Борба, 05. 12. 1992., стр. 31

SVET

SUBOTA-NEDELJA, 5-6. DECEMBAR 1992. GODINE #14

SAVET BEZBEDN OSTI UČINIO PRESEDAN

omalija kao generalna proba

Sledeći korak može da bude rezolucija Saveta o vojnoj intervenciji protiv prekršilaca zabrane letenja u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine | |

(od dopisnika „Borbe“)

Vašington. — Butros Gali je preksinoć — posle završetka sednice o Somaliji — ponovo govorio o još jednoj „istorijskoj odluci UN“, ali to ovog puta nije bila ni hiperbola ni uobičajena mikrofonska poštapalica. Zaista je tako: po prvi put u svojoj skoro poluvekovnoj istoriji, UN su odlučile da se uz pomoć multinacionalnih oružanih snaga umešaju u unu:ršnje poslove jedne suverene zemlje.

Nosilac glavnog posla na ovom novom radnom zadatku biće oružane snage SAD, čijih se 1800 marinaca nalazi već na tri amfibijska broda ukotvljena nekih 40 kilometara od obale ove zlosrećne istočnoafričke države. Oni su, međutim, samo prethodnica za oko 23.000 američkih vojnika koliko Pentagon planira da-ovih dana preseli u Somaliju, gde bi — uz sadejstvo predstavnika oružanih snaga Francuske, Pakistana, Maroka, Italije, Belgije, Kanade, Egipta i, verovatno, još nekih zemalja učestvovali u distribuciji međunarodne pomoći, obezbeđivanju zdravstvene zaštite i postavljanju socijalno-državne infrastrukture zemlje koju su raskomadali građanski rat i zakrvljeni lokalni lideri.

Predsednik Buš je juče za ovu američku inicijativu dobio necophodnu saglasnost Kongresa, a iz Liti Roka (što je u ovom slučaju takođe važno; zapravo još

važnije) oglasio se i Bil Klinton,

sa porukom da prekjučerašnja odluka Saveta bezbednosti predstavlja „istorijski i dobrodošao korak u pomoći somalijskom narodu“.

Klintonova izjava izišla je ovom prilikom iz uobičajenog protokolarnog konteksta poslednjom rečenicom u kojoj se kaže da je on preporučio svom odlazećem prethodniku da SAD „preuzmu vođstvo“ u humanitarnim akcijama ove vrste koje se preduzimaju pod patronatom UN.

Sa Somalijom su, prema tome, od četvrtka uveče stvari sasvim jasne. Rezolucija o vojnoj intervenciji dobila je u Savetu bezbednosti svih 15 glasova (što

znači da se nisu uzdržali od gla- ·

sanja ni tradicionalni apstincnti u ovakvim situacijama Kina i

Zimbabve), generalnom sekreta- ·

ru UN Butrosu Galiju formalno je dato ovlašćenje da izabere zajedničku komandu i određuje kako će se odvijati i koliko trajati cela ova operacija.

Posao je, znači, završen. Pitanje je — šta je sledeće na redu?

U odgovoru na ovu dilemu, vraćamo se ponovo na našu tragičnu situaciju. SAD su, koliko se čuje u Vašingtonu, već krajnje nezadovoljne zbog „rutinskog nepoštovanja“ zabrane letenja iznad BiH od strane srpskih oružanih snaga, tako da su uz dogovor sa vodećim zapadnim saveznicima — spremne za novu akciju preko Saveta bezbednosti kojom će međunarodne snage biti ovlašćene da se

I Klinton pozdravlja odluku Litli Rok. — Novoizabrani

američki predsednik Bil Klinton pozdravio je preksinoć rezoluciju Saveta bezbednosti kojom se odobrava vojna akcija pod komandom SAD u Somaliji. Klinton je, javlja Rojter, izjavio da vojna akcija, kojom treba da se obezbedi dostavljanje humanitarne pomoći, predstavlja „novu nadu“ za Somalijce Kkojima preti smrt od gladi. KK ==——e;e==:zrzzzioXzr====

· ubuduće silom suprotstavljaju

ргекгаостпа оуе oktobarske zabrane Saveta bezbednosti.

U proteklih mesec i po dana, obaveštajne službe su — kako se saopštava u Stejt departmentu — registrovale „preko 200 neovlašćenih letova“ aviona i helikoptera srpskih oružanih snaga iz BiH, o čemu će Lorens Igiberger, svoje kolege i javnost detaljno obavestiti 10. decembra na međunarodnoj konferenciji O Jugoslaviji.

U međuvremenu, pak, očekuje se da će SAD izgurati u Savetu bezbednosti novu rezoluciju (o pravu na intervenciju protiv prekršilaca uhvaćenih u „zabranjenoj zoni“ iznad BiH), za šta su, kako se saznaje, najzad dobi-

le i načelnu saglasnost Britanijc

i Francuske.

Određenog otpora ovoj amcričkoj inicijativi još ima (vezan je, prevashodno, za strepnju oko

GRČKI TANKER IZAZVAO EKOLOŠKU KATASTROFU U ŠPANIJI

More gori kod Korunje|

(Od dopisnika „Borbe“)

Barselona. — Jučerašnji požar na grčkom tankeru „Egejsko more“, koji je do La Korunje dovezao 79.096 tona sirove nafte, izazvao je neprocenjivu ekološku i materijalnu štetu. Prizor sa mesta nesreće deluje stravično, ogromne količine gustog, crnog dima odlaze nošene vetrom u naselja širom Galicije pa i dalje, lokalne vlasti još uvek iseljavaju stanovništvo iz kuća najbližih luci a žitelji grada sa 300.000 stanovnika pitaju se kakva se to zla kob ponovo nadvila nad njihov grad jer 1976. tanker „Urki-

„ola“ u iste vode „prosuo“ 100.000

tona nafte, a 30. decembra 1978. nasukao se grčki nosač „Andros Patria“ ispustivši 50.000 tona nafte. Incidenti manjih razmera se i ne broje ... Galicijski ribari strahuju da je sa njihovim poslom gotovo za duže vreme jer će zatrovanost mora biti tako velika da o ribolovu neće biti ni govora.

Ulazak u luku La Korunje je vrlo opasan zbog podvodnih grebena i za bezbedno uplovljavanje neophodna je pomoć lučkih pilota. Cini se da je kapetan grčkog broda precenio svoje mogućnosti i izazvao havariju posle koje se brod pretvorio u buktinju. Kapetan i mornari spasili su se skakanjem u vodu ali je 43-godišnjeg Konstandinosa Stavridisa, kapetana tankera, španska policija uhapsila zbog „nesaradnje sa vlastima“.

Gradonačelnik La Korunje Fransisko Vaskes priznaje da je grad zadesila „autentična tragedija“ ali nastoji da smiri građane tvrdnjom da je „situacija pod kontrolom“. V. STANKOVIĆ

GORE HILjADE TONA NAFTE: Šteta po ljude i materijalna dobra Je neprocenjiva

dalje perspektive mirovnog plana UN i bezbednost preko 6.000 „plavih šlemova“, stacioniranih trenutno u BiH), ali je, koliko se vidi, prevagu počeo da odnosi argument Vašingtona da bi održavanje postojećeg status kvoa — kad Mladićevo vazduhoplovstvo naveliko krši zabranu Saveta bezbednosti, a posmatrači sa strane to samo registruju — samo „podstaklo srpske vlasti da prošire rat na Kosovo i još neke delove bivše Jugoslavije“. „Pojedini letovi koriste se, kako se čini, za prebacivanje trupa i materijala, kao i za obuku pilota“ — kaže se, pored ostalog, u izveštaju vojnih obaveštajnih službi. „Postoje indicije da se za svakodnevnu obuku koriste ratni avioni jugoslovenske proizvodnje, stacionirani u Banjaluci, glavnoj vazduhoplovnoj bazi bosanskih Srba, scvecrozapadno od Sarajeva. Postoje, takođe, ncpotvrđcni izveštaji da se pojedini

letovi koriste za napad ciljeva na zemlji“.

Jučerašnji „Njujork tajms“ izveštava iz Londona da je premijer Džon „Mejdžor najavio spremnost Britanije za uključivanje u operaciju protiv prekršilaca zabrane letenja iznad BiH, što je nešto kasnije potvrdio u intervjuu za Bi-Bi-Si i njegov ministar „inostranih poslova Daglas Herd. -

„Jasno je da bosanski Srbi masovno ulaze u zabranjenu zonu i da je potrebno nešto učiniti da se to spreči“ — kaže tim povodom za njujorški list jedan neidentifikovani „visoki predstavnik“ Bušove administracije. Istovremeno, iz Pentagona se čuju i pojedini glasovi upozorenja da sa intervencijom nc bi trebalo ЕН.

Čini se, međutim, da ova mišljenja — naročito sada, posle Somalije — ostaju u upadljivoj ma-

njini. Slobodan PAVLOVIĆ

____________________________________________- =

Buš naredio pokret trupa

Vašington. — Amorički prcdscdnik Džordž Buš narcdio jc juče pokrct amcričkih vojnika u Somaliju da bi, kako jc odlučio Savct bczbcdnosti, zaštitili doprcemanjc hranc i humanitarnc mcđunarodnc pomoći gladnima u toj zcmlji.

U okviru multinacionalnih vojnih snaga. kojc ćc pod komandom SAD) biti ovih dana upućcnc u Somaliju, nalazićc sc vojnici iz Kanadc, Francuskc, Italije, BcIgijc i drugih zcmalja, javljaju agcncijc.

Načcinik združcnog gcncralštaba oružanih snaga SAD gcncral Kolin Paucl precizirao jc juče da ćc u Somaliju poći 28.150 amcričkih vojnika. Paucl jc predočio da će opcracija obezbcdđivanja pomoći stanovništvu Somalijc, ugroženom od gladi i obračuna lokalnih paravojski, trajati „dva do tri mcscca“.

ZA I PROTIV INTERVENCIJE U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

Lista je „načeta“

Svi se u Parizu slažu da je predstojeća vojna akcija u Somaliji mnogo „manje komplikovana“ od'

slične u BiH

Pariz. — Марадапја око еуеп-

+ tualnc inostranc vojnc intcrvcncijc

u Bosni i Hercegovini dobila su u Francuskoj na zamahu, poslc odluke Savcta bezbednosti o vojnom angažovanju u Somaliji. U francuskim diplomatskim izvorima iznose se, tim povodom, occne da ćc vOjna intervencija u Somaliji biti „prva prilika“ za SAD da pokažu kako ćc osigurati zavođenje „novog svetskog poretka“ nakon hladnog rata.

Procenjuje sc da je na novom šefu Bclc kućc Bilu Klintonu da odrcdi mosto i domctc intcrvcncijc u Somaliji u pcrspcktivi globalne politike Vašingtona na spoljnopolitičkom planu. Ističući da je na budućoj američkoj administraciji da utvrdi „listu ncuralgičnih tačaka

koje bi opravdale američko anga= -

žovanje“, pariski „Figaro“ kaže da sc svc veći broj analitičara pita: „da li bi akcija u Somaliji mogla da bude „uvcrtira“ za jcednu buduću

amcričku vojnu operaciju na Balkanu. Svi se slažu u tome da je vojna intervencija u Somaliji, koja se uporno opravdava „humanitarnim ciljevima“, mnogo „manje komplikovana“ ncgo cventualna vojna intervencija u Bosni, i manje masivna i kompleksna, a i jeftinija nego rat u Zalivu. Da li će „somalijska formula“ biti primenjena i drugde zavisi, pored ostalog, i od toga kaко ćc se završiti operacija u toj afričkoj zemlji.

Uz napomenu da je nužno sve učiniti da se Somalijci spasu smrti, „Liberasion“ postavlja karakteristično pitanje: Kako objasniti da prva svetska sila i njeni evropski savcznici „mogu i dalje ispoljavati zajedničku nemoć prema agoniji bivše Jugoslavije? To pitanje, smatra se, neće dugo još ostati bez odgovora.

(Tanjug)

Oružje neprekidno stiže u Tursku i Grčku

London. — Velika Britanija će na sastanku NATO u Briselu iduće nedelje zatražiti da se zaustavi nova trka u naoružavanju na Balkanu. Kako piše jučerašnji „Gardijan“, ogromne količine oružja i tehnike se prebacuju iz Centralne Evrope u Grčku i Tursku, koje zbog rata u bivšoj Jugoslaviji ı same mogu da budu uvučenc u mcdusobni sukob.

Turska će od SAD, Nemačke i Holandije dobiti 1.057 tenkova tipa „M—60“ i „leopard“, 72 topa tipa „M—111, 600 oklopnih transportera M—113“. Uz to Turska će od Nemačke dobiti 32 lovca „F—4“

прашине.

i američku finansijsku pomoć da sama proizvede 80 aviona „F—16“.

Grčka će dobiti 916 tenkova, 150 oklopnih transportera, 24 aviona „F—4“ i 62 „A—7“.

Po mišljenju stručnjaka, piše „Gardijan“, ovako gomilanje modernog oružja u situaciji kada Turska podržava muslimane u Bosni i Hercegovini, a Grčka ne dozvoljava priznavanje Makedonije može da bude veoma opasno jer će ove dve zemlje možda brzo biti u situaciji da međusobno ratuju mada su obe članice NATO.

(Tanjug) _