Борба, 01. 06. 1993., стр. 3

Ма Риба : .

итд.

БОРБА | УТОРАК 1. 6. 1993.

SAVEZNA SKUPŠTINA RASPRAVLJALA O POVERENJU DOBRICI ĆOSIĆU

Predsednik SR

Beograd. — Mada je jučerašnje zasedanje Veća građana započelo sa oštrom debatom o tome da li da se raspravlja o spoljnoj politici i međunarodnom položaju SRJ, pokazalo se da zec leži u sasvim drugom grmu — u nameri da se po svaku cenu poslanici izjasne o inicijativi radikala da li je predsednik Ćosić povre-. dio ustav ili ne. To je i uspelo, jer su se ponovo na istoj strani

- našli radikali i srpski socijalisti,

što je bilo dovoljno da Veće građana sa 77 glasova „za“, 22 „protiv“ i 24 uzdržana kasno sinoć izglasa da je predsednik SRJ povredio najviši akt zemlje. Nakon toga Veće građana je tajnim glasanjem donelo odluku o razrešenju dužnosti predsednika SRJ Dobrice Cosića. Za razrešenje je glasalo 75, protiv je bilo 34 a 10 listića, od ukupno 119, bilo je nevažećih.

Inače, Veće republika koje je „potrošilo“ ceo dan na usvajanje više zakona i njihovih izmena i čekanje na to šta će uraditi Veće građana. Nakon njegove odluke_ da je predsednik Ćosić povredio

ustav i ovaj skupštinski dom je ·

stavio inicijativu radikala na dnevni red i praktično uoči ponoći počeo raspravu o njoj. Da bi predsednik SRJ bio razrešen dužnosti neophodno je da mu nepoverenje izglasa i Veće republika Skupštine SRJ.

U osamnaest časova, kada su se u velikoj skupštinskoj sali okupili poslanici Veća građana, nastavak zasedanja započeo je informacijom predsednika Bo-

nedavno rekao da mu nije do Velike SRbije. Darmanović je podsetio i na nedavnu izjavu aktuelnog šefa države da, ako neko računa u Crnoj Gori na samostalnost, mora računati sa građanskim ratom... Ako je govorio kao vrhovni komandant, onda treba da zna da je Ustav Crne Gore viši od njega. Komentarisao je, Darmanović zaključujući da u tom slučaju nema govora o demokratiji. On je zamerio Čosiću i to što nikada nije ni pomenuo Crnogorce kao naciju — za njega je to samo „Titoistička tvorevina“. Mi trebamo predsednika federacije koji će poštovati Crnu Goru, zaključio je Darmanović.

U podužem izlaganju Nedeljko Šipovac, je izneo stav svoje poslaničke grupe (SPS) dokazujući kako je Ćosić „izašao van okvira Ustava“ jer je na sastanku sa vojnim vrhom, 27. maja, izneo niz neprihvatljivih ocena i kvalifikacija. Tako je, navodi Šipovac, izrazio sumnju u rukovodstvo Crne Gore, kritikovao republičke milicije, osporavao Ustav SRJ kao „Brionski“ i izrazio strahovanje da će se Crna Gora izdvojiti iz Jugoslavije, nazvavši to „slovenačkim sindromom“. Maštajući o „prekom rešenju“, nastavio je Šipovac, Cosić je naveo generalima kako ga mnogi pitaju: „Dobrice, šta čekaš, imaš vojsku...“. To stvara zabunu u vojnom vrhu, jer Generalštab nije mesto za odlučivanje osudbini zemlje, zaključio

_je Šipovac upozoravajući да је

0 ćemu je obavešten Milošević

Objasnivši da „nema nikakve mistifikacije“ u tome što SPS traži odgovornost Cosića zbog njegovog izlaganja na zatvorenom sastanku sa vojnim vrhom, o čemu su predsednika Srbije Slobodana Miloševića obavestili neki od učesnika tog sastanka, a što je utvrđeno uvidom u stenogram, Milomir Minić je ponovio ono što se stavlja Cosiću na teret: da je koristio predsednički položaj u stranačke svrhe i da je blokirao rad vlade samostalnim vođenjem spoljene politike

zemlje. "

Formiranjem tima savetnika, Ćosić je, tvrdi Minić, stvorio „paralelnu vladu“ a nastojao je i da utiče na formiranje Kontićevog kabineta „mimo izbornih rezultata“. Razgovori sa vojnim vrhom uticali su na stav SPS da Cosić više ne može biti predsednik SRJ. Socijalistička partija Srbije je inače do tog momenta nastojala da u interesu „mira u kući“ premosti nesporazume sa predsednikom Ćosićem, re-

kao je Minić.

žovića da će zajednička sednica oba doma o spoljnoj politici zemlje biti održana u utorak, uz ekspoze prvog čoveka jugoslovenske diplomatije Vladislava Jovanovića, kao i da je predsednik Dobrica Ćosić pismeno obavešten da je Veće građana uvrstilo u dnevni red inicijativu radikala povodom „ogrešenja“ šefa države o Ustav.

Obrazlažući „deset grehova“ predsednika SRJ, šef radikala Vojislav Šešelj ponovio je stare optužbe na račun Ćosića (od toga da je „na svoju ruku vodio spoljnu politiku zemlje“ do toga da je mimo Ustava formirao saet za usaglašavanje državne politike). Podsetivši da je njegova stranka još pre četiri meseca podnela Inicijativu, Šešelj je svoj istup završio zahtevom da se Cosić razreši funkcije — „to Skupština mora učiniti ako želi dobro ovom narodu“. Ne dovodeći u pitanje Šešeljevo „dokaziVanje“ krivice predsednika SRJ, profesor. dr. Ratko Marković (SPS) se potrudio da to i pravnički precizira i dotera tvrdeći da je Ćosić u tri maha povredio Ustav: kada je prekoračio rok za predlaganje mandatara Savezne vlade, kada je povukao predloge kandidata za federalne sudije i najzad kada je, suprotno Ustavu, formirao državni savet.

Ustvrdivši da ne vidi razliku između programa SRS i Ćosićevih ideja, Srđan Darmanović (SP CG) je podsetio da jc Ćosić rodonačelnik Memoranduma SANU: Slaba je uteha to što je

to „prvi put da se na jednom zatvorenom sastanku sa najvišim vojnim vrhom neko ogreši o Ustav, to je drastično i zato takav gest Skupština mora da oceni“.

Za Milorada Jevrića (SRS) takođe nema dileme o Ćosićevim greškama pa bi, smatra on, sam šef države trebalo da ode a ne da ga Skupština smenjuje. Svetozar Marović (DPS CG) je zamerio načinu na koji je ova tačka stavljena na dnevni red, jer na dan zasedanja saveznog parlamenta ni predsednik Veća republika Miloš Radulović, ni savezni premijer Radoje Kontić, ni poslanici iz ove stranke, dakle oni koji predstavljaju Crnu Goru, nisu znali da će se to desiti, Dužnost skupštine je pre svega da utvrdi istinu, i da se olako ne sudi o izjavama. Ne mogu da verujem da Dobrica Ćosić ima razloga da pokazuje podozrenje prema crnogorskom rukovodstvu i Crnoj Gori, i voleo bih da je danas ovde da bi se razjasnile tvrdnje koje je izrekao Nedeljko Šipovac, rekao je Marović. I najavio da poslanici DPS CG neće učestvovati u odlučivanju o ovoj inicijativi, najmanje iz dva razloga — jer nema uslova da se čuje mišljenje Ustavnog suda o tome da li je šef države zaista kršio ustav, i jer su poslanici bili sprečeni da obave političke konsultacije u stranci.

Na to je replicirao Vojislav Šešelj, tvrdeći da SRS nije uradila ništa iznenada, niti neočekivano. Inicijativa je pokrenuta pre četiri meseca, ı pre se može

postaviti pitanje zašto se odavno nije našla na dnevnom redu skupštine, nego obrnuto. Temperaturu je podigla rasprava Mihajla Markovića (Depos), koji je poslanicima (izuzi-. majući one iz Deposa) „očitao“ otkazivanje savesti, kada nisu izglasali njegov predlog da se na dnevni red umesto Ćosića stavi delovanje i čin veleizdaje ustaškog agenta u ovom domu. Marković Je mislio na Šešelja. Pošto je ustvrdio da deluje komuno-fašistička koalicija Marković je uzviknuo „Socijalisti Srbije i vas će to sačekati u ovom domu“. Nakon pauze sve se odvijalo skoro filmskom brzinom, kada je Božović predložio da se posla-

nici javnim glasanjem izjasne da li je predsednik SRJ povredio ustav i naglašavajući da je reč samo o tome, a ne i o razrešenju predsednika Ćosića. Reagovao je Dragoljub Mićunović, tvrdeći da je sve to isti proces i da je jasno šta se želi kada se insistira na tome da je Cosić povredio najviši akt zemlje. Ujedno tražio je da predsednik Veća građana smanji tempo i najpre utvrdi barem kvorum veća.

Strahinja Kastratović je predložio da se rasprava prekine i da se u utorak nastavi tako što će biti pozvan i predsednik Ćosić, kako bi mu se omogućilo da pruži odgovore na optužbe. Božović taj predlog nije stavio na» glasanje, ali jeste izjašnjavanje o tome da li će glasanje biti tajno ili javno. Većinom glasova poslanici su se izjasnili da glasaju

RADMILO BOGDANOVIĆ ·

Presudio stenogram sa sastanlca

zresen

AHEBHMK E

luznosii.

Ime koje se ne izgovara

Tvrdeći da je Ćosić napravio najveću grešku kada je pokazao veliku naivnost da prihvati funkciju šefa države, Dragoljub Mićunović (Demokratska stranka) je istakao da je u celoj stvari potrebno pogledati socijaliste u oči, koji su ga i nagovorili da bude predsednik države. Po Mićunovićevim rečima mnoge povrede ustava koje se sada stavljaju Ćosiću na dušu, izašle su upravo iz kuhinje socijalista, kao naprimer prolongiranje roka i sačekivanje Milana Panića da se pri'hvati premijerske fotelje. Navodi se, na primer, da je Cosić vodio samostalno spoljnu politiku, a da je za to ovlaštena savezna vlada. „Zna i Šešelj, znaju i socijalisti, ko je vodio spoljnu politiku ove zemlje, ali to ime niko ui ovoj sali ne sme da izgovori“, kaže Mićunović. I pita ko su bili Ćosićevi saputnici u Ženevu, i Atinu, te čiji potpisi uz njegov stoje na pismu upućenom skupštini na Palama. Da li se порšte razmišlja kakve će posledice imati ovakav čin na Crnu Goru, па naše saveznike u međunarodnoj zajednici, na celokupnu svetsku javnost? „Socijalisti neka javno glasaju protiv Ćosića, jer su onda stavili tačku na svoju politiku, čije posledice tako strašno osećamo. Nije tu politiku vodio Ćosić“, konstatovao je Mićunović.

=

FOTO B. PANTELIĆ

javno. Reakcija iz poslaničkih klupa na ovakvo vođenje sednice Dragoljuba Mićunovića bila je upućena Božoviću. „Proglasite vanredno stanje, imate sve elemente za to“, dobacio je Mićunović. Za izlazak na govornicu izbo-

rio se Miroljub Labus, tražeći da se glasa pojedinačno o svakoj tački optužnice, i jasno kaže koji je to član ustava Ćosić konkretno povredio. Ni to nije prošlo, pa je Božović objavio glasanje o „prvoj fazi“ ili pitanju da li je predsednik republike povredio ustav. Kada se to obavilo uz dosta nejasno objavljivanje rezultata opet je reagovao Dragoljub Mićunović, tvrdeći da se svako zlo može izvesti silom, a ovo je učinjeno bez ikakvog stila i na način neprimeren ni „najmrač-

nijim vremenima“. Ako Skupština hoće da sačuva gram poštenja, onda se po poslovniku mora glasati pojedinačno, uz prozivku poslanika, jer neki od njih i sumnjaju u verodostojnost prethodnog prebrojavanja glasova, insisitirao je Mićunović. To je i učinjeno, a rezultat je bio da se 77 poslanika izjasnilo da je predsednik Ćosić povredio ustav, 22 protiv, a 24 su bila uzdržana. Odmah nakon toga predsednik Veća građana prešao je na „drugu fazu“, tražeći od poslanika da se izjasne o razrešenju predsednika SRJ., i da to učine tajnim glasanjem. Vojislav Šešelj je to dopunio objašnjenjem da je cilj radikalske inicijative bio upravo to. Desimir Tošić pokušava da probudi savesti i pita — „Kakav je to sistem u kojem se može osuditi čovek, a da nije rekao nijednu reč“.

Sporenje je nastavljeno Miroljub Labus (DS) je zatražio da se zakaže nova sednica na kojoj bi se poslanici izjašnjavali o tome da li da se razreši predsednik Cosić, što je pobijao Ratko Marković (SPS) pozivajući se i na Ustav i na zakon o predsedniku SRJ i tvrdeći da treba odmah prići glasanju. Novica Stanić (NS CG) je apelovao da se mučna prepirka prekine, da se ujutro pozove Predsednik Ćosić i čuje njegova reč, ali je glasačka

.poslanička mašina SPS i SRS

prešla preko ovog razumnog predloga. Potom je odlučeno da tajnim glasanjem Veće odluči da li će razrešiti šefa države. Data je pauza do pola noći, kako bi se podelili glasački listići.

Staba Vrhovne komande VJ

Pošto je Veće građana izglasalo odluku o razrešenju predsednika Ćosića, i poslanici drugog skupštinskog doma, Veće republika, pristupili su nešto pre pola noći, izjašnjavanju o inicijativi Srpske radikalne stranke. Rekavši da će se truditi da govori sve do isteka roka prvog redov-

· nog zasedanja (24 č), kako bi

sprečio smenjivanje šefa države, dr Novak Kilibarda, prvak Narodne stranke Crne Gore, založio se da Veće republika prvo utvrdi imaju li njegovi poslanici imperativni mandat. To je važno, kako je objasnio, da bi dvojica poslanika Srpske radikalne stranke ispoštovali stavove Skupštine Crne Gore. U protivnom, upozorio je Kilibarda, oni mopu blokirati naš rad. On je takođe pledirao na predsednika Veća Miloša Radulovića da spasi čast Saveznog parlamenta time što neće dozvoliti srozavanje

rasprave na nivo Veća građana, jer „ni Staljin nije sudio ljudima bez njihovog prisustva“,zamerajući poslanicima SPS i SRS što nisu dozvolili da se u parlamentu čuje i sam Dobrica Ćosić.

Radmilo Bogdanović (SPS) objasnio je da su na stav ove partije presudno uticale izjave predsednika Ćosića, koje je on dao na sastanku sa Štabom Vrhovne komande Vojske Jugoslavije, održanom 27. maja. Taj stenogram zatražio je predsednik Srbije, koji ga je potom dostavio predsedniku republičke Skupštine, a ovaj poslanicima SPS-a. Na osnovu njega ocenjeno je da je Ćosić izneo niz netačnih kvalifikacija, koje su mu po mišljenju vladajuće stranke oduzele pravo da i dalje bude šef države. Posebno mu se zamer ašto je kritikovao sadašnji Ustav SRJ, izrazio sumnje u funkcionisanje savezne države, Crnoj Gori pripisao „slovcnački sindrom

i težlje za otcepljenjem, i što se nije složio sa jačanjem milicije u Srbiji. Po Bogdanovićevim rečima na tom skupu Cosić je čak izjavio da ga mnogi pitaju: „Dobrice, šta čekaš kad imaš vojsku“. Niti je vojni vrh bio mesto za polemike oko Ustava niti za ovakve tvrdnje, pa su poslanici SPS-a odlučili da uskrate poverenje Dobrici Ćosiću. | Sasvim drugačijeg mišljenja bio je Milan Bojanić (DPS CG) koji je radikalima i socijalistima uputio upozorenje — počeli smo da gradimo državu sa гизеnjem čelnih ljudi. Bojim se da će čelni ljudi koje hoćete da dovedete srušiti ovu državu. Posle ove rasprave, poslanici Veća republika tajnim glasanjem razrešili su Dobricu Ćosića sa funkcije predsednika SRJ, za šta je glasalo 22 poslanika, 10 je bilo protiv, a četiri listića su označena kao nevažeća. V. VIGNjJEVIĆ B. JAGER