Борба, 20. 06. 1992., стр. 30
\ \
14 SUBOTA-NEDELJA 20-21. JUN 1992. GODINE
~
INIĆIJATIVA LORDA KARINGTONA ZA SUSRET PREDSEDNIKA SRBIJE,
HRVATSKE I BIH
Milošević prihvatio poziv
BEOGRAD. — Predsednik Republike Srbije Slobodan Milošević prihvatio je juče poziv lorda Karingtona, predsedavajućeg Konferencije o Jugoslaviji, da se predsednici Srbije, Hrvat-
ske i Bosne i Hercegovine sastanu u francuskom gradu Strazburu 25. juna. ·
„Kao i uvek do sada, biće mi drago što ću imati priliku da s vama razmenim gledišta, u inte-
UHVAĆENI VINOVNICI KRVAVOG OBRAČUNA U ZEMUNU
resu zajedničkih nastojanja da se jugoslovenska kriza što pre reši na miran i pravedan način“, kaže se u pismu Miloševića upućenom lordu Karingtonu.
Nađen spisak za likvidaciju
Pošto su pucali na pripadnike SUP u Beogradu uhapšeni Darko Kulić i Milan Jeremić, a na graničnom prelazu Dimitrovgrad Dašnin Bitići .
Beograd. — Samo nešto više od 70 sati posle krvavog obračuna u Zemunu, u kome su ubijeni Goran Bojović i slučajni prolaznik Zoran Dobrodolac, a još četvoro ljudi koji su se, takođe, sasvim slučajno zatekli na licu mesta ranjeno, operativci beogradskog SUP-a uspeli su da liše slobode Darka Kulića (1972), Milana Jeremića (1970) i Dašnima Bitićija — trojku za koju se Osnovano sumnja da je počinila to krivično delo.
Kretanje dvojice opasnih momaka praćeno je kroz ceo grad, a celo vreme je traženo pogodno pusto mesto da se izvrši prepad
jer se, posle svega što se o njima.
znalo, pretpostavljalo da se Kulić i Jeremić neće predati tek tako. Očekivanja policije su se uskoro pokazala sasvim opravdanim. Kada su inspektori Uprave za suzbijanje kriminaliteta Sekretarijarata Beograda na skretanju za Zemun, iza Brankovog mosta, presreli automobil u kome su se ngdlazili razbojnici na njih je otvorena vatra. Kulić je pucao iz automatskog pištolja „škorpion“, a Jeremić iz pištolja marke „TI“. Istog trenutka ranjen je, prostrelno u nogu, inspektor Milisav Spasojević, dok su Jeremić i Kulić savladani fizičkom silom. Policija, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za
И и
'NAORUŽANI DO ZUBA: Pištolji, prigušivači,
ombe i municija čiji
su vlasnici bili Darko Kulić i Milan Jeremić
štampu u SUP-u Beograd, nije ispalila ni jedan metak, a napadači su savladani bez povreda.
Međutim, ovo je bio samo jedan deo trojke iz belog „golfa“, osnovano sumnjive za učestVOvanje u ubistvima u Zemunu. Na graničnom prelazu Dimitrovgrad uhapšen je Dašnim Bitići (1971) iz Zemuna, Prvomajska 36. Policija pretpostavlja da je on na tom prelazu pripremao bekstvo Kulića i Jeremića u inostranstvo.
Kulić i Jeremić su, prema rečima Rada Markovića, načelnika SUP-a Beograd i njegovog
pomoćnika Marka Kicovića bili
naoružani „strahovito razornim automatskim oružjem a imali su i specijalne pancire „point blank“ kakve nose specijalci američkih antiterorističkih jedinica i koji koštaju preko 2.500 dolara.” Kulić i Jeremić su, po saznanjima milicije prilikom napuštanja stana kod sebe imali i spisak za likvidaciju još tri lica, pa je prava sreća što su na Vreme „pali“.
Zna se, takođe, da okršaj od ponedeljka nije bio prvi sudar Kulića ı Gorana Bojovića Amonijaka. Kulić je pucao Amonijaku u leđa još 21. avgusta 1991. ali ga je tada samo, rani-
PROCES PROTIV RADETA RADOVANOVIĆA I SLOBODANA STUPARA NA RTS
Bez ključnih svedoka
Beograd. — Disciplinska komisija RTS saslušala je juče po prijavama Milorada Vučelića, Vojislava Mićovića, Momira Brkića i Koste Krainčanića sada već bivše urednike popularne radio emisije „Argument više“ Radeta Radovanovića i Slobodana Stupara. „Optuženi“ su zbog neslaganja s uređivačkom politikom na prvom programu Radio (Stupar), zbog nedolaska na posao pet dana tokom marta ove godine (obuhvata devetomartovske događaje, odnosi se na Radovanovića) i za višemesečno odbijanje radnih zadataka (obojica).
Iz jučerašnje odbrane Radovanovića i Stupara proističe da su problemi počeli kad su avgusta prošle godine na ključna mesta u Radiju postavljeni Mićović, Brkić i Krainčanić. Zaveli su političku podobnost u novinarskoj profesiji (kaže Radovanović) zbog čega nova uređivačka politika nije bila nadstranačka, a u suprotnosti je s osnivačkim aktom RTS, kodeksima
UNS, SNJ i svetske novinarske asocijacije.
Zbog neslaganja s uređivačkom politikom optuženi su s mesta urednika programa spušteni na mesto urednika emisije, ali emisije nisu dobili da bi zatim bili prekvalifikovani u izveštače iz sindikata (Stupar je za to saznao tek iz disciplinske prijave) odnosno socijalne politike (Radovanović).
Suđenje se nastavlja 30. juna saslušanjem svedoka, kojih možda i neće biti jer je predsedniku Disciplinske komisije juče stiglo nekoliko izjava kojima se odbija svedočenje a radi se o ključnim svedocima optužbe. Predsednik Disciplinske komisije bio je, na insistiranje branioca optuženih, „prisiljen“ da uprkos svemu na svedočenje pozove i Brkića, ı Krainčanića i Vučelića, napominjući da on lično nema „ovlašće-
nje za prisilno dovođenje svedo- |
ka“ ukoliko se oni ne pojave 30. juna. р. Р.
ZAVRŠENO „SUĐENJE OFICIRIMA BIVŠE JNA IZ „LORE“ U SPLITU
Bocinovu godina i po
Beograd. — U Vojnom sudu u Beogradu juče je izricanjem presude završeno suđenje oficirima bivše Jugoslovenske narodne armije koje je optužnica teretila da su imali nameru da vojni kompleks „Lora“ u Splitu predaju hrvatskim snagama.
Prvooptuženi, viceadmiral Dragoljub Bocinov osuđen je, zbog podrivanja vojne i odbrambene moći zemlje, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i 6 meseci.
Drugooptuženi, kapetan bojnog broda Sibin Petrović, koji je, inače, u bekstvu, osuđen je zbog istog krivičnog dela kao i samovoljnog udaljenja i bekstva iz oružanih snaga, na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina 6 meseci.
Trećeoptuženi, kapetan fregate Božidar Franković oslobođen je optužbe da je podrivao odbrambenu i vojnu moć zemlje.
Odlukom Veća Vojnog suda ukinut je pritvor za prvooptuženog admirala Bocinova i on će se do pravosnažnosti presude braniti sa slobode. (Tanjug)
\ \
SVETI ARHIJEREJSKI SABOR RUSKE PRAVOSLAVNE CRKVE O AUTOKEFALNOSTI CRNOGORSKE
CRKVE
Priznanje — omaška
Sveti arhijerejski sabor Ruske pravoslavne crkve razmatrao je, na nedavnom vanrednom zasedanju, i pitanje vezano za takoz» vanu autokefalnu Crnogorsku crkvu. U Srpsku patrijaršiju bi tako trebalo, očekuje se, da stigne i pismo kojim se utvrđuje da se u diptihu Ruske pravoslavne crkve, pisanom pedesetih godina prošlog veka, omaškom i iz svojevrsnog neznanja mitropolija crnogorsko-primorska našla kao samostalna.
voslavna Crkva, Vaseljenska, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalimska i Gruzijska nisu imali ni pomena o postojanju takve 'autokefalne crkve”. Sem u jednom spisu to se ne nalazi nigde u pravoslavnom svetu.“
Na održanom crkvenom saboru središno mesto su imali, za Rusku pravoslavnu crkvu pitanja vezana za Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, koja je pre par godina dobila autonomnost, ali ne i autokefalnost. Sem kijev-
Patrijarh još ne dolazi
Ne postoje povoljni političko-crkveni uslovi za susret moskovskog i srpskog patrijarha, pošto bi pojedini politički faktori mogli da zloupotrebe dolazak moskovskog patrijarha, objasnio je otac Vasilij,i podseća još da je Ruska pravoslavna crkva dala podršku memorandumu Srpske pravoslavne crkve.
Problem takozvane autokefalnosti crnogorske mitropolije koji se podstiče od strane necrkvenih i nepravoslavnih struktura u današnjoj Crnoj Gori arhijerejski sabor uzeo je u razmatranje s obzirom da se ti anticrkveni krugovi pozivaju na diptih Ruske pravoslavne crkve, kaže mitroforni protojerej Vasilij Tarasjev, starešina Podvorja Moskovske patrijaršije u Beogradu. „Ni jedna autokefalna pra-
Vladimir (Sobodan).
skog mitropolita Filareta (Denisjanko) i dva episkopa, svi drugi arhijereji Kijevskog egzarhata i nisu bili za autokefaliju. Zbog nekanonskog i neustavnog postupanja mitropolit Filaret, kako je ustanovila Komisija, neće više moći da služi kao svešteno lice, ali mu je ostavljen čin monaštva. Na Katedru drevne Kijevske Rusije došao je mitropolit Rostovski i Novočerkaski
N. T.
IBRAHIM RUGOVA NAJAVIO KONSTITUISANJE PRVE „SKUPŠTINE REPUBLIKE KOSOVO“ i
Primopredaja vlasti
Priština. — Konstituisanje prve „skupštine republike Kosova“ održaće se početkom nedelje, javno i svečano.
Ovo je na jučerašnjoj konferenciji za štampu rekao predsednik Demokratskog saveza Kosova dr Ibrahim Rugova, koji je i zatražio od srpskih vlasti i kosovskih Srba da ne ometaju krunisanje „legalnih albanskih izvora i uspostavljanje vlasti“.
Po njemu dijalog sa srpskom vlašću, „oko kojeg se sa srpske strane digla velika buka“, sveo bi se na pitanje „primopredaje vlasti“ uz obaveznu arbitražu predstavnika ili EZ ili UN.
U našem parlamentu ostavili smo 14 mesta za predstavnike Srba na Kosovu, a gotovo toliki broj i za Muslimane, kao i jedan broj mesta za Turke i druge koji žive na Kosovu, srazmerno etničkoj strukturi stanovništva. Kasnije ćemo imati i lokalne izbore — rekao je Ibrahim Rugo-
va. Dr Ibrahim Rugova ne priznaje izbor akademika Dobrice Ćosića za predsednika SR Jugoslavije, a ne priznaje ni Jugoslaviju, kao ni telegram Borisa Jeljcina Ćosiću jer „ne radi se о priznavanju jugoslovenske tvorevine“. Da bi Makedonija bila priznata kao suverena država „naš je uslov da Albanci, koji čine 40 odsto stanovništva budu priznati kao narod i da bude državotvorni elemenat u budućoj priznatoj.· Makedoniji“. Oko toga već su posredstvom Evropske zajednice vođeni razgovori iZmeđu Kire Gligorova i Albanaca. : S Po njemu dobro bi bilo da Crna Gora dobije svoju samostalnost, jer povodom izbora premijera već su vidljivi prvi znaci nezadovoljstva u nekakvoj tvorevini sa Srbijom.“
R. BARJAKTAREVIC
наивни uuu uuu» uuu zur uuu uuu uuu» run ri uuu uuu Ir uu u a ae eiii=i MINISTARSTVO ZA INFORMACIJE, VLADE SRBIJE O USLOVIMA RADA STRANIH DOPISNIKA
Novinare ostaviti na miru
Beograd. — Ministarstvo za informacije Vlade Srbije juče je članovima Udruženja strane štampe u Srbiji izrazilo „iskreno žaljenje povodom učestalih slučajeva uznemiravanja stranih novinara, akreditovanih u Beogradu“. U saopštenju, Ministarstvo podseća na tradicionalnu otvorenost Srbije za, kako se navodi, sve dobronamerne ljude iz sveta, posebno za strane novinare.
Nadležni državni organi ce preduzeti sve što je u njihovoj moći da se svi dopisnici osećaju spokojno i da imaju optimalne uslove za rad, ističe se u saopštenju. Ministarstvo za informacije je, takođe, osudilo nekulturne i neodgovorne. postupke pojedinaca iza kojih, kako je rečeno, ne stoji nikakva namera legalnih društvenih činilaca u Srbiji.
авва тииннивниитлииисич ливене тишини или
OBAVEŠTENJE ČITAOCIMA: 36or изузетних тешкоћа око набавке рото—папира, резултате ХХУШ кола Наградне укрштенице „Борбе“ објавићемо у понедељак 22. јуна, када ће бити објављен и нови Наградни задатак. Из истих разлога у овом броју нема
прилога из рубрике „Медицина“.
Извињавамо се читаоцима и надамо се да ће уважити ове наше
разлоге.
LI пен re A = -
нанио лирици