Борба, 27. 01. 1993., стр. 13

BORBA SREDA 27. 1. 1993.

TREBA LI ADMINISTRATIVNO OGRANIČITI RAST KAMATA

Jasna Kesić

Hoće li Narodna banka Jugoslavije uspeti drastično da skreše kamate koje banke daju . na dinarsku i devizinu štednju građana? Biće to, po svoj prilici, vrlo teško jer su kompetencije centralne banke vrlo ograničene i odnose se uglavnom na tzv. stare ili društvene banke, dok su privatne banke i štedionice izvan njenog domašaja. S druge strane, za mnoge je potpuno neprihvatljivo vraćanje sa tržišnog na administrativno utvrđivanje kamatnih stopa, jer se to radilo godinama i uvek je davalo loše rezultate. Kamate su tada bile realno ne-

DR TOMISLAV NIKOLIĆ

gativne, odnosno niže od inflacije i štediše su gubile svoj kapital, što je na određeni način

bila pljačka.

„Borba“ je pitala ugledne ekonomiste i bankare šta misle o drastičnom smanjenju svih kamata, odnosno i ideji centralne banke da se dinarske kamate izračunavaju preko rasta cena na malo u prethodnom mesecu uvećanog za najviše pet stimulativnih poena i o deviznim kamatama koje se oslanjaju na domicilne, uvećane najviše za tri procenta. Njihova mišljenja o tome su podeljena — dok su ekonomisti odlučno protiv, bankari uglavnom podržavaju tu ideju.

Uvod u gašenje „starih“

Polazeći od činjenica da je kamatna politika samo segment finansijskog sistema zemlje, svaki pokušaj da se na visinu kamata deluje nezavisno od celine odnosa u monetarnoj i fiskalnoj sferi unapred je osuđen na neuspeh. Zašto? Zato što naša NBJ ne poseduje monetarnu vlast, ni u delu emisije primarnog novca, a kamoli u celini monetarnih tokova. To se pokazalo po kretanjima kako u sferi gotovinskog plaćanja, tako i odnosa između dinarskog i deviznog prometa, deviznom tržištu. Naime, nije tačno da je kretanje kamatnih stopa i cena „zdravog novca“ na · crnom deviznom tržištu faktor inflacije, već suprotno, kaže dr Tomislav Ž. Nikolić iz Službe za platni promet i finansijski nadzor Vojvodine.

Ova se teza argumentuje či-.

njenicom da se primarna emisija javlja u „neograničenim“ količinama, sve po principu „raspodele prema potrebama“. U takvim uslovima, primarna emisija je osnovni generator inflacije, jer politička vlast nije u stanju da ispoštuje svoje odluke oko obima primarne emisije, s obzirom da se preko nje vrši ogromna preraspodela nacionalnog

REČ BANKARA

Hoće li pokušaj Narodne banke.

Jugoslavije da stane na put divljanju kamata — određivanjem najviše dozvoljene stope u nivou inflacije iz prošlog meseca, uvećane najviše za pet odsto — dati neke rezultate, videće se kad propis bude donet. Evo šta o tome kažu direktori poslovnih banaka, na koje se ovo ograničenje odnosi.

— Mislim da i pored toga što

je ovakav potez opravdan, nema velikih šansi da uspe. Bolje rešenje bi bilo da Narodna banka Jugoslavije, koja je sasvim izgubila konce u odnosu na poslovne banke, sazove njihove predstavnike i svi zajedno se profesionalno dogovore kakva će se kamatna politika voditi. Ova situacija sada podseća na onu priču u kojoj „kuca juri svoj rep“ — kad ja nekoj proizvođačkoj firmi odrapim kamatu od 64 odsto, ona naravno, mora da podigne cene, mi onda ponovo povećamo kamate, što izazove novi rast cena i tako u nedogled. Problem, međutim, ne leži samo u visini ka-

dohotka, pa i samog, kapitala tzv. društvenih preduzeća.

Imajući na umu izrečenu ka-

rakteristiku „ratnih finansija“, iluzija je da će NBJ moći putem svojih mera o kamatnoj politici delovati na sređivanje odnosa u monetarnoj sferi, jer ona i ne raspolaže mehanizmom kojim bi se putem kamata određivala cena novca, bilo domaćeg bilo

matnih stopa, nego u tome koje banke sa kojom strukturom kapitala forsiraju visinu kamatnih stopa i kako transformišu taj kapital. Svedoci smo da se na tržištu pojavio ogroman broj banaka koje manipulišu novcem i dižu mu cenu — umesto robnog u opticaju je novčani kapital kaže Nenad Urošević direktor MB PKB banke. Nije samo Narodna banka, prema njegovom mišljenju, najstručnija da rešava ova pitanja. Stručnih ljudi ima i u poslovnim bankama i njih bi trebalo konsultovati kod donošenja ovakvih propisa, jer su im onda veće šanse da uspeju.

— Smatram da je ovaj potez NBJ sasvim opravdan, jer je zaista vreme da se uvede neki red. U svakoj zemlji mora postojati red u kamatnoj politici, a ne kao kod nas, da se stalno šeta, luta, i u suštini blefiraju štediše. Svaki sistem mora da se štiti od nenormalnih pojava. Jer, ko daje tako neverovatno visoku kamatu, kao što. kod nas ima slučajeva, teško je da će na kraju uspeti

stranog. Ideja o vezivanju kama-

ta za stopu inflacije iz prethod-·

nog meseca, kao što to predlaže NBJ, nije ništa drugo do zahtev za povratkom na negativne kamatne stope, što se i ne krije kad se tvrdi da bi kamatne stope trebalo da budu u januaru 1993. godine 52 odsto, a zna se da će inflacija u ovom mesecu biti preko sto odsto. Drugo, statističko iskazivanje inflacije je već dovedeno u sumnju sa novembarskom inflacijom od 33,3 odsto, što znači da bi vladajući režim uz pomoć NBJ i dalje sakrivao pravi nivo inflacije, što bi još dodatno delovalo na enormio srozavanje cene kapitala, pogotovu onog koji se „kotrlja“ na crnom deviznom tržištu. Ekonon:iske implikacije predloženih mera svode se na poseban vid eksproprijacije (ili nacionalizacije sredstava građana), jer odluke donosi onaj ko para nema, a to su organi „centralne banke“, koja i nije to, već običan servis tzv. ratnih finansija. Pored toga, ovim merama država pokušava da dođe do deviznih sredstava kako bi zadovoljila svoje potrebe, jer nema deviznih rezervi u obimu koji nalažu „ratne finansije“. Drugim rečima, idejom o regulisanju deviz-

da je plati. Smatram da ova mera nije zadiranje u poslovnu politiku banaka, već svođenje kamata u realne okvire na nivou rasta cena, kaže Mirko Piljak direktor Trgovačke banke.

— Na osnovu strogih bankarskih kriterijuma poslovanja moguće je limitirati kamatne stope, tako da nivo kamata bude dostupan privredi i da se ne dovode u nepovoljan položaj deponenti i osnivači banaka. U principu jesmo za uvođenje reda, očekujemo da će nove mere NBJ to i obezbediti, i da će uslovi biti ravnopravni za sve. Preterano administriranje, doduše, može da nas ograniči u širenju poslova, pa bih zato mogao dati suрезији да зе ovi propisi naprave tako da budu fleksibilniji, kako se ne bi suzbila konkurencija. Time bi oni koji su sposobni da uspešno posluju dobili za to šansu, a onemogućili bi se ovi drugi koji žele da „love u mutnom“, kaže Mirko Tišma, direkior za poslove sa stanovništvom Vojvođanske banke.

Бапака

nih kamata, istina, preporukama privatnim bankama, NBJ želi da utiče na promet kapitala koji nije pod njenom kontrolom, a i ne može biti, jer su devizna sredstva u suštini kapital građana. I ne samo to. NB Jugoslavije se ponaša na stari način, kao da su privatne banke državne i da one zavise od njene primarne emisije. Naime, dinarski bonovi idu u privatne banke ne kanalima Narodna banka — privatne banke, nego putem građana, a oni su ti koji dobijaju novčane bonove (misli se na nezarađene plate, za nepokrivene penzije, za državni otkup stanova da bi se „ubrale“ devize iz tog otkupa i sl.).

Istina, predložene mere mogu delovati na državne banke, ali je to samo uvod u njihovo postepeno gašenje, s obzirom da će mnoge od njih ostati bez svog predmeta poslovanja, na šta ukazuje i struktura pasive u državnim bankama, gde preovlađuju devizne obaveze za koje retko koja državna banka ima realno pokriće, s obzirom da su ta sredstva otišla u nepovrat. Zaključak je da će ovo biti samo jedan neuspeo pokušaj i ništa više! Ova mera, prema nezvaničnom mišljenju jednog bankara, već odavno se priprema, kao korak za stezanje obruča oko inflacije. Na neki način će pomoći da se uveđe neki red, ali je to, sa druge strane, znak skore propasti pojedinih banaka. One se već hvataju za slamku, pošto ne mogu ni ove kamate da isplaćuju, pribegavaju novom podizanju, kako bi privukli i zadržali štediše. Kad se ujednače kamatne stope u svim bankama, to će ove banke prve da uništi, jer će građani, kad su već uslovi jednaki, svoje pare odneti radije u neku proverenu, sigurnu banku, nego da u ovima rizikuju za istu dobit. Građani su do sada zbog visokih kamata svesno ulazili u

rizik i na neki način svoj ulog

stavljali na kocku. Mislim, međutim, da će ove privatne banke i posle donošenja novih propisa naći neki način da ih izbegnu, putem specijalnih stimulacija na primer, i da i dalje održavaju visoke kamate koje i u suštini i

vornik.

DR BOŠKO MIJATOVIĆ

Pe \Dimerska štednia ce

9 иза разн па појџ Pokušaj kontrole kamatnih stopa na dinarsku štednju kakav priprema Narodna banka Jugoslavije nikako nije dobar. Korišćen je krajem osamdesetih godina i dao je očekivan rezultat dinarska štednja je praktično spala na nulu. Nepovoljni uslovi su učinili da je ona ili preneta u devizne depozite ili su građani svoj novac odmah trošili kako bi ga zaštitili od inflacije, kaže dr. Boško Mijatović iz Ekonomskog instituta u Beogradu.

Taj koncept je netržišan, jer onemogućava banke i građane da sklapaju poslove kako sami ocene da je najbolje, već se predviđa nekakav sudija, genijalac, koji će bolje od finansijskog tržišta ocenjivati šta je dobro, a šta ne. Kada će se već jednom naši kreatori ekonomske politike naučiti da ne postoji zamena za slobodno tržište i da njihove mere, makako dobronamerne

_ bile, nanose više štete nego što

donose koristi? E

Poseban problem je odredba da bi kamatne stope trebalo da se određuju na osnovu inflacije. A i mala deca znaju da se kod nas statistika cena koristi u političke svrhe i da je, povremeno, lažna. Na primer, samo naivko može verovati da je u oktobru inflacija bila 49,8, u novembru 33,3 i u decembru 46,7 odsto. Moje privatne, a pouzdane informacije govore da je, na primer, u oktobru inflacija bila 75 posto.

Kamatne stope koje bi bile zasnovane na takvim lažnim podacima bile bi, svakako, realno negativne, odnosno niže od inflacije. Time bi građani bili pljačkani, što bi brzo shvatili i povukli svoju dinarsku štednju iz banaka.

Nije mi sasvim jasan razlog ovakve brige NBJ za kamatne stope. Pretpostavljam da se brine za štediše, odnosno da je zabrinuta mogućnošću da propadnu privatne banke koje odobravaju visoke kamatne stope. Ukoliko je ovo razlog, onda je NBJ krenula pogrešnim putem bolje bi bilo da skupi hrabrost i da prokontroliše poslovanje tih banaka na šta ima prava, nego što pokušava da im zaobilaznim putem „popravi“ ponašanje.

Ukoliko Narodna banka Jugoslavije zaista iskreno želi da odobri kamatne stope, postoji Jednostavan ı poznat put — potrebno je samo da prestane da štampa novac.