Борба, 28. 01. 1993., стр. 10
|] ОМЕММК |
ВОРВА, ČETVRTAK 28. 1. 1993.
PRVI IZVEŠTAJ KOMISIJE ZA RATNE ZLOČINE UPUĆEN GENERALNOM SEKRETARU UN | sk „о 2 e e Ентска а5сепја ! еце _ seksualna nasilja
Меко епа
specijalni izveštač „Borbe“ iz Ženeve
„Kao i čitav svet, zapanjeni smo i ophrvani onim što se dogodilo i što se još događa u bivšoj НЕ Obavili smo ogroman posao, ali on još ni izdaleka nije savršen. Kada sam preuzimao dužnost hoju mi je poverio generalni sehretar UN, nisam ni pretpostavljao da će biti toliko toga ...“
Tim rečima je profesor Fric Kalshoven, juče u ženevskoj Palati nacija, najavio prvi izveštaj ehspertshe komisije za is» traživanja ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji, ustanovljene rezolucijom Saveta bezbednosti 780 iz novembra prošle godine. Izveštaj će, kako je rekao, biti upućen generalnom sekretaru, a na njemu je da odluči da li će on, i u kojem ob-
liku, biti publikovan.
Dužnost ekspertske komisije kojom predsedava, podsetio je Kalshoven, jeste da prikupi i analizira dokumentaciju o ratnim zločinima, te da o svojim zaključcima obavesti generalnog sekretara UN. U tom cilju je, kaže Kalshoven, u čikaškom Institutu za ljudska prava ustanovljena „banka podataka“ u kojoj je, za sada, sistematizovana „tek jedna dvadesetina“ podataka koje je Komisija prikupila, ali uprkos tome već sadrži „impresivnu masu informacija o Više hiljada slučajeva“. U daljem radu, najavio je Kalshoven, Komisija će se orijentisati na „produbljene istrage“ po-
PAPA VOJTILA | PATRIJARH PAVLE ZA MIR
„Мета роттепја bez strpljivon ба ова“
Ilija Mašmica i specijalno za „Borbu“ iz Rima
= Papa Jovan Pavle Drugi je juče „u ime boga“, tražio od sukobljenih strana u Bosni i Hrvatskoj da prepuste inicijativu pregovaračima u Ženevi. Karol Vojtila je, obraćajući se vernicima u toku redovne generalne audijencije sredom u Vatikanu, obelodanio da mu je od patпјагћа Srpske „Pravoslavne Crkve Pavla pristigao „snažan apel u korist mira i za tišinu
oružja pre nego što bude kas-
no“. |
O poruci srpskog Patrijarha Karolu Vojtili u vezi sa izbijanjem sukoba u Krajini su ovde objavljene зато kraće vesti. Ovo je prvi „kontakt“ Pape i Patrijarha nakon nedavnog odbijanja poglavara pravoslavnih crkava da se zajedno sa predstavnicima drugih vera nađu 9. i 10. januara u Asiziju na zajedničkoj molitvi za Bosnu.
„Nema pomirenja bez strpljivog i trpljivog dijaloga da bi se našla rešenja prihvatljiva za sve strane radi pravog i trajnog mira“, izjavio je Jovan Pavle Drugi. Zato je od međunarodnih institucija i njihovih predstavnika zatražio da ne odustaju od napora u poticanju dijaloga i traženju rešenja koja bi vratila. mir.
Ovde je, uz to, objavljeno da će Papa primiti 19. februara u „Zvaničnu“ posetu predsednika Slovenije Milana Kučana.
„Zvanični“ karakter posete, vrlo redak u vatikanskom protokolu i nikad dosad upotrebljen za audijencije date prvim ličnostima bivših jugoslovenskih republika, govori dovoljno na kojoj je ceni u Vatikanu slovenačka država.
jedinih, posebno drastičnih „situacija u kojima su kršeni međunarodni humanitarni zakoni“. Tako će se posebno istraživati sve što se, tokom bitke za Vukovar, događalo u gradu i
oko njega, pošto „postoje ozbilj- ·
ne indicije da su obe strane bile uključene u dela koja se mogu smatrati ratnim zločinima“. Rekao je da je u okolini Vukovara otkriven veći broj masovnih grobnica koje, istina, ne moraju sve da budu rezultat masovnih egzekucija, odnosno „osnovana je pretpostavka“, kako je rekao,
da su u nekima od njih sahranjene „žrtve rata“.
OSNOVAN ODBOR ZA ODBRANU AUTONOMIJE UNIVERZITETA
S druge strane, rekao je Kalshoven, ima ozbiljnih indicija da su u nekim od tih masovnih grobnica sahranjene žrtve „sumarnih egzekucija”. Preliminarna istraga, koju je Kalshoven opisao kao „grebanje po površini“, pokazuje da je u grobnici dugoj 9 i širokoj 7 metara, pored sela Ovčara, sahranjeno oko 200 streljanih ljudi za koje se — na osnovu indicija koje Kalshoven nije želeo da otkrije — „pretpostavlja da su Hrvati“. Ekshumacija leševa iz pomenute jame, za koju Kalshoven kaže da je predviđena za mart, pokazaće da li su te i ostale pretpostavke, tačne. Komisija, dodao je Kalshoven, namerava da intervjuiše i izvestan broj svedoka iz Vukovara. Drugo područje „produbljene istrage“ ekspertske komisije biće, po Kalshovenovim rečima „jedan ili dva zarobljenička logora“. Pri tome će, rekao je, Komisija posebno imati u vidu dva aspekta Dbosansko-hercegovačkog rata: etničko čišćenje i „sistematsko seksualno nasilje“, odnosno silovanja.
| Kad god je to moguće, najavio je Kalshoven, Komisija će pokušati da utvrdi počinioce ratnih
Inicijativni odbor za odbranu autonomije univerziteta juče je prerastao u istoimeni Odbor „koji će зе Вог ргопо 5реga onoga što je nepovoljno po Univerzitet“.
Skupu na Filozofskom fakultetu prisustvovao je mali broj akademskih poslenika, što je mr Jasna Šakota, član Odbora propratila rečima: „Očajna sam zbog malog odziva. Možda je sudbina koju Univerzitet sada doživljava. ipak blaga”. Zbog polupraznog amfiteatra predložen je ubrzo novi sastanak, kome će predhoditi bolja organizovanost i ekspeditivniji sistem obaveštavanja. Sa sesije je upućeno cirkularno pismo svim fakultetima. Komentarišući slab odziv, dr Zagorka Golubović, član akademskog dela Saveta BU kazala je: „Ne bih htela da dramatizujem, ali mislim da je Univerzitet u opasnosti i da mu treba odbrana. Čini mi se da opasnost ne preti samo spolja, već i iznutra. Indolencija kolega je nedo-
IZVEŠTAJ SLUŽBE ZA PLATNI PROMET O FINANSIJSKIM PREKRŠAJIMA
Beograd — Ukoliko se hitno ne preduzmu oštre mere protiv opšte finansijske nediscipline, preti ozbiljna opasnost da se ugrozi i sam ustavni poredak zemlje. Kriminal je ušao na velika vrata, омакуо газјојауапје ро озпоуџ kriminala ne pamti ova država. Zato svi nadležni organi moraju sinhronizovano, na svim sektorima, krenuti u borbu protiv privrednog kriminala, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za štampu Dragomir Čurčić, direktor Službe za platni promet i finansijski nadzor Srbije.
— U toku prošle godine izvršeno je ukupno 14.330 kontrola i na osnovu inspekcijskih na-
pustiva u momentu sađašnjih događanja, pogotovu kad se pretpostavlja kakvi se pakleni planovi pripremaju. To može više da nas pokopa, nego sve mere koje su preduzete. Mi, članovi Saveta sa Univerziteta nalazimo se u bespomoćnoj situaciji. Vlada je lukavija od nas i u Savet
je izabrala ljude koji će dosledno ~
sprovoditi odluke...
— Za rektora se planira dr Danilo Ž. Marković, a za studenta-prorektora Dragana Topalović. Protiv takve sramote se mi moramo boriti. Predlažem da ponovo pozovemo ljude i da im predočimo da je Univerzitet u opasnosti i da preduzmemo hitno korake da se obnovi postupak za izmenu Zakona go univerzitetu, pred novim sastavom Skupštine Srbije. Bez promene Zakona o
laza pronađene brojne i raznovrsne nezakonitosti u gOtOvVO svim sektorima poslovanja. Najčešći pojavni oblici nezakonitog sticanja gotovog novca su nepolaganje na žiro-račun ili polaganje sa zakašnjenjem, podizanje sa Žžiro-računa gotovog novca, uz neistinito navođenje namene za koje se novac potražuje, pretvaranje žiralnog novca u gotovinu preko štedionica i banaka, zatim podizanje gotovog novca preko omladinskih i studentskih zadruga, čime se izbegavalo plaćanje poreza, istakao je Čurčić.
Ogromne nepravilnosti pronađene su i u poslovanju omladinskih i studentskih zadruga,
буевосепја: Posle Holanđana i
„а
ONO
> > ~
E:S KPR ZIER ове 2. базајавомка (мине Конарево репајим
Arkan бтахеп sirom Evrope
Prof. Fric Kalshofen je rekao da u „banci podataka“ ima već dosta imena, ali naveo je samo jedno za koje tvrdi da se „ponavlja u mnogim izveštajima“: Arkan, dodao je. Radi se o običnom kriminalcu, pljačkašu banaka, traženom širom Evrope. Na pitanje da li u njegovoj „banci podataka“ ima još imena sa poznate „liste“ koju je pre mesec dana u Ženevi pročitao tadašnji američki državni sekretar IgIberger, prof. Kalahan je odgovorio: „No comment“.
zločina. Pri tome, rekao je, „nećemo tražiti samo malog čoveka koji je direktni izvršilac, već i onog koji mu je to naredio, na šta nas obavezuje i Ženevska konvencija o ratnim zločinci-
· ma“. Rekao je da u „bazi poda-
taka“ ima već „dosta imena“. Čemu sav taj posao, pitali su novinari, a Kalshoven je priznao da se i članovi Komisije ponekad to pitaju. Odgovorio je da su u Komisiji diskutovali i o mogućnosti osnivanja ad-hok те-
univerzitetu mi ne možemo učiniti ništa, ruke su nam vezane. Uprkos nepovoljnoj slici koju Srbija ima u svetu, mi ne smemo odustati. Moramo obavestiti međunarodnu javnost o tome šta se sprema, ne samo na Beogradskom univerzitetu, apelovala je dr Zagorka Golubović, predlažući da se napišu „brojna pisma i alarmira javnost”. Objašnjavajući pravni aspekt situacije nastale posle izborne sednice Saveta, dr Kosta Čavoški, član akademskog dela Saveta, smatra da vlast ima za cilj da zavede komesarsku upravu na Univerzitetu. Dr Čavoški smatra da po Zakonu dr Rajko Vračar i dalje ima pravo da bude rektor — sve do izbora novog čelnika BU. Zato predlaže da se u petak, na sednici Saveta BU, sa dnevnog reda skine tačka „izbor v.d. rektora“. Ovaj profesor je obavestio prisutne da je uoči izborne sednice Saveta dr Mihailo Marković u dva navrata primio grupu dekana, gde je
koje su se najmanje od svega bavile delatnošću za koje su registrovane — pronalaženjem posla za studente i omladince. Umesto toga, mnoga preduzeća su, koristeći poreske olakšice ovih zadruga, preko njih isplaćivala plate svojim radnicima i time na svojevrstan način „prala“ novac.
Tokom prošle godine osnovano je na stotine banaka, štedionica i drugih finansijskih organizacija, tako da ih sada u Srbiji ima više od 900. Pronađeno je više slučajeva da su se ove finansijske organizacije bavile po-
slovima za koje nisu registrova-
ne.
đunarodnog krivičnog suda, ali da na Komisiji nije da o tome odlučuje. Pomenuo je više međunarodnih inicijativa (švedsku, italijansku, francusku) usmerenih na osnivanje takvog suda.
Ocenjujući takve inicijative „doprinosom međunarodnoj jurisdikciji” konstatovao je, da međunarodna zajednica nije okupirala bivšu Jugostaviju, odnosno da joj „nisu dostupni oni koji su osumnjičeni za ratne zločine“.
nagovestio da će „oni“ možda i prihvatiti dr Vračara za rektora, ali da je sporan izbor dva prorektora. Dva" dekana, dr Obrad Stanojević, sa Pravnog i dr Života Perišić, sa građevine, čak su „obećali”, po rečima dr Čavoškog, da predstavnici sa njihovih fakulteta neće praviti probleme na izbornoj sednici. — Njihov cilj je da se izabere komesarska uprava na Univerzitetu, a naš je da ih u tome sprečimo“, objasnio je dr Čavoški. Po rečima dr Gaše Kneževića, na fakultetima je ugrožena sloboda misli. Sve počinje kontrolom rektora, zatim kontrolom dekana, sledi kadrovska kontrola i kadrovska racionalizacija, odnosno ekonomski problemi pravdaće se političkim ciljevima. Mi smo već izgubili slobodu misli, slobodu političkog delovanja, zaključio je dr Knežević.
0. Nikolić
Pojedine finansijske organizacije nisu ni dozvoljavale kontrolorima SDK da započnu posao, a njima je ostalo samo da podnesu prijavu. Tamo gde su utvrđene zloupotrebe i prekršaji prema sadašnjem zakonu, kazna za pravno lice iznosi 300 dinara, rekao je Čurčić.
Pojave kršenja zakona i finansijskog kriminala su masovne i zaprepašćujuće. Došlo je dotle da je nezakonito poslovanje čak postalo redovno ponašanje, rekao je Ilija Petrović, po-
moćnik репемапор direktora
Službe za platni promet i finansijski nadzor Srbije. | B. Stepanović
- -4— ва