Борба, 05. 11. 1992., стр. 17

KULTURA ;

POVODOM NAUČNOG SKUPA U SAN U: STOJAN NOVAKOVIĆ, NEKAD ISAD | U SUSRET SKUPŠTINI VUKOVE ZADUŽBINE

Narod na talasi!

· „Vojevanje je uvek kratkog trajanja“, pisao je Stojan Novaković daleke 1910. „Život narodni ne sme da teče kako ga nose vetrovi i talasi. Pravci u njemu valja da se

razgovetno predviđaju i napred računaju

učenik Đure Daničića

Istorija je živ svedok, upozoravao je, u svoje vreme, Stojan Novaković savremenike i one koji su gurnuli njegovo delo u ćošak, podalje od ulaznih vrata. A nije li taj polihistorik, kome Je SANU upriličila trodnevnu „spiritističku“ seansu, postavljao sva srpska pitanja koja nas i danas žežu, i također otrežnjujuće pitanje: A šta sada? =

А па рнапје аша пипс тога se odgovoriti bez zaletanja i posrtanja, o čemu i svedoči, koliko može, Novakovićev tekst iz daleke 1910. godine, prvoobjavljen u „Nedeljnom pregledu“, pod istim naslovom — QUID NUNC. Bile-su to godine, ako se još ko seća, veoma teške, ili što će izreći imenovani istoričar: kad se zbivao „mučni prelom“. Pune dve trećine jugoslovenskog plemena (srpskog,hrvatskog i slovenskog) našlo se, ukazom iz Beča, u području Austro-Ugarske. Srpsko pitanje se šetalo diplomatskim stolovima. Ishod. nam se činio veoma poznat, ali i nedovoljno iščitan iz konteksta naučnog i državničkog opusa čestitog starca Stojana Novakovića. „ I možda je dobro što je jedan jubilej, aktualizovao opus koji ima svoju težinu (kao i zadato pitanje), a i nudi svoje pletenice duha i neposustajanja. Možda, doduše, i zvuči starinski, poziv da se okrenemo duhovnim vrednostima, da nas može samo spa-

BISTA SVETOG RADONJEŽSKOG ODNETA U NOVI SAD

siti vojevanje prosvetom i narodnom obrazovanošću. Vojevanje, veli Novaković, ono oružjem, „uvek je kratkog trajanja“. Vojevanje, opet, knjigom i prosvetom vodi jačanju svesti i duha narodnog. Upravo zato će i biti ovo u tekstu podvučeno nevidljivom- olovkom: „Zivot narodni ne sme da teče kako ga nose vetrovi ili talasi. Pravci u njemu valja da se razgovetno predviđaju i napred računaju i navijaju“. I pozivajući na duhovnost, ovaj državnik i filolog, učenik Đure Daničića i poučitelj istorije, pripomenuće na kojoj strani treba tražiti oslone da nas

Po pismenom naređenju ·

Bista ruskog igumana svetog Sergeja Radonježskog, koja je juče iz Moskve doneta u Beograd, gde je trebalo i da ostane neko vreme, izenenada je „deportovana“ u Novi Sad, na inicijativu Međunarodnog fonda slovenske pismenosti i kulture, čiji je predsednik Vjacislav Klikov, koji je i autor biste, ovaj spomenik je poklon srpskom narodu a Sveti sinod je trebalo-da odluči gde će on biti postavljen. Dok se ta odluka ne donese bista je trebalo da bude smeštena na beogradskom sajmu u hali 9. :

Transport spomenika Svetom Radonježskom, organizovali su Jugoslovenska ambasada u Moskvi, ambasada Ruske federacije u Beogradu i ministarstva srpske vlade za kulturu, vere i informacije. Komandant vojnog aviona, u kome je bista doneta, međutim, predao je spomenik „Svetog Rodonježskog“, na opšte zaprepašćenje prisutnih iz mi-

nistarstva i prote Vasilija Tarasjeva, starešine ruske crkve u Beogradu, izvesnom gospodinu Mićunoviću i gospodinu Kostiću iz Društva rusko srpskog prijateljstva, jer je imao takav pismeni nalog. Tako je, u pratnji milicije ova granitna bista teška okoi pet tona i visoka oko 3,5 metra, odneta u Novi Sad. Zoran Martinov, iz Ministarstva kulture, prokomentarisao je ceo događaj: — U srpsko-ruskom društvu najverovatnije je došlo do raskola, do podele na dve struje. Ova druga struja, koju predvodi gospodin Marojević, pregovarala je sa Fondom u Rusiji nezavisno od naše i njihove ambasade. Gospodin Mićunović i gospodin Kostić su zapravo sporedne ličnosti, dok su glavne gospodin Marojević i gospodin Veselin Đuretić koji je išao regularnim putem preko ambasada. ТК.

Savremena srpska proza

Beograd. — Već tradicionalna književna manifestacija „Sav. remena srpska proza“ održaće se i ove godine 6. i 7. novembra u Trsteniku. Tokom proteklih osam godina, ova književna smotra je — kako je rečeno na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Udruženju književnika Srbije — predstavila najznačajnijedomaće autore od Selenića, Isakovića, pa sve do Milisava Savi-. ća ili Jovana Radulovića. Paralelno sa književnim portretima se, kroz okruge stolove, formirao ı specifičan književno-kritički senzibilitet.

Ovogodišnja manifestacija posvećena je književniku Miloradu Paviću, a osim književnog portreta ovog autora, „zasedaće“ okrugli sto na temu „Pavić i postmoderna“. U Trstenik će doputovati i autor „Hazarskog rečnika“. Pavićevu prozu čitaće Ivana Žigon i Mirko Petrović. Književno-kritičarskom promišljanju Pavića na okruglom stolu daće svoj doprinos i Miodrag Radović, Zoran Gluščević, Aleksandar Jerkov, Jovan Delić, Dušica Protić, Nikola Milošević, Mihajlo Pantić, Sava Damjanov, Jasmina Lukić, Jasmina Mihajlović М епије Вогдемб. 5.К.

“ pripomenuiće još ovaj državnik i filolog,

ne bi krivo naputili oni koji vetar hvataju kapom, a pri tom su bez glave.

„Duhovnom radu jedini je gospodar naša volja. A duhovni je rad orao silnijeg krila: njemu nema granica ni brda.“

I sad nemojmo govoriti da se ono što se na ovim prostorima upravo zbiva nije imalo i svoju prethodnicu koja je zapisana u istorijske spise. Zaborav je kratka pamet, bez soli duha. A možda smo i zbog toga poklonili delimični zaborav istoričaru Stojanu Novakoviću. Potcenjivali ono što nismo mogli da cenimo da će nam trebati u narednim danima. Govorili su da isti Novaković nema „naučnu širinu i polet Jovana Skerlića“. Da ne može da se ravna sa Jovanom Cvijićem. Procenjivali ga aršinom Ilariona Ruvarca, a da nismo obojicu uzimali u postupak čitanja. j

IT onda dolazi umesno pitanje: A gde sad? Može ii istorija isposlovati malo pameti tamo gde smo okraćali, a i obnevideli. Nerazorivi narodni duh, pripomenuće Novaković, nalazi se u „duhovnom jedinstvu svojemu“ i ne može mu se pretpostavljati išta trošno pa makar to bile „čovječanske ustanove“. On i opominje da se ne može razoriti ono što je nerazorivo, da samo tako možemo „prebroditi sve granice što nas sad rastavljaju“, a ne sastavljaju. S. Lebedinski

PREMIJERA U PRIŠTINI

Poslednja noć na Golom otoku

Priština. — Posle višemesečne „oseke“, sinoć je u Prištini održana „premijera albanske drame u Narodnom pozorištu u Prištini.

Roman Mehmeta Kajtazija „Poslednja noć na Golom oto-

ku“ dramatizovao je Dževat Ćo- ~

raj, koji je istovremeno i reditelj kao i jedan od nosilaca glavnih uloga. U drami još igraju Aslan Hasaj ı Seljim Ljokaj. Ovaj poslednji je pripremio i kostime. Inače; drama je pripremljena Još ranije ı već je igrana na neckim pozorišnim susretima, a prištinsku premijeru ima tek sada zbog preuređenja scene i pozorišne zgrade u Prištini. M. A.

Tabaković Otaševiću Nagradu iz fonda Ivana Tabakovića koja se dodeljuje svake druge godine dobio' je Dušan Otašević za izložbu održanu u

galeriji „Sebastijan“ u oktobru i novembru 1990. godine.

Umro Tomislav Kauzlarić·

Preksinoć je u svojoj 58. godini preminuo naš poznati vajar Tomislav Kauzlarić. Školovao se u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, a od 1982. je profesor Univerziteta umetnosti u Novom Sadu. Rad Tomislava Kauzlarića karakteriše izraziti istraživački duh, na planu prostornih fenomena, hromatskih efekata i neklasičnih materijala. Sahrana će se obaviti danas na Bežanijskom problju u 13 časova. K.R.

bj

ČETVRTAK, 5. NOVEMBAR 1992. GODINE 47

protiv

irokratija

Vuka

Akademik Dejan Medaković govorio je o radu Zadužbine i problemima sa kojima se suočava

„Mi imamo sjajne slikare, pisce, režisere, naučnike, glumce, sportiste i oni su siguran znak da ćemo iz ovog mračnog tunela u kome tumaramo, izaći. Iako smo satanizovani, svet se suočava sa našim kvalitetom i menja mišljenje o nama“, rekao je na konferenciji za štampu povodom predstojeće godišnje Skupštine Vukove zadužbine, njen predsednik, akademik Dejan Medaković.

Govoreći o aktivnosti ove institucije od izuzetnog značaja za srpsku kulturu, akademik Me-

'daković je istakao da je jedan od

osnovnih njenih zadataka u ovom momentu da proširi svoju mrežu. Radi se sa našom ekonomskom emigracijom, jer su se raspadom Jugoslavije, raspali i klubovi iseljenika. Vukova zadužbina okupila je u društvima koje osniva među njima ne samo Srbe, već i prijatelje naše

zemlje. Planira se osnivanje Og- ·

ranka u Sloveniji, za šta je pokazan interes i među slovenačkim

slavistima, među kojima ima i dalje poštovalaca naše kulture i dela Vuka Karadžića.

Najviše reči bilo je o teškoj materijalnoj situaciji u kojoj se sa celim društvom našla i Vukova zadužbina. Zgrada u kojoj se

. Zadužbina nalazi i pored insistiranja, nikako da se prevede u njeno vlasništvo, zbog birokratske neodgovornosti i začkoljica.

Akademik Dejan Medaković je rekao da će kao predsednik skupštine Vukove zadužbine pokušati da pregovara sa Kulturno-prosvetnom zajednicom, da Vukova zadužbina bude jedina ustanova koja će dodeljivati Vukovu nagradu.

Gvozden Jovanić, predsednik upravnog odbora Zadužbine sa zadovoljstvom je izjavio da su u razgovoru sa republičkim ministrom za finansije Jovanom Zebićem postigli dogovor da se Vukova zadužbina finansira iz budžeta i sredstava ministarstava za kulturu i prosvetu. A.Đ.

Naivci kod gradonačelnice

Beograd. — Povodom četrdeset godina postojanja i rada galerije i škole naivnog slikarstva u Kovačici, najistaknutiji predstavnici te škole razgovarali su danas u skupštini Beograda sa

gradonačelnicom Slobodankom

Gruden.

Suzana Halupova, Martin Jonaš, Jan Klozik i Pavel Majko zahvalili su Beogradu što im je omogućeno da ovaj značajan jubilej obeleže izložbom u etnografskom muzeju. (Tanjug)

све крсте Кварцних пећн

1 Кршнао уградњу терспостата 54 : || Сервис "озиРИС-електрик“ „Београд, Радничка 1l TeA. 254-64-36 |Б

Razgovor o „Drugoj Srbiji“

U dansing sali Doma omladine danas u 18 časova održaće se razgovor posvećen zborniku „Druga Srbija“ koji su objavili „Beogradski krug“, „Borba“ i knjižara „Plato“. U razgovoru će učestvovati Nikola Milošević, Nebojša Popov, Čedomir Mirković, Miladin Životić, Filip David i Aljoša Mimica.

Razgovor vodi Nenad Daković. Ми

INTERNATIONAL

SAVA CENTAR •

M. POPOVIĆA 9

011/222-3945 222-4322 (lok. 577) ' Еах: 455-785 MLINOVI I MAŠINE ZA PRŽENJE KAFE

NAJPOVOLINIJE