Борба, 20. 02. 1993., стр. 10

лов

ВОКВА SUBOTA-NEDELJA 20-21. 2. 1993.

EKSPLOZIJA RADNIČKIH PROTESTA ZBOG KRIZE NEMAČKIH ČELIČANA

Nenad Briski

dopisnik „Borbe” iz Bona

„Rajnhauzen mora živeti“ — UZ 1U parolu tokom zime

87/88. u ovom gradiću na Rajni vođena je bitka za spas ta-

mošnje čeličane i dve hiljade radnih mesta. Radnici, uz podršku članova porodica, suseda, prijatelja, ali i trgovaca — jer tu svi žive od čelika — držali su mitinge, blokirali puteve i mostoDe, organizovali bakljade, hilometrima duge

ljudske lance.

Čeličana je opstala da bi Rajnhauzen i susedni Dortmund isto to doživeli pet godina kasnije — u noći između protekle srede i četvrtka. Ponovo su desetine hiljada radnika izašle na ulice, ponovo je blokiran jedan od najprometnijih puteva u Nemačkoj, nošene su sveće i baklje, držani govori, ali je ishod protesta OvOga puta još neizvesniji nego pre pet godina.

U pitanju nije samo Rajnhauzen. U teškom su položaju sve nemačke čeličane, ugroženo je oko 25.000 radnih mesta па хаpadu zemlje i 13.000 na istoku. Kako od svakog radnog mesta u industriji čelika zavisi 1,7 radnih mesta u delatnostima povezanim sa njom, jasno je da je u pitanju bar 80.000 radnih mesta.

Tamo gde se odlučuje o sudbini industrije čelika — u Briselu — neumoljivi su. Komesar za industriju Martin Bangeman, inače Nemac, poručio je da se u EZ proizvodi 30 miliona tona čelika i 19 miliona tona valjanih proizvoda više nego Što je potrebno i da proizvodnja mora da se smanji. To znači da se zatvaraju čeličane i nestaju radna mesta.

Kriza nije nepoznata industriji čelika. Od 1973. do 1988. ovde je, pre svega u Ruru ugašeno 56 visokih peći, 34 konventora i 85 valjaoničkih postrojenja. Bez posla je ostalo 200.000 radnika i mnoga mesta su u toj meri pogođena da se ni do danas nisu oporavila.

Međutim, od 1988. do prošle godine industriji je odjednom

POLJSKA

Širi se falas štrajkova mefalurga

Varšava. — Sa prekjučerašnjim štrajkom rudara, železničara i metalurških radnika u Šljonsku solidarisale su se mnoge sindikalne organizacije „Solidarnosti“ u celoj Poljskoj. Juče su stupili u jednočasovni protestni štrajk zaposleni u Čenstohovi, a za obustavu rada izjasnili su se na referendumu i radnici velikog metalurškog centra Stalova Vola.

Predsednik „Solidarnosti“ Marjan Kšaklevski je juče ponovo jedan sat razgovarao sa premijerom Hanom Suhockom o produbljavanju socijalnog nezadovoljstva u zemlji. Ne samo sindikalne organizacije, nego i pojedine političke partije vrše pritisak ma predsednika Leha Valensu da ne potpiše zakon o budžetu za 1993. godinu i vrati ва Sejmu uz zahtev da parlament revidira novi poreski sistem, koji je doveo do sadašnjeg, talasa štrajkova i protestnih akcija. Tanjug

Proizvodnja mora da se smanji: Komesar EZ Marfin Bangemaon

krenulo, tako da su ostvareni značajni profiti. Sada je kriza ponovo zakucala na vrata. Ovo-

ga puta radnici su ogorčeni jer

smatraju da stratezi u velikim koncernima nisu iskoristili vreme konjunkture da se pripreme za teške dane. Lekcija koju danas radnici slušaju, slušali su mnogo puta u proteklih dvade-

setak godina: smanjena potraž- ~

nja, jeftin uvoz sa istoka, pad cena, preveliki kapaciteti, subvencionirana proizvodnja U inOSstranstvu. Oni smatraju da se iza svega krije sistem — sve se to koristi samo da bi se popasile peći, ukinula radna mesta i iz krize izašlo na račun radnika. Osim toga, koncerni su se ponašali kao džinovi kada su pravili profite i kupovali su slabiju konkurenciju, a sada se prave patuljci kada je reč o odgovornosti prema društvu i spasavanju radnih mesta.

Predstavnici industrije, naravno, imaju svoje argumente i

tvrde da je gašenje peći i ukidanje radnih mesta upravo u najboljem interesu radnika. Naime, tako se racionalizuje proizvodnja i osigurava-budućnost i konkurentnost preostalih radnih mesta.

Takođe, tvrde da se čelik više ne prodaje „na tone“ kao ranije, već da je postojeći „inovacioni proizvod“ koji se koristi „štedljivost i inteligencija“, pa tako mora i da se proizvodi.

бе! пајтобпјер петаскор Sindikata — metalaca — Franc Štajnkiler zatražio je od savezne vlade da odmah sazove nacionalnu konferenciju o čeliku i da zatraži od Brisela da proglasi krizu i da interveniše uvođenjem kvota i regulisanjem cena. I vođa socijaldemokratske frakcije u Zemaljskom parlamentu Severne Rajne/Vestfalije, Која је najviše pogođena, Fridhelm Fartman, traži izradu nemačke koncepcije o čeliku, dok gradonačelnik Duizburga, čije je 'Rajnhauzen predgrađe, poručuje da je zadatak vlasti da zastupa interese industrije čelika u Briselu. ~

Međutim, predsednik Udru-

ženja čeličana Rupreht Fondran·

smatra da nacionalna konfrencija o čeliku ne bi bila od neke naročite koristi, već se rešavanja moraju tražiti „strpljivim i malim koracima“, dok se pomoć države može koristii samo za rešavanje socijalnih problema.

To mišljenje očigledno deli i vlada. Njen predstavnik Diter Fogel hladno je poručio, nakon poslednje sednice, da nikakva nacionalna konferencija ne dolazi u obzir i da je „stvar nemačke industrije čelika i njenog rukovodstva da napravi koncepciju za izlazak iz krize“. Ili, kako to kratko poručuje ministar privrede Ginter Reksrod: „O privredi se odlučuje u privredi“.

Međutim, radnici misle da kada je teško ni država ne može da ostane po strani — posle probdevene noći između srede i četvrtka, oni najavljuju nove akcije. ČLANOVI „BEOGRADSKOG KRUGA“ KOD ROLANA DIME ~

Ukinuši kuliurnu blokadu Srbiije

Kulturna i informativna blokada Jugoslavije apsolutno je kontra-produktivna i zato bi sankcije bar u ovim oblastima trebalo odmah ukinuti.

Ovo su u razgovoru sa francuskim ministrom inostranih poslova Rolanom Dimom istakli beogradski intelektualci (Bogdan Bogdanović, Mirjana Miočinović, Borka Pavičević, Goran Marković, Nikola Barović, Jasmina Teodosijević, Željko Vuković i Zoran Tasović.

Isto mišljenje o štetnosti izolacije za kulturni, naučni i uopšte duhovni život ponovljeno je i u susretu sa rektorom pariskog univerziteta Sorbona gospođom Žandro — Masalu i drugim istaknutim ličnostima francuskog kulturnog, naučnog i političkog života,

U odvojenom susretu sa suprugom ·francuskog predsednika Miterana Danijel, inače direktorom poznate. fondacije „Franse-

-Liberte“ Mirjana. Miočinović, Borka Pavičević i Jasmina Teodosijević posebno su istakla i problem zaštite ljudskih prava i ukazale da negativna slika o Srbima u francuskim muedijima stvara neprijateljsko raspoloženje prema pripadnicima OVOB naroda u Francuskoj. 5. 2.

PREDSEDNIK SLOVENIJE MILAN KUČAN U RIMU

у ја Матиса specijalno za „Borbu“ iz Rima

Rajnhauzen kao Vandeja Poziv Papi

Zajednička zabrinutost za rat u bivšoj Jugoslaviji, svečana

potvrda načela da poštovanje ljudi i njihovih prava ide-iz-

nad nacionalnih interesa i poziv Papi da „zvanično“ poseti Sloveniju. Ovim tačkama obeležen je jučerašnji susret pape Ivana Pavla II i predsednika republike Slovenije Milana Kučana. Poseta Vatikanu bila je zvanična i prva koju je jedan od čelnika republika bivše SFRJ učinio svetoj Stolici.

Milan Kučan je prethodno imao u predsedničkoj palati „Kririnale“ razgovor sa šefom italijanske države Oskarom Luiđijem Skalfarom nakon čega je italijanska strana objavila strogo protoko-

larno saopštenje što ukazuje da

je slovenački predsednik, u pratnji ministra inostranih poslova Lojzeta Peterlea, faktički došao u posetu Vatikanu koja je ovde bila zvanično najavljena.

Jedna od tema razgovora Skalfaro-Kučan bila je i revizija“ Osimskih sporazuma koju su već započele delegacije dve zemlje uz obostranu suglasnost da revizija ne može obuhvatiti granično pitanje koje, kako je u nedavnom susretu sa Peterleom na slovenačko-italijanskoj granici izjavio šef rimske diplomatije Emilio Kolombo, „ne zavisi više od Italije jer je sankcionisano Helsinškim dokumentom i Pariskom poveljom KEBS“. Očito je, međutim, da će manjinsko pitanje kroz problem jednakog tretmana italijanske manjine u (podeljenoj) Istri biti jedan od ključnih problema, ne samo u razgovorima sa Slovenijom nego i sa Hrvatskom pre svega, kao i obeštećenje ili vraćanje imovine Italijana prebeglih iz Istre u posleratnim godinama.

Rat u Bosni, zbog kojeg su i Kučan i Papa izrazili podjednaku zabrinutost, za slovenačkog predsednika „ne preti samo Sloveniji i susednim zemljama, već predstavlja pretnju miru i bezbednosti Evrope i celog sveta“. Papa je, sa svoje strane, osudio izopaćenje „patriorizama u nacionalizam“. Kučan je zahvalio na priznanju koje je Vatikan, pre svih, dao Sloveniji, a Vatikan je opre-

_ deljenje te republike za nezavisnost „sa poštovanjem primio k znanju“. Nacionalni identiteti, po Papinim rečima, predstavljaju sami po sebi veliko bogatstvo, ali nacionalna autonomija, mada „značajna vrednost nije i apsolutna“. Karol Vojtila kaže kako crkva „beži od političkih ambicija“, te traži samo „prostor“ za svoju pastoralnu misiju. Bila je to blaga aluzija na dobra koja je komuistička vlast oduzela crkvi u Sloveniji, na šta je Kučan odgovorio da se „sva otvorena pita-

nja mogu rešavati demokratskim metodama“. Isti problem postoji u odnosima Vatikana i Hrvatske, koja je, prilikom nedavne posete premijera Šarinića, takođe pozvala Papu u posetu. Postoji i poziv bosanskih biskupa. Sa vatikanske strane se sve posete uslovljavaju „sazrelim us-

lovima“, mada iz poluzvaničnih·

krugova se može čuti kako bi Papa u jednoj misiji hteo da obiđe više bivših jugo-republika.

PROBLEMI SLOVENIJE SA IZBEGLICAMA :

Trazi se pomoć Arapske lige

Ljubljana. — Slovenija sama nemože da izdrži materijalno bre„me izbeglica — stoji u pismu slovenačkog ministra inostranih poslova Lojza Peterlea ministrima „inostranih poslova država Arapske lige.

Peterle podseća da je iz budžeta Slovenija za izbeglice izdvojila 250 miliona dolara, da je izdvojen i jednodnevni dohodak, i traži da se breme „ravnopravnije podeli“.

U molbi za pomoć, Peterle od država članica Arapske lige očekuje da preuzmu bosasnko-hercegovačke izbeglice koji su u prihvatnim centrima po Sloveniji, ili da preuzmu kompletno snabdevanje nekih od 53 izbeglička centra. Šef slovenačke diplomatije u pismu izražava bojazan da bi zbog ratne situacije u BiH moglo doći do novog priliva izbeglica u Sloveniju.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle je najavio dolazak delegacije u Rim koja bi utanačila njegov susret sa Papom. Da li se ekumenski dijalog sa bivšom Jugoslavijom, a Papa je već razgovarao sa čelnikom muslimanske zajednice u Bosni Jakubom Selimovskim, može pretvoriti u nešto više? To pitanje vatikanski krugovi propraćuju zasad ćutanjem. Situacija je, zna se, suviše gamršena i kontradiktorna.

»- Porast kriminala ·

u Sloveniji

Ljubljana. — U Sloveniji cveta kriminal otkako se otcepila od Jugoslavije. Samo prošle godine je slovenačka policija zabeležila čak 54.000 slučajeva kažnjivih dela, što je najviše za poslednjih dvadeset godina.

Izračunato u procentima, prošle godine je u Sloveniji kriminala bilo za četvrtinu više u odnosu na 1991. godinu.

Među kriminalcima je sve više mladih i maloletnika, a osim klasičnih oblika kriminala u porastu su privredni i tzv. socijalni kriminal.

Pedantni slovenački policajci

su izračunali da prošle godine u Sloveniju nisu pustili 81.355

stranaca i to uglavnom državljana iz republike bivše Jugoslavije, koji su u Sloveniju ulazili uglavnom preko Hrvatske.

Tanjug