Борба, 27. 04. 1993., стр. 22
— Skupština Republike Srpske trebalo je da prihvati mirobni plan lorda Ovena jer bi time strepnje i zebnja, koje su peć duže vreme prisutne kod srpskog naroda — bile otklonjene. Ciij i politika Socijalističke partije Srbije jeste potpuna ravnopravnost i sloboda srpskog naroda — текао је Т11ca Dačić, portparol Socijalističke partije Srbije na sinoćnoj tribini organizopanoj od strane opštinskog odbora stanke na Vračaru a popodom aktuelne političke situacije u zemlji.
Govoreći pred stotinak simpatizera stanke, među kojima je bila i novinar Mila Štula (burno i srdačno pozdravljena), Dačić je podsetio i na istorijat raspada Jugoslavije, „secesiju Slovenije i Hrvatske“, „nepravedne sankcije“ i — misao književnika Brane Crnčevića: ==
— Našem narodu je potrebno vreme i strpljenje. Strpljenja još imamo ali je vremena sve manje. Podsetio bih na misao književnika Brane Crnčevića: „Zbog velikog interesovanja, istorija će _ i danas primati istorijske ličnosti“. Vreme je da se donesu odluke kojim bi se sve nastavilo mirom, a ne ratom. Ovim planom došlo bi se do ključnih stvari: sve političke odluke bile bi donošene konsenzusom sva tri naroda Bosne i Hercegovine, a daljim pregovorima došlo bi se do korekcija mape. Nepotpisivanje neće dati bolji rezultat od potpisivanja plana. Rezolucija je već jutros u 6 sati stupila na snagu i
FERIJALCI SPREMNI ZA LETO
Crnogorske pri
skidanje sankcija je daleko teže
— podvukao je Ivica Dačić.
Portparol SPS-a je simpatizerima objasnio i da „ovo ne znači konflikt sa srpskim rukovodstvom u Bosni i Hercegovini već samo razlaz u pristupu“. „Svi jugoslovenski i srpski političari treba da se pridržavaju osnovnog načela politike, a to je da srce državnika treba da bude u glavi.
Naglašavajući da je Dačić već sve iscrpno izneo, direktor Narodnog pozorišta i član Izvršnog odbora SPS-a, Aleksandar Berček, između ostalog je rekao:
— U izveštajima stranih novinara, onih čuda od televizija, CNN-a i drugih, pokazuje se koliko su oni na Zapadu sigurni u sebe. Žele da, a to se i sa Rusijom potvrdilo, pokažu kako mi teško živimo i da nam spasa nema ako ne pristanemo da budemo kao oni. Svetska zajednica želi da uništi Jugoslaviju, da dovede naš narod do potpune apa-
tije. Uvedene su sankcije ali Sr-
тоне 1
„еко-катром
Ferijalci Srbije će se i ovog leta odmarati u nekom od ukupno 11 objekata Saveza na teritoriji sužene Jugoslavije. Prava jagma već sada vlada za oko 1500 ležaja na Crnogorskom primorju (Budva, Petrovac, Ulcinj, Buljarica). Do početka letnje sezone (juni) poslenici ferijalnog saveza Srbije pokušaće da ugovore i smeštaj u privatnim kućama. Sezona će trajati tri meseca a cena kompletnog pansiona će biti oko 10 maraka. Odmor posredstvom Saveza „podrazumeva 10-25 odsto manje troškova. Za mlađe ferijalce (do 17 godina starosti) to znači još i 50 odsto jevtiniji prevoz autobusom i železnicom. — Interes za pojedinačna putovanja je opao ali nije i za grupna — kaže Slobodan Popović sekretar Ferijalnog saveza Srbije. Svakodnevno nam se javljaju oni koji bi želeli da putuju sa svojim društvom, raspituju se za cene, aranžmane. Javljaju se podjednako tinejdžeri kao i ncešto stariji omladinci, ističe Popović uz opasku da je u prošloj godini Savez imao oko 30.000 članova. Veliko ohrabrenje za naš dalji rad uz one koji bi želeli da putuju stiglo nam je od inostranih kolega. Naime, jugoslovenska delegacija nedavno jc
BEOGRAĐANI JUČE OBIŠLI GROBLJA
boravila na sastanku radne grupe Međunarodne organizacije omladinskih hotela za istočnu Evropu. Nikakvih neprijatnosti nismo imali ako se ne računa odbijanje pedstavnika Slovenije i Hrvatske da „sede“ za stolom sa našim predstavnicima, kaže Perović. Na tom sastanku predstavljena je ideja naših ferijalaca o formiranju „eko-fer“ kampa.
Ideja Ferijalnog saveza Srbije je da se svi napušteni objekti u kojima su nekada boravili učesnici omladinskih akcija, urede, renoviraju i učine pogodnim z aomladinski turizam. Takvi objekti se nalaze u Vlasini, Leskovcu, Paraćinu. Posebno je zanimljiv paraćinski kompleks objekata u naselju „7. juli“ koji se nalazi uz auto put na površini od nekoliko hektara. Sa uređenjem
objekata trebalo je da se krene ~
pre otprilike dve.godine, ističe Popović i dodaje da je čak i SO Paraćin donela pa povukla odluku od preuređenja ovog naselja. Nadam se da će se do kraja godine konačno krenuti sa preuređenjem odnosno da će se shvatiti značaj našeg „eko fer" kampa. I u Pionirskom gradu u Košutnjaku otvorićemo, ovakav kamp najavljuje sekretar Saveza. B.R.
\
Svete na pobusmni ponedeljak
Osmopg dana od Uskrsa a prvog na Tominu nedelju, pada pobusani ponedeljak kada se odlazi na groblja. Juče su Beograđani u
velikom broju obišli večna ko-
načišta svojih najbližih i uredili (pobusali) grobove. Običaj je da se tog dana pale sveće, grobovi
prckade, dele bojena jaja za dušu pokojnika. Iako ovaj dan nije ubeležen kao poseban praznik u crkvenom kalendaru, običaj se održao u narodu i danas. Ponegde se pobusani ponedeljak naziva ı Uskrsom. pokojnika.
bija nije na kolenima. Prođite danas gradom i vidite koliko je samo automobila. na ulici. Ali, to je samo psihološka presija da smo gladni i da je gotovo. Socijalni mir se mora očuvati. Zabavljao sam se kad sam čuo da je službenik američke ambasade zvao tvornicu novca i pitao koliko još papira imaju. Vidite li vi šta sve njih interesuje? — završio je Berček.
Mnogobrojna pitanja pristunih odnosila su se, uglavnom, na (ne)potpisivanje Ovenovog mirovnog plana: „Zašto Republika Srpska nije potpisala i kakvo je obrazloženje dala?“, „Da li vojne pretnje i dalje treba da doživljavamo samo kao pretnje?“.
„Pame!na rukovodsfva rade fajво“: [уха Вааб ротраго! 525
PANČEVO
Objašnjenja Ivice Dačića da je „vreme prema nama surovo i traži da donosimo sudbonosne odluke i za buduće generacije“ i da „priče o vojnoj intervenciji imaju realnih osnova samo ako se nastavi nerealna politika“ nisu zadovoljila njegove partijske kolege. „Podržavam Srbe koji su juče doneli odluku da se plan ne potpiše. Nama oni ne mogu ništa. Nismo agresori i neće nas sigurno napasti“, „Što bismo mi uopšte sklapali ugovor sa Muslimanima i živeli sa njima? — Čulo se iz publike.
Pred sam kraj tribine, nakon —
insistiranja na odgovoru da li je moguća secesija Crne Gore i Dačićevog objašnjenja da između „SPS-a i Demokratske partije socijalista ima nesuglasica i različitih viđenja ali da su partije, praktično, u koaliciji“ — portparol SPS-a partijskim kolegama je otkrio malu tajnu:
— Postoje stvari koje nije poželjno govoriti jer to ne čini ni jedna država na svetu. Pametna rukovodstva su radila tajno i formalno ostavljala za kraj. Sada ima manje novinara te mogu da vam kažem: potpisivanje sporazuma je trebalo da bude taktička faza, dobijanje na vremenu, ali ja ne smem da preuzmem odgovornost da to kažem.
— Demantovaćemo! — odjeknulo je salom. S.R.
Мема пети) оса Ен
— Nedavnom odlukom o novim nazivima ulica Skupštine opštine Pančevo, u kojoj nadpolovičnu većinu imaju odbornici SPS, iz Ovog grada praktično su proterani toponimi iz drugih republika bivše Jugoslavije.
Tako će se Alpska ulica ubuduće zvati Cerska, Pohorska Brezovačka, dok je Bledska postala Borska, Bohinjska — Vlasinska, a Dolenjska — Đerdapska. Novi naziv Gorenjske ulice je Stražilovska, Koruške — Zla-
VANDALIZAM NA DELU
Vandalizam i bahato ponašanje _obesnih vidljivi su skoro na svakom koraku u gradu. Nema poštede ni za spomenike kulture, znamenita zdanja, moderne fasade, izloge..
Pražnjenje besa, izgleda da je najlakše kada se pri ruci nađe izlog, žardinjera, kontejner ili neko nedužno.i ncjako biće. Šutnuti mačku, prebiti psa, pretući mlađega, polomiti mlado stablo, pravi je „podvig“ kao što je podvig anonimno i mučki pobeći, ostavljajući za sobom ružan trag koji će morati neko drugi da obriše. Ovakvih primera je mnogo. Jedan od njih je i česma na Malom Kalemegdanu, sagrađena prošle godine. Poznati vajar Kolja Milunović i arhitekta Đorđe Bobić, od belog aranđelovačkog kamena uradili su ovu česmu sa
_ velikom kuglom i ogradu kao
spomen-ukras kod Luna parka. Unakažena, isprljana i bez polomljene kugle česma više nc radi, a time, još jedan od retkih izvora u gradu, teče nekim podzemnim kanalima.
» Javnom komunalnom predu-
zeću „Zelenilo“ koje inače brine o česmama u pradu trebaće još mnogo da česmu vralc u prvobitno stanje, M. B.
tarska, a Kvarnerske — Golubačka. Dosadašnja Hrvatska ulica preimenovana je u Bačvansku, Istarska u Rašku, Učka u Gočku, Ljubljanska u Kraljevačku, a Zagrebačka u Nišku. nekadašnja Slovenačka ulica sada se zove Oplenačka, Titogradska je Podgorička, Triglavska je Maljenska, Zagorska će se zvati Koраотска, а Медштигзка је 11močka. i Iz do sada nepoznatih ulica Zrenjaninska ulica je postala Šabačka. N.Z.
SARA
Mania vode a nema ni kugle: čes ma na Malom Kalemegdanu
BORBA UTORAK 27. 4. 1993.
GODIŠNJICA POSLOVNE ČUKARICE e = Profit sa ~ Е бозот
— Ne samo za naše već i svetske prilike "način formiranja „Poslovne Čukarice“ je neuobičajen kaže direktor Igor Stepančević, ističući da bez inicijative i entuzijazma Vlade Matića predsednika čukaričke opštine i Borke Božić, potpredsednika opštinske vlade, ne bi bilo ni ove mešovite kompanije. Nastala prvobitno kao asocijacija 4500 preduzetnika sa područja opštine, od 18. maja prošle godine posluje kao mešovita firma sa osnivačkim kapitalom 89 deoničara od kojih Je čak 50 privatnika, uz nekolicinu inostranih deoničara.
Jedna od najambicioznijih akcija ove mešovite kompanije komorskog tipa staruje u subotu, 1. maja. Majski susreti privrednika trajaće sve do polovine juna u novOoizgrađenom poslovnom centru i poslovnom prostoru „teškom“ oko 2,5 milijarde maraka. Očekuje se i dolazak stranih partnera iz Grčke, Nemačke, Austrije i Kipra koji će zbog zavedenih sankcija prema Jugoslaviji prisustvovati u svojstvu privatnih lica.
— Optimalan broj mogućih prezentacija privrednika je oko 20—25 koliko ih se već i prijavilo za ove majske susrete. Drugi deo susreta biće posvećen prezentaciji regiona a svoju preduzetničku delatnost predstaviće naši deoničari, kaže Stepančević. Ipak, u javnosti je prevashodno prisutna aktivnost „Poslovne ukarice“ u domenu humanitarnih akcija poput formiranja Dečje ambasade ili pak pokroviteljska uloga u feštama posvećenih deci o čemu Stepančević, slikar po profesiji, kaže „Gomilanje robe i kapitala nije nam samo po sebi cilj, to je samo jedan od načina da stvorimo pare neophodne za finansiranje kulturnih akcija, dečjih manifestacija kao i za ulaganje u mlade talente jer to je sigurno duhovni ali i ekonomski stub ovog društva. Društvo koje zanemari kulturu zapada u duhovni čabar.“ Z7.M.
FOTO: M. ČALIĆ
< во ———
GA O NIR SUZA);