Борба, 23. 06. 1993., стр. 12
Radojica Barjaktarevic
Grupe građana ali i institucije sa Kosova | Metohije svakhodnevno odlaze u Beograd aa se žale nadležnim min:starstvima Srbije i skupštinskom Odboru za predstavke i žaibe. ' U potrazi za prapodom, građeni Kosmeta najčešće Pucaoju na vrata Rabineta prvih ljudi u Republici.
Nose ljudi sa sobom potvrde ı rešenja, poeticije.... o nepravdama, šikaniranjima, socijalnoj pomoći, prinudnom odmoru, Imovinskopravnom sporu, nčispunjenim obećanjima, o samovolji lokalnih kosovskih moćnika i javašluku ovdašnjih institucija. Najčešće građani svraćaju kod resorsnih ministara za radne odnose, pravdu, urbanizam i stambenu politiku. Traže pravo na svim instancama za mnogobrojne sporove oko stanova koje su Srbija i bivša Jugoslavija gradile na Kosovu i Metohiji za sve one koji ovde žele da žive i rade, "та роугапике 1 дећснагпе Кадrove. Jer, ovi su stanovi postali predmet svakojakih špekulacila odgovornih rukovodilaca u opštinama, ali i na višem nivou gde se za jedan stan 10аје ро ЕН rešenja.
Beogradske reči utehe
1, kad nevoljnici zaprete moćnicima, presaviju tabak pa „sutra, pravo kod Slobodana Miloševića“. Na ovo često dobiju poruku: „Idi kod Boga oca, nemoj da pretiš, ja se ne plašim.“ I, tako u krug, mesecima. Niti ima pomoći, niti se više ko od koga plaši.
Rudari i metalurzi „Trepče“ su mesecima uzalud obijali Dbeogradske pragove, štrajkuju i dobijaju reči utehe. Ministarstvo za rudarstvo i energetiku je u nekoliko navrata obećavalo rudarima „bolje dane“. Na kraju se
1розгауПо да је ха пућохе љеvolje nadležna Vlada Керцрике Srbije. Utešne reči dobijajii pen„iioneri u socijalno ugroženi građani, povratnici koji često sa čitavim porodicama idu и Веорrad u nadi da će im neko ponioс. "
O poslednje vreme „ргауо kod Miloševića“ odlaze KOsOvOpoljci. Jedan veći broj nih traži da se posle šest meseci od izbora konačno konstituiše !okalna vlast, dok pojedinci zovu predsednika Republike Slobodana Miloševića da im za 28. juni, na Vidovdan dođe u Kosovo Polje, na svečano otvaranje renoviranog Doma kulture, poznatog po
-noćima oporih reči, polascima ı
dolascima kosovopoljskin дејеgacija pred brojna „događarja naroda“. Hoće li se konstruisati opštinska vlast, „makar 2a utghu“, kako kažu u Kosovu Poiju, kao da više niko ne хпа. Ме:гvesno je i hoće li se prease Republike za Vidovdan : obratiti Kosovopoljcima, jer-to „nije potvrđeno“. U Kosovu Polju je, nž:me, izbio spor oko opštinske готеђје. Duga i grčevita borba za у! podelila je opštinsko telo na d tabora a pocepao se i Opštin odbor SPS, jer je ostao bez vi ti. Ovih dana je iz Козоу vsi okruga, a na adrese genera sekretara SPS Milomira Minića. predsednika poslaničke grupe SPS Zorana Anđelkovica, DOt-
|
predsednika Vlade Srbi:s dr Zo- ,
rana Aranđelovića i ministra
·timni“
prav:je Repubiike Srbije Tomisјаза шеса ро сетуки рш ргозјеden zahtev za „Hitno rcagovanje”, Jer Je „згагле u Kosovu Polju kaotično“. Odgovara nema pa se ı kosovoporiiska rašomoniJada nastavlja. xaskol nije samo medupartijski, već i unularpartijski. Na funkciji predsednika Opštinskog odbora su dvojica Kosovopoljaca. Živorad Mitrović ı Dragiša Veličković. Prvi je neiegitimno smenjen, a drugi nelegitimno izabran. Glavni odbor SPS još se zvanično ne oglašava, samo Sto ie obojici predsednika sugerisano da su „legi„lako ni jedan od njih nije na vlasti. Po svoj prilici, čeka se da Skupština Srbije u Kosovo Polje uvede prinudne mere, odnosno izv. „Opštinsko veće“, čc-
"ти зе narodni poslanici sa Kos-
meta suprotstavljaju. IZ tog i brojnih drugin razloga, pogotovo zbog marginalizovanja ko-
sovskih problema u Skupštini”
Srbije, na Kosovu i Metohiji se traži preseljenje republičkih ministarstava iz Beograda u Prištinu. Često se i sa zvaničnih mesta zahteva rešavanje kosovskih problema na Kosovu, a ne u Beogradu. Jer, ovdašnje nevolje gradana ne uočavaju se za pet minuta, pa ni za dan—dva, koli-
ko obično vremena provode na” Kosovu putujuć: ministri sa SVO-.
jim saradničima. Nedostaje pet ministara
Stanovi i kuće kosmetskih moćnika u Beogradu, Kragujevcu ı oko Kragujevca postali su iziizana priča nevoljnika. Sada je glavni „ргопет“ како гадпо zbrinuti neraspoređene funkcionere, dojučerašnje predsednike
„BROZOVO BLAGO“ DELIMIČNO DOSTUPNO JAVNOSTI
ragulji
Savo Popović
i carsk
Sudeći prema delegatskom pitanju, postavljenom nehi dan |} Saveznoj skupštini, „Brozovo blago“ se, i posle stogodišn;ice od njegovog rođenja, najrađe zamišlja hao Alibabina реćina, mada je najveći deo tog bogatstba — Баг опај 510 še nalazi u Srbiji, Beogradu — bio izložen Javnosti n uvid. Ono što je na Brioima, malo je ho mogao videti. Deo koji Je озтао и Возт, реторато је гагрисеп, рогизеп 1 O Vile „Vajs“ i „Zagorje“, samo deo Brozovog blaga u Нтра skoj, takođe nisu javno poRazivale svoje sadržaje, a 39
drugima koriste u iste зртће.
Brilijanata, rubina, safira i drugog: dragog kamenja na domaćem i stranom ordenju, delu Brozovog blaga, ima više nego za jednu carsku krunu. Ali, ono raspoređeno po ordenju ne budi maštu posetilaca kao što bi da je predstavljeno drugačije. Ili, šta je posetiocima značila Majolova „Mediteranka“ (kopija u kamcnu) koja je, sigurno, svojevremeno trebalo da impresionira ugledne goste u šetnji parkom. Da li su posetioci prepoznali replike dva zlatna pehara iz Vafija koji su decenijama atrakcija Atinskog muzeja, a ove je koji u dlaku isto izgledaju i (u zlatu) isto teže kao original, Brozu poklonio grčki kralj Pavle II. Sumnja se, naravno, da je Brozu sve poklonjeno odista i sadržano u 15 zbirki, odnosno 50.000 (trodimenzionalnih) ek-
sponata koji se nalaze n. Dcedinju. Zbirke su — to se me” a priznafi — nastajale, kako je · zapi-
sano u darovnicama „Titu s lju-
bavlju i poštovanjem“, pa se Zato ne treba ni čuditi posve rneujednačenom kvalitetu biaga ko: se nalazi u Muzeju „25. maj“, ili u Rezidenciji. Posle, ta se ijubay umnogome istopila, i darodavci su nastojali da se dokopaju on“s čega su se ranije s udvorničkomi ljubaznošću lako odricali. Tje, na primer, do Titove zDirt stigao i rimski mozaik iz Gamzigrada, kolekcija terakote iz 1 aпарге... 5 tim Što su Ovu poton:t darodavci -— Hrvatska — sispceti da „гераши с!“ рге дуе голе. Ta značajna ı .:vdna zbirka 68 figurina, od kojih su neke s poсе ка druge polovine perog veka pre naše ere, zaista je od neprocenjive vrednosti ı sa Briona )e, prema pisanju „Vjesnika“, sklonjena na sigurno mesto. Tako, više nije (kao što je bila u Beogradu) dostupna javnosti.
Deo „Brozovog blaga“ koji se čuva u Beogradu je, uglavnom, uredno pobrojan, obrađen, Каtalogiziran, i malo je verovatno
копе
da bi nešto moglo nestati. U podužem inventaru svega i svaсева što se naiazi u Rezidenciji, ili u Muzeju, ima izuzetno Značajnih i vredniji predmeta, ali i posve beznačajnih. Tepisi, koji se nalaze u Rezidenciji, sigurno ne predstavljaju ono najvrednije što se od oriientalnih sagova u Beogradu moze videti (ima znaćajnih privatnih zbirki).
Danas, kad su za običan par koznih cipela potrebne dve pa i tri plate, nije naodmet — pa kako god to bizarno zvučalo (138 pari cipela prema jednom od popisa) a koje niko od porodice rie želi da preezme pa ga tehničke službe Centra luftiraju, četkaju, odrzavalu, kao da bi se vlasnik svakog ćasa mogao pojaViti:. |
Kako je država iscrpela sve „štosove“ u namicanju deviza —
-sada bi, izvesno, je, unosno bilo
ı neku od 15 zpirki dati na kakvu: od svetskih aukcija. Recimo, zbirku koja obuhvata oružje. U bogatoj kolekciji se nalaze ı „zlatna komandantska sablja“, bogato posuta dijamantima koju ie Tito dobio od Staljina. Tu je i sablja izradena za Jusuf Sinan-pašu (kraj 16. veka). Medu kuriozitetima ove zbirke, sigurno le i sablja izrađena za vladavine cara Menelika Drugog, kao spomen na bitku kod Aude, kada je ovaj izvojevao nezavisnost Htiopije. Nalazimo i sablju „Samšir“, koja je pripadala persijskom šahu Abasu Drugom (17. vek)...
opština, direktore i narodne poslanike. Takvih na Kosmetu-ima oko tridesetak. Predsednik Okružnog saveta SPS Kosovskog okruga Zoran Gligorijević je zvanično od načelnika okruga Miloša Simovića tražio da se „Slo prc reši pitanje radnog zbrinjavanja“ za petoricu bivših funkcionera iz Uroševca, Vučitrna i Prištine. Za „obične“ nevoljnike niko ne interveniše, niti za njih ima problema jer su oni „naučili da obijaju beogradske pragove i kabinete“. No, bilo kako bilo, u Kosovskom okrugu za bivše funkcionere „nema mesta za takve profile kadrova“.
_ Kosovo je bremenito problemima, od onih da „Albanci u najvećem broju bojkotuju sve što je srpsko i što dolazi od Srbije, do onih kako udovoljiti svim kosmetskim Srbima, podeljenim na stotine tabora. Ipak je najveći problem kako „naterati Albance da dođu pa da se zajedno sa Srbima žale“. Gde ı kome?
Po zakonu o srpskoj Vladi predsednik Vi!ade može da za Kosovo zadu-~i dva ili tri minis-
BORBA 5КЕВА 23. 6. 1993.
tra „bez portfelja“, iako za гезаvanje samo srpskih problema treba najmanje pet ministara. Međutim, od toga još ništa, kao ni od imenovanja još jednog potpredsednika u Vladi Republike Srbije. Tako Kosovci nemaju
„„dežurnu“ vlast „nadohvat ru-
ke“, a od detaširanih 14 odcljenja ministarstava Srbije, od kojih 10 u Kosovskom okrugu obavlja, poslove za ceo Kosmet, nemaju reči utehe. Uostalom, ne bi svakodnevno i u sve većem broju išli u Beograd, noseći sa
sobom razne peticije, od kojih
su najnovije dve: prva za smenu direktora uroševačkog „Poleta“ Milije Božovića, a druga za povratak na mesto upravnika smenjenog direktora prištinskog Pokrajinskog pozorišta Aleksandra Баје. А to, što su kosmetski su-
dovi prenatrpani raznim pred-
metima, tužbama, žalbama i krivičnim prijavama, kao da nikoga ne interesuje. U Suvoj Reci ceo:sud čini predsednik suda pa „Život teče“, vozovima ı trnovitim putem ka pravdi. Jedan broj Kosovaca ide u Beograd i „kod Miloševića“, samo zato Što smatra da su po „profesiji Srbi“.
Društveno preduizeće "Karbon-Venčac", Aranđelovac, na osnovu odluke Zbora radnika od 22.06.1993.godine
POZIVA NA
UPIS AKCIJA
radi prodaje društvenog kapitala
1 Vrednost
društvenog kapitala Preduzeća
"Karbon-Venčac", Aranđelovac, procenjeno je na dan _31.12.1992. godine na iznos 1.776.565.000 dinara, a sa
revalorizacijom do 405.500.000.000 dinara.
15.06.1993. godine na
iznos
Ž. Društveno preduzeće "Karbon-Venčac" iz Aranđelovca izdaje i prodaje akcije ukupne nominalne vrednosti 405.500.000.000 dinara. .
3. Ukupan broj izdatih akcija je 811 komada, a njihova pojedinačna nominalna vrednost 500.000.000 dinara. Akcije su označene kao serija A, brojevima od 1 do 811.
4. Akcije se mogu otplatiti odjednom ili u više mesečnih rata, s tim da se moraju otplatiti u roku od 60 meseci.
5. Pravo na kupovinu akcija imaju lica koja su zaposlena u Preduzeću, lica koja su bila zaposlena u njemu i njihovi naslednici prvog reda (sa popustom), kao ı domaća i strana pravna i fizička lica (bez popusta).
6. Akcije sa popustom izdaju se u ukupnoj nominalnoj vrednosti od 135.000.000.000 dinara (I krug), odnosno 202:500.000.000 dinara (III krug). Visina popusta je utvrđena Zakonom i Odlukom o izdavanju akcija. ;
77 Upis akcija se organizuje u tri upisna kruga.
Prvi upisni rok se organizuje 24-25. 06. 1993.
Drugi upisni rok se organizuje 26. 06. 1993. Treći upisni rok se organizuje 28-29. 06. 1993.
8. Svakolice koje upiše akcije stiče pravo na upravljanje i pravo na dividendu u skladu sa Odlukom o izdavanju akcija.
9. Upis akcija je u Finansisko-računovodstvenoj službi Preduzeća "KARBON-VENCAC", Aranđelovac, Venčački put
b.b., u vremenu od 10-12 sati.
Za sva obaveštenja, obratiti se na telefon
034/712-060.
ee