Борба, 31. 03. 1993., стр. 5

ВОЕВА SREDA 31. 3. 1993.

NEZVANIČNI PREVOD REZOLUCIJE SAVETA BEZBEDNOSTI O PRODUŽETKU MANDATA UNPROFORA U KRAJINAMA

„Slemovi“ ostaju

do 30. juna 1993.

Njujork. — Tekst danas usvojene Rezolucije Saveta bezbednosti UN o produženju mandata UNPROEFOR-a u Krajinama glasi: j „Savet bezbednosti, ponovo potvrđujući svoju Rezoluciju 743 (1992.) i sve kasnije rezolucije koje se odnose na mirovne snage UN (UNPROFOR), i posebno svoju obavezu·da osigura poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Hrvatske i drugih republika u koje je UNPROFOR upućen, razmotrivši izveštaj Generalnog sekretara od 25. marta 1993, duboko zabrinut što strane (u sukobu) i drugi koji tu imaju interes krše obaveze u vezi s prekidom vatre, zaključujući da tako stvorena situacija predstavlja pretnju miru i bezbednosti u regionu, težeći da osigura. bezbednost UNPROFOR-a i njegovu slobodu kretanja u izvršavanju zadataka i da u tom cilju deluje po članu sedam Povelje UN,

1. odobrava izveštaj Generalnog sekretara, posebno pod tačkom 5; =

2. ponovo potvrđuju sve odredbe svojih Rezolucija 802 (1993) i 807 (1993);

3. odlučuje da mesec dana nakon usvajanja ove rezolucije ili u bilo koje vreme na zahtev Generalnog sekretara ponovo razmotri mandat UNPROFOR-a u svetlu razvoja na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji i situacije na terenu;

4. odlučuje, u ovom okviru, da dalje produži mandat UNРЕОЕОЕ-а 7а prelazno razdoblje do 30. juna 1993;

5. podržava kopredsednike međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u njihovim naporima da pomognu da se definiše status teritorija, pod zaštitom UN (UNPA), a koje su integralni delovi teritorije Republike Hrvatske i traži da se u tim područjima u punoj meri poštuje međunarodno humanitarno pravo, posebno ženevske konvencije;- =

6. traži od Generalnog sekretara da hitno izvesti Savet kako se mirovni plan Ujedinjenih nacija za Hrvatsku može efikasno primeniti;

7. odlučuje da nastavi aktivno praćenje ove situacije“, kaže se u sinoć usvojenoj Rezoluciji.

Tanjug

SAOPŠTENJE VOJSKE JUGOSLAVIJE

Bričanske fvramje u

funkciji vojnog prifislca

Beograd. — Povodom tvrdnji pojedinih britanskih listova i zvaničnika da je Vojska Jugoslavije angažovana u Istočnoj Bosni, Služba Generalštaba Vojske Jugoslavije za informisanje saopštila je juče da su takve tvrdnje plod konstrukcija koje su u funkciji koncepcije pojačavanja vojnog pritiska na Srbe u Bosni ı Hercegovini i Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Van teritorije Savezne Republike Jugoslavije nema pripadnika njene vojske, a za navedene optužbe korišćeni su isključivo izvori koji potiču iz vojnopolitičkog vrha muslimansko-hrvatske

koalicije, precizira se u saopštenju. Ovakve tvrdnje su još čudnije ako se ima u vidu činjenica da muslimanske snage već mesecima otvaraju vatru na teritoriju Savezne Republike Jugoslavije i da se na prostorima Bosne i Hercegovine „nalazi preko 50.000 pripadnika regularnih jedinica Vojske Republike Hrvatske, a sve se to toleriše od strane zvaničnih institucija svetske Organizacije i prećutkuje od strane sredstava javnog informisanja na Zapadu, kaže se u saopštenju Službe Generalštaba Vojske Jugoslavije za informisanje. Tanjug

Dva Копуоја оћзја u Srebrenicu i Sarajevo

Zvornik. — Prema svojim odredištima juče u popodnevnim časovima su krenula dva konvoja, koja su na nastavak puta čekala kod mosta u Malom Zvorniku. Radi se o humanitarnoj pomoći za Srebrenicu i Sarajevo. Nakon pregleda, ka Srebrenici je otišlo 17 kamiona Visokog komesarijata za izbeglice, a prema Sarajevu 37. Humanitarna pomoć kopnenim koridorima se neometano doprema do odredišta. Određenih najava, kako nezvanično saznajemo, ima i za ponovno otvaranje vazdušnog koridora. Naime, u prepodnev-

nim satima, juče je najavljeno letenje helikoptera iz Tuzle za Srebrenicu.

U Zvorniku se ponovo danas očekuje dolazak još jedne grupe Srba iz Tuzle. Danas će o razmeni ratnih zarobljenika i izlasku Srba iz Tuzle razgovarati članovi Komisije za razmenu za područja Majevicu i Semberiju Republike Srpske i istovetne komisije ispred Tuzle. Prema zadnjim nagoveštajima. do susreta će ipak doći u mestu Šatorovići, na putu između Tuzle i Brčkog.

Z. Petković

VOREN KRISTOFER DEMANTOVAO PISANJE „NJUZVIKA”

SAD ne planiruju srpskih polozaja

Vašington. — Američki državni sekretar Voren Kristofer demantovao je juče tvrdnju da SAD planiraju da bombarduju vojne ciljeve bosanskih Srba. „Jedina vojna snaga za koju su SAD spremne da je upotrebe jeste odred za održavanje mira ukoliko sve tri sukobljene strane postignu verodostojan mirovni dogovor. Naše učešće u tom slučaju bilo bi isključivo u saradnji sa

bombardovanje

saveznicima i pod okriljem Ujedinjenih nacija“ — izjavio je Kristofer u ekspozeu u potkomitetu američkog Kongresa za spoljne izdatke.

Kristofer je izrazio nadu da će bosanski Srbi uskoro potpisati mirovni projekt Vens-Oven i naglasio da Vašington sada upotrebljava sve diplomatske načine da bi ih privolco na polpis. /

kao ne

Komandant mirovnih snaga za bivšu Bosnu i Hercegovinu genera Filip Mirijon izjavio je da bi bilo dobro da proces demilitarizacije ove bivše jugoslovenske republike počne u Srebrenici. U intervjuu koji je proteklog vikenda, prilikom boravka u Beogradu, dao novinaru Tanjuga Branislavi Stanišić, Morijon je rekao da problem Srebrenice treba još da se razmatra i rešava. Na pitanje da li to znači da je prihvaćen predlog: komandanta Vojske Republike Srpske (RS) generala Ratka Mladića da Muslimani na području Srebrenice predaju oružje UNPROFOR-u, Morijon je odgovirio:

„Reč.je o realizaciji dogovora o demilitarizaciji BiH u celini postignutog na pregovorima u Njujorku. Lično nemam ništa protiv da počnemo od Srebrenice. To je moj predlog koji se podudara sa onim što je predložio i general Mladić“.

Zamoljen da kontradiktorne ocene njegove misije u Istočnoj Bosni, zbog koje je izložen optužbama ne samo

, zaraćenih strana već i kod kuće

u Francuskoj, Morijon je primetio da je umesto odgovora najbolje da objasni zašto je otišao u Srebrenicu.

„Objsanio sam to srpskoj strani, ali ne znam da li je moj apel Srbima dobro prenet, da li su shvatili. Otišao sam tamo sa realnim osećanjem da je na pomolu drama i da bi jedna mrlja na vašoj zastavi mogla da obilježi reputaciju Srba. Jer, vi niste bili svesni katastrofe koja se spremala. :

Istina je da u Srebrenici vlada glad i da je ljudima potrebna humanitarna pomoć. Ali, treba znati da tamo ima i 50.000 ljudi. Ulice vrve od civila, žena i dece bez krova nad glavom. Dovoljno je da padne jedna granata pa da ih pogine na desetine.

To je, pre svega, Srebrenica. Otišao sam tamo kad sam osetio da bi se mogla dogoditi tragedija, kao što sam sa istim osećajem otišao u Cersku, zbog čega sam takođe bio vrlo loše shvaćen, jer sam potvrdio da tamo Srbi nisu počinili masakre.

U Srebrenici branim mir, a to znači ne samo Muslimane već i Srbe, srpski narod“, zaključio je Morijon. ;

Morijon je „priznao“ u vezi odlaska u Srebrenicu da je znao

da se „sprema srpska kontrao-

fanziva“. Na pitanje zašto, međutim, nije bio u Bratuncu, u kome je tokom dvomesečne muslimanske ofanzive stradalo više od hiljadu srpskih civila, iako je bila poznata i naredba ko-

ENO

komentariše —

IZ INTERVJUA GENERALA FILIPA MORIJONA TANJUGU

Srbi doživljavaju svet elja

mandanta muslimanskih snaga da se nastavi ofanziva u Istočonoj Bosni, on je odgovorio: „Prilikom te ofanzive ja nisam mogao pomoći, jer mi to sami Srbi nisu omogućili. Tim povodom, reći ću vam iskreno Srbi nikada od mene nisu tražili da idem na to područje, nikad nisu tražili pomoć „plavih šlemova“. Naprotiv. Srbi ne prihvataju posmatrače UNPROFOR-a, ne samo u toj oblasti, već na celoj svojoj teritoriji, i zato meni nemaju šta da prebace.

Predložio sam pre više meseci da se razmeste posmatrači UNPROFOR-a, na primer, u Banjaluci, u Zapadnoj Bosni. Srbi to nisu hteli. Ne znam zašto. To njih treba pitati. Lično mislim da su tu u zabludi“.

Na pitanje kako se moglo dogoditi da dva američka oficira i više posmatrača uđu u Srebrenicu bez mandata, bez znanja srpske strane, Morijon je potvr-lin da zaista nije bilo mandata, ali je naglasio da je u Srebrenicu išao pod istim uslovima kao i u Cersku i Konjević Polje.

„Rekao sam generalu Mladiću da idem u Cersku i tada me nije pitao sa koliko ljudi idem i ko su“, rekao je general Morijon i dodao da time nisu prekršena nikakva zajednički dogovorena pravila.

„Srbi ne poštuju osnovni dogovor koji proizilazi iz mandata UNPROEFOKR-a o slobodi kretanja mirovnih snaga. Imam pra-

Za ukidanje opsade Sarajeva

Komandant snaga UNPROFOR-a u BiH francuski general Filip Morijon založio se juče za ukidanje opsade Sarajeva, za šta su, po njegovim rečima, Srbi odavno spremni i za šta ne treba čekati završetak mirovnih pregovora u Njujorku.

Da bi se održala dinamika mira stvorena postojećim prekidom vatre, potrebna su — kako je po frans presu rekao Morijon — „dela, a ne samo reči“, a na prvom mestu otvaranje humanitarnih koridora ka Sarajevu i ukidanje opsade. Za to su „Srbi odavno spremni“, prenosi AFP reči generala Morijona iz razgovora sa nekolicinom

novinara u Sarajevu.

Prema Morijonu, kako ga interpretira AFP, „nastavljanje opsade Sarajeva rezultat je političke odluke predsednika Alije Izetbegovića“. Objašnjavajući tu političku odluku, Morijon je rekao da je „trebalo izbeći masovni egzodus stanovništva iz Sarajeva“.

Takođe, prema generalu Morijonu Izetbegović je „želeo da se suprotstavi etničkom čišćenju“. To je, rekao je on, predstavljal „pra-

vo i obavezu bosanske vlade“.

Ocenjujući da je vreme etničkog, čišćenja i talaca sada prošlo i da je najbolji način da se značajno smanji napetost u Sarajevu i celoj zemlji, da se ljudima ponovo vrati sloboda kretanja, francuski general je rekao da stanovnici Sarajeva nisu taoci, već „ratni i politički

zatvorenici“.

FOTO: M. OETKOVIĆ

vo da idem svuda kao i pripaanici UNPROFOR-a“, ističe on. Na opasku novinara da Srbi

"-ре zabranjuju kretanje, ali traže

kontrolu vozila UNPROFOR-a i njihovih konvoja, Morijon je rekao da je to stoga što stalno sumnjaju da UNPROFOR pomaže njihove protivnike, da im dotura municiju, oružje.

„To bi značilo da mi delujemo poipuno protivno duhu naše misije što nije tačno. Nikakav sporazum o kontroli konvoja nije potpisan. Kontrola konvoja ne samo da nije za nas obavezna, već predstavlja i povredu sporazuma“, tvrdi on.

Na pitanje da li se može govoriti o paranoji celog jednog naroda, jer to bi značilo da Srbima nisu učinjene nikakve nepravde, da se međunarodna zajednica nije ogrešila o njih, Morijon je rekao:

„Sigurno jeste, ali to nije isto. Ne bih da prosuđujem o tome. Činjenica je da Srbi doživljavaju svet kao neprijatelja.

A svet vam nije neprijatelj. Nadam se da će to i dokazati u danima i sedmicama koje dolaze, ukoliko uspemo da uspostavimo mir“.

'Optužbe da se kao vojnik meša u politiku zbog čega se već razmišlja o slanju specijalnog političkog izaslanika na prostore bivše BiH, Morijon nije poricao. „Da li se politikom bavim više nego što treba, to mogu reći drugi, ali znam da sam se politikom morao baviti od samog početka.“ Zamoljen da se priseti trenutka koji je za njega kao komandanta bio najteži u ovoj misiji, Morijon je uzdahnuvši teško odgovorio: „Svi dani su bili teški, ali ima naravno momenata koji su teži od drugih. Ne znam da li će vaši čitaoci pravilno shvatiti, ali je za mene najteže bilo ubistvo Turajlića, koje se podudara sa masakrima počinjenim na pravoslavni Božić. To su bili vrlo teški trenuci...

— Moram reći da je za mene bio težak svaki trenutak kada nisam bio shvaćen, a često nisam bio shvaćen. Naravno, nisam u pitanju ja, već uloga UNРЕОЕОЕ-а Који роргезпо зћуаtaju i kritikuju novinari iz celo sveta, jer smatraju da je skanda to što se nismo stavili ni na čiju stranu. U ovakvoj misiji svaki dan je na svoj način težak, zaključio je komandant mirovnih snaga u bivšoj BiH.