Борба, 01. 02. 1993., стр. 21

1'02. 1993.

6 Е NOS УВ: ИХ РА = овци “~ ЈЕ ЊЕ мн ~ У |, ЈЕ о Х У СУРДУН +

7 Дунавац

: ~ Ен i ТЕРИТОРИЈА ГРАДА БЕОГРАДА

14

8 10 ма

. о 9: Н a

• СЕФНЕРИН

поје || ~

\ ž < A [<> Đ У

Е \ ( ПАЗОВА Бески фок ~ у Ху == [65 ~ РА SN) + — | ПЕПУШНИЦА Х |“ Врбовски = M. O и he)

S Ху У нови БАНОВЦИ ПАЛ HOBH:BAHOBLV e ~ POS S. А

a.

с СТАРИ БАНОВЦИУ_ МУ

ЛУЛА ~

НОМАРЕВА ХУМНА

4 М

~

~ ~ ~ \ КУ НОВА ПАЗОВА У

~ N N | глогоњски x ~ o ПАДИНСКА СКЕЛА 0! РИС a х У > ~) 1 НИЦА S ја ~ БАТАЈ! Ро „> <

SZ 1 „КА ROBAHOBUM | \, '

Ло

КЕ БШЊиЦА

о СЛАНЦИ

-ЗДАРА

АЛИ МОНРИЛУ!

О ОМОЉИЦА

У Зе 1 У | 5

ЛЕШТАНЕ (с)

ОЈ РИТОПЕК

БАНАТСКИ | (S) BPECTOBAU

ЗАНЛОПАЧА

= ГРОЦКА | i š

a

у A

ДРИПАЊ

а БЕГАЉИ „7 \ и

мислоЂин

3 раси

Цу

Ј BAPAJEBO —~ % У i

75.6 C__-

5 __ОДучнка |;

на А

« 2 ONE 17 -—------" РОГАЧА Ž O 22 |, – == 7 Араљовац

Јунковли ЈЕ миРосАљци 72

Дрпупахо

А

ВЕЛИКА ИВАНЧА

= О Поњи

= Бистрица М G}nyRABMUA === Ој

| ји ; ~ a gee i ~ O МЕТЕ e Мрушевиј = x ~ Ојеве=-==–_Р_ У ; E

РТИЗАНИ +

"У ЧИБУТКОВИЦА о

~ БАРЗИЛОВИЦА си i. АРАНЂЕЛОВАЦ 5 6

| 5 + e ; BPAJHOBAU У “ а о | NJ ž Y o n

E % NOI

? S > a ЊО Дудсвниг

| TeoapTre И 4 |

|

Аутор карте: Издавачка установа Завод за картографију "Геокарта“ - сорупдћ О 1993. г.

Geografski podaci Površina Beograda je 322.225 hektara, obim 419 kilometara, najveća dužina 92,98 a širina 67,5 kilometara. Nalazi se na nadmorskoj visini izmcđu 66 i 628 metara.

Stanovnistvo

Bcograd, prema popisu iz 1991. родте, ima 1.602.226 stanovnika. Danas jc u njemu i 150.000 registrovanih i još toliko ncprijavljenih izbcglica.

Prirodni godišnji priraštaj (1991. — 2118. Mehanički 22.782.

Nacionalni sastav (1991.)

Srba 1.372.195, Jugoslovena 87.476, Crnogoraca 42.426, Hrvata 16.275, Makedonaca 15.039, Roma 14.220, Muslimana 15.039, Albanaca 4.985, Slovenaca 3.655, Mađara 2.870, Jevreja 579.

Stanovništvo prema veroispovesti (1991.)

Pravoslavni 1.393.909, islamiske 29.918, katoličke 26.982, prorestanskc 4.124, judaističke 395. Opštine

Beograd je gradska zajednica i5 opština: Barajevo (21.647 stanovnika), Voždovac (161.376),. Vračar (69.680), Grocka (69.448), Zvezdara (140.483), Zcmun (181.692), Laтагсуас (58.882), Mladenovac (56.389), Novi Beograd (224.424), Obrenovac (70.234), Palilula (156.587), Rakovica (97.752), Savski Venac (47.682), Sopot (20.527), Stari Grad (70.791) i СиКкапса (154.632).

Zaposlenost ;

U Beogradu je u decembru 1991. godine bilo 562.184 zaposlena građana, od čega u privredi 423.520. a u društvenim delatnostima 138.664.

Preduzeća je u gradu 38.679. Privatnih ima 31.127, 5.804 društvena, 1.110 mešovitih i 638 zadružna. n

Obrazovanje

Osnovno: u 160 matičnih osnovnih škola, 11 škola za umetničko obrazovanje, 9 specijalnih škola uči 166.500 učenika i radi 9.320 nastavnika.

Srednje: Beograd ima 19 gimnazija i 46 stručnih škola, 7 umetničkih ; 4 specijalne škole sa oko 74.006 učenika 4.670 nastavnika.

Visoko: Beogradski univerziter sa 24 fakulteta ima 42.638 redovnih i 11.230 vanrednih studenata, a Univerzitet umetnosti sa četiri fakulteta ima 1.509 redovnih i 98 vanrednih studenata. Tu je i 18 viših škola sa 11.430 studenata Prosečan Beograđanin ima srednju stručnu spremu. Obrazovna struktura pokazuje da 45,35 odsto Beograđana ima završenu srednju školu, 33,12 odsto osnovnu, a višu 6,9 odsto žitelja prestonice. Fakultetsku diplomu ima 13,64 odsto Beograđana. Palac i mastilo za svojeručni potpis koristi 33.042 nepismenih stanovnika metropole.

Verski objekti

Na području grada postoje 93 pravoslavne crkve, šest manastira i jedna kapela. Rimokatoličkih crkava je pet, manastira dva. domova časnih sestara deset, a kapela pet. Beograd ima i jednu džamiju, dva turbeta, jednu sinagogu i 47 bogomolja raznih hrišćanskih verskih zajednica.

Kulturna dobra

Do sada je 268 nepokretnosti u gradu proglašeno za kulturna dobra — 234 spomenika kulture, osam prostornih i kulturno-istorijskih celina, 21 arheološko nalazište i pet znamenitih mesta. Među njima su: Beogradska tvrđava, Konak knjeginje Ljubice, Kapetan Mišino zdanje, Saborna crkva, podrucje Knez Mihailove ulice, arheološko nalazište Vinča.

Beograd ima 20 muzeja, 25 spomen-muzeja, zbirki i legata sa više od 1.600.000 umetičkih i istorijskih predmeta. Postoje i tri arhiva i Jugoslovenska kinoteka. Deluju dva zavoda za zaštitu spomenika kulture i Republički zavod za zaštitu prirode.

Muzejske izložbe i izložbe savremenih likovnih stvaralaca organizuju se u 22 izložbene galerije. Postoji i više od 250 privatnih galerija. godišnji priraštaj

o

1