Борба, 07. 06. 1993., стр. 2
_____ВОЕВА _ PONEDELJAK 7. 6. 1993.
Slobodan Pavlović
Dopisnik „Borbe“ iz Vašingtona
Due nedelje prošlo je od usvajanja u Vašingtonu „plana zajedničke akcije“, koji je, hao jednu od svojih glavnih tačaka, imao međunarodni dogovor o slanju novih mirovbnih snaga UN u zaštitu preostalih muslimanshih enklava na teritoriji mrtuorođene b/h države.
U međuvremenu, ta inicijativa pretvorila se u „rezoluciju opšteg nezadovoljstva“: protiv nje su se iz sve snage pobunili oni kojima bi trebalo da pomogne (i njihovi saveznici iz nesvrstanog, mahom islamskog sveta), vrlo nevoljno su je podržali neki njeni glavni predlagači (SAD), usprotivili su joj se oni od kojih se očekuje i traži da na ratištu poštuju njene odredbe (bosanski Srbi), a panični strah zahvatio je one čija je od danas obaveza da pripreme njenu realizaciju (generalni sekretar UN i Savet bezbednosti). Руопедепот primenom uhodanog mehanizma svetskog parlamenta, međutim, usvojena je Rezolucija o spornim zonama (836).
Grupu odlučnih protivnika ove najnovije međunarodne inicijative u BiH sačinjavala je, kao što je poznato, petorka nesvrstanih (Pakistan, Maroko, Venecuela, Džibuti i Zelenortska ostrva). Skeptični do poslednjeg trenutka, oni su plan o „bezbednim zonama” proglasili „pranjem ruku i umirivanjem savesti Zapada, umesto akcije kojom bi se Srbi primorali da se povuku sa silom osvojenih teritorija“.
U dokumentu s kojim su suočeni, govori se o desetak hiljada novih pripadnika mirovnih snaga UN — maksimalno naoružanih i sa svim mogućim ovlašćenjima — koji će (podržani avijacijom SAD i još nekoliko NATO zemalja) štititi civile u izdvojenim oblastima od eventualnih napada i „obezbediti povlačenje srpskih oružanih snaga“. Rezolucija jedino ništa ne kaže kako će to „plavi šlemovi“ obezbediti
povlačenje Mladićeve vojske u prostore predviđene Vens-Ovenovim mapama...
U proteklim dogovaranjima oko Rezolucije, nesvrstani podržavani dobrim delom u tim nastojanjima od Novog Zelanda i Mađarske — tražili su od potpisnika Vašingtonske deklaracije (SAD, Rusija, Britanija, Francuska i Španija) da se bosanskim Srbima postavi rok do kojeg bi morali da se povinuju odredbama Vens-Ovenovog mirovnog plana za BiH. U slučaju, pak, da Karadžić i njegovi ostanu dosledni referendumskoj volji svog naroda, ova grupacija je tražila dd SB rezoluciju kojom bi se muslimanske snage oslobodile embarga na naoružavanje iz inostranstva, „što bi im omogućilo da posle toga same krenu u borbu za vraćanje izgubljene te-
ritorije“ inicijativa, od koje je Amerika odustala posle otpora evropskih saveznika).
Ustupak nesvrstanima u tom pravcu napravljen je delom rezolucije u kome se kaže da su „bezbedne zone” za Muslimane „deo Vens-Ovenovog mirovnog procesa i prvi korak u pravcu pravednog i i dugotrajnog političkog rešenja“. U odnosu na etničko čišćenje, dokument postavlja Savetu bezbednosti kao primarni zadatak povratak izbeglica i raseljenih osoba u svoje domove, obavezujući generalnog sekгегага да и гоки од ауа тезеса referiše da li su Srbi počeli sprovođenje V-O plana — uz upozorenje da se, u protivnom, „ostavlja otvorenom mogućnost za primenu novih i još oštrijih mera“, pri čemu se ne isključuje nijedna od onih koje su zasad zadržane po strani. у
Drugi dokument iz trodelnog vašingtonskog paketa „zajedničke akcije“. prošao je, tako, na mala vrata kroz Savet bezbednosti (rezolucija o međunarodnom sudu za ratne zločine usvojena je prošle nedelje, dok će treći deo o posmatračima UN na granici između dve srpske države morati iz poznatih razlo-
ga da sačeka neka bolja vreme- ·
na.
Drugo je, naravno, sad pitanje što ovde nikome nije jasno kako će rezolucija moći da se efikasno sprovede u život. Odnosno, koje će se mere preduzimati ukoliko srpske oružane snage ne budu spremne na saradnju koja se od njih traži u predviđenoj realizaciji novog dokumenta. Savet bezbednosti, osim toga, nema u ovom trenutku rešenje ni za problem 700 miliona dolara, koliko je, prema
(Klintonova prvobitna ~
grubom proračunu, potrebno za finansiranje dodatnih 5-10.000 „plavih šlemova“ koji će obezbeđivati zone oko Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Goražda, Žepe i Srebrenice. Na prostoru bivše BiH, UN danas imaju oko 9.000 pripadnika svojih mirovnih snaga, zaduženih da obezbeđuju nesmetano dostavljanje humanitarne роmoći i ovlašćenih da svoje lako naoružanje koriste jedino u samoodbrani. ;
„Ova rezolucija ne predstavlja čarobni štapić kojim će se preko noći, odmah posle usvajanja, uspostaviti čvrste bezbedne zone za muslimansko stanovništvo“ — izjavio je juče britanski predstavnik u UN ser Dejvid Hanej. „Ali ona, u svakom slučaju, predstavlja značajan korak u nastojanjima međunarodne zajednice da te bezbedne zone sutra budu bezbednije nego što su danas“.
Amorika je, sa svoje strane, prihvatila obavezu da svojim ratnim vazduhoplovstvom obcezbeđuje prstenove „plavih šlemova“ oko predviđenih bosanskih zona, ali se, istovremcno, još za korak udaljila od mogućnosti nekog svog neposrednijeg uplitanja u balkanski rat.
'Naglašavajući, bez ikakvog uvijanja, da Bosna iz humanitarnih razloga izaziva zabrinutost, „ali ne uključuje naš vitalni interes“, državni sekretar Kristofer je juče, pred polazak u Evropu na redovne sastanke sa NATO i EZ saveznicima, vrlo precizno ponovio da je jedini stratogijski interes SAD u vezi sa našom krizom izbegavanje širenja sukoba na Balkanu.
„Predsednik Klinton se stoga opredelio za ispravnu politiku u kojoj nema preteranog amoričkog angažovanja. To je situacija u kojoj mi delujemo sa ostalima
i u kojoj moramo da poštujemo
mišljenja ostalih — rekao je državni sekretar objašnjavajući nedavno odustajanje SAD od svojih prvobitnih opcija (naoružavanje muslimanskih i bombardovanje srpskih snaga u BiH).
GENERAL MORIJON:
Sarajevo. — Komandant snage UN u bivšoj jugoslovenskoj republici Bosni i Hercegovini, general Filip Morijon izjavio je juče da najnovija rezolucija Saveta Bezbednosti, koja se odnosi na zaštitu zona bezbednosti, neće biti primenjena bez prethodne saglasnosti Izetbegovićevog predsedništva, javlja Frans pres.
„Nama je potrebna njihova potpuna podrška i ne dolazi u obzir zaštita ljudi protiv njihove volje“, rekao je Morijon novinarima po završetku razgovora sa francuskim ministrom odbrane Fransoa Leotarom koji je juče doputovao u kratku posetu Sarajevu.
Morijon je takođe rekao da će, ako Izetbegovićeva vlada odobri primenu rezolucije, „kao prvi uslov biti potrebno zaustaviti neprija-
teljstva, što su Srbi tražili“.
Zatim će biti potrebno obnoviti razgovore komandanata triju zaraćenih strana kako bi se obnovili sporazumi postignuti početkom maja, a prekinuti 24. maja odlukom Alije Izetbegovića, precizirao je
francuski general.
SUKOBI MUSLIMANA | HRVATA OKO TRAVNIKA
Vezirsiku гр У ЕЖЕН Travnik. — U Lašvanskoj dolini traju dramatični sukobi Muslimana i Hrvata. Najžešće borbe vode se za Travnik, koga su prije nepun mjesec dana od Hrvata preuzeli Muslimani. Bivši vezirski grad kome je lider Muslimana bivše BiH, Alija Izetbegović, obećao povratak „vezirskog sjaja“, je u plamenu. U centru grada vode se ulične borbe jer Muslimani ga nastoje očistiti od Hrvata i vrše neviđen teror nad civilnim stanovništvom. S druge strane, hrvatske oružane forma-
e ge
cije, koje drže strateške pozicije okolo grada, već treći dan svom žestinom tuku Travnik ne birajući ciljeve.
Da bi spasili živu glavu većina Hrvata hrli ka Vlašiću, prema položajima srpske vojske. Njihove ispovjesti o krvavom teroru u ovom gradu su potresne. Gotovo svi koji su imali sreće da se domognu slobode, izjavljuju da Muslimani ne prezaju ni od najgnusnijih zločina.
Pripadnici HVO nastoje da ponovo vladaju ovim gradom,
Md" bez „vezirskog si
koji im je dodijeljen i po Vens-Ovenovim mapama, mada su u njemu Muslimani najbrojniji, zbog toga što to predstavlja značajnu komunikaciju i stratešku tačku novostvorene Herceg-Bosne. Zbog toga ga i granatira-
"ju već treći dan kao i njegovu
užu okolinu. Tako je zapaljena i fabrika šibica u Dolcu, a granatirana su uz grad i naselja Putićevo, Dila i Nevenić Polje. Muslimanski teror u Zenici takođe ne jenjava. Prekjuče je iz
RAZGOVORI TUĐMANA | ĆURKIMA U MOSKVI
Za konfederal
EO
BiH — oprezno
— Zamcnik ruskog ministra inostranih poslova i specijalni ruski pregovarač o Bosni, Vitalij
urkin, izjavio je da se može i mora naći rešenje koje bi zadovoljilo sve tri strane u konfliktu u Bosni i Hercegovini.
Ruski diplomata dao je tu izjavu prošle noći, posle razgovora sa hrvatskim predsednikom Franjom Tuđmanom koji se na moskovskom aerodromu zadržao kraće vreme na proputovanju za Peking.
Odgovarajući na pitanje kako Rusija gleda na ideju o konfederativnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine, ruski diplomata je rekao da „Moskva tu ideju ne odbacuje, ali se prema njoj odnosi krajnje oprezno“. Sada je najvažnije da se počne sprovoditi plan Vensa i Ovena — dodao je Čurkin.
Hrvatski predsednik je u izjavi novinarima rekao da su za uvođenie sankcija protiv Hrvaske zaintcresovani oni koji žele zaoštravanje situacije na Balkanu. On je ocenio da odgovornost za krvoproliće u Bosni i Hercogovini snosi deo bosanskih Srba“ koji „nailaze na podršku takvih radikalnih
„ekstremni.
beograskih političara kao što je
Vojislav Šešelj U Hrvatskoj predsednik je rekao da „ekstremista ima i u drugim bosanskim zajednicama“.
Predsednik „Hrvatske potvrdio je spremnost njegove zemlje da se na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine postave međunarodni posmatTači. ~
Hrvatski predsednik je opovrgao mišljenja da njegova zemlja vodi pronemačku politiku. On je rekao da „nema osnova za takvu tvrdnju“ i da „Hrvatska nema ni sa kim tešnje veze nego sa Rusijom“. Tanjug
PORTPAROL UNPROFORA O PRIMENI REZOLUCIJE Ceka se dozvola Raška Miladica
.Sarajevo. — Trupe Ujedinjenih nacija i dalje nisu u stanju da uđu u opkoljeno Goražde, uprkos novoj rezoluciji Saveta bezbednosti o slanju teškog naoružanih snaga za odbranu musli-
manskih enklava, izjavio je po-
гераго ОМРЕОЕОЕ-а Вам Егиег. Petočlanom posmatračkom timu UN nije dozvoljen pristup u Goražde, izloženo novim srpskim napadima tokom prošle sedmice, uprkos pristanku lidera bosanskih Srba da im se omoguci ulaz. Fruer je rekao da posmatrači čekaju na dozvolu zapovednika srpskih snaga u Bosni, generala Ratka Mladića, ali da sa njim nije uspostavljen kontakt.
Fruer je pojasnio da će posmatrači UNPROFOR-a čekati na Mladićevu dozvolu pre nego što uđu u grad i da je upotreba sile, da bi se to ostvarilo isključena, uprkos rezoluciji Saveta
bezbednosti — osim ako se ne dobiju nova naređenja.
„U ovom momentu nismo spremni da se oružjem probijemo u grad. Služimo se pregovorima da bismo dospeli u ovu oblast“, rekao je Fruer, dodajući: „Sve dok ne dođe do novih okolnosti ili eskalacije, ali odobrenje za upotrebu sile će morati da dođe sa višeg komandnog mesta.“ Kako stvari sada stoje, objasnio je Fruer, trupe UN će svoju misiju odbrane žitelja bezbednosnih zona započeti tek onda kada im Srbi koji te enklave okružuju dopuste da uđu. On je rekao da će kontingent UN, čijih 9000 pripadnika je angažovano uglavnom na pratnji humanitarnih konvoja, morati biti ojačan pre nego što započne sa obezbeđivanjem bezbednosnih zona oko Sarajeva, Goražda, Žepe, Srebrenice, Tuzie i Bihaća.
Rojter
RADOVAN KARADŽIĆ O REZOLUCIJI 836. •e Žone u inšeresu Muslimcna
Pale — Lider bosanskih Srba
Radovan Karadžić obećao je u
subotu da će se srpske snage uzdržati od zauzimanja teritorija koje spadaju u bezbednosne zone proglašene od strane Ujedinjenih nacija.
U svojoj prvoj reakciji na odluku UN Karadžić je rekao da ove zone Muslimane spašavaju
i ја" -
ovog grada u Teslić stiglo 15 mladića srpske nacionalnosti koje su iz pakla spasili pripadnici HVO. Oni su se prvo skrasili u Žepču, a potom stigli na srpsku teritoriju. Zbog toga što je u Zenici ostao veći broj članova porodice mladići mole da se njihova imena ne objavljuju. Oni kažu da je Zenica puna grobova poznatih i nepoznatih ljudi koji se zbog nedostatka prostora na grobljima sahranjuju u parkovima i prigradskini
od totalnog poraza u sukobu sa srpskim snagama.
„Mi ćemo sarađivati tako da te zone ne budu zauzete od strane Srba, iako bismo voleli da posmatrače UN vidimo duž svih linija fronta da bi se zaustavile borbe, rekao je Radovan Karadžić. Rojter
naseljima.
Kada smo stigli iz Zenice u Žepče među Hrvatima smo se osjećali kao kod kuće, kao na slobodi. Oni su nam obezbijedili prolaz na srpsku teritoriju i u razgovorima s njima saznali smo da ne žele ni po koju cijenu živjeti sa Muslimanima, dio je ispovjesti Jednog mladića srpske nacionalnosti koji je uz pomoć HVO pobjegao iz zeničkog pakla. M. Maric