Republike, ostaje da se vidi. Jer nije isključeno da se uz njega pojavi još neki kandidat pored dr Ljubiše Adamovića profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, koga je, kao istaknutog jugoslovenskog i svetskog naučnika, za premijera predložila Radnička partija Jugoslavije. D.V. — V.V.