Борба, 25. 10. 1993., стр. 17
И
4 ВА 0003.
DRUŠTVO.)
DS 1993 ~
OSTALI EI
s koliki je procenat anketiranih glasao za pojeобга 1992. godine (prva kolona) i kako će glasa-
Попа).
тата апкеге и одпози па ргећодпе 1гђоге ротиске рагнје 5гбије 1 Бгрзке гафКкајпе з'тапке. woj glas dali SPS-u u gotovo 42 odsto slučajeva, nanje uspeha na izborima prošle godine. "катан 51 зе rezultati u slučaju radikala. Među »sto je njima dalo glas u decembru 1992. dok je ada višestruko bolji.
i-takav nesklad, s obzriom da ostali deo ankete · rezultat iz 1992. može se pretposatviti da su živeni ili maskrirani, imajući u vidu sukob SRS jju protiv SRS vodi RTVS.
unete brojke koje predstavljaju zbir odgovora »orim“, „ne izlazim na-izbore“. Procentualno ma izbore 1992.) i čak 37,16% za izbore koji su
iu „sigurni“ da će izaći na predstojeće izbore, ete dobija 51,37 odsto glasova, DEPOS (SPO· stranka 10,09 odsto, a radikali svega 6,43 od-
Zacu
a ali imni am. со. је
živite
?OVO | bio В2о-
епа.
2951. ij 17
ји.
=
ı raу да (nije
jutra тупо Ка, coli2 1125
СПОР, БедаPrim вжан
Kako deca kazu
Na pitanje „Za koga ćete glasati na izborima 19. decembra“ mogli su se čuti i ovakvi odgovori:
— Ne znam sama da odlučim dok se sa svojima ne dogovorim (domaćica iz Čačka :
— Za šta deca kažu (penzionerka iz Iđoša)
— Ako budu ovi delegati SPS-a neću, a ako se promeni garnitura onda ću za SPS
— Neću samo za one za koje sam prošli put (SPS) zbog svih ovih redova i svega što su nam priredili (službenica iz Niša)
— Trenutno me zanima samo šta ću deci dati da jedu, a politika nek ide do vraga (penzionerka iz Žitiša)
— Glasaću za Miloševića, on drži mir. Jes da imam malu penziju i da je nestašica ali samo da·je mir (penzionerka iz Užica)
— Ja i cela moja familija uvek glasamo za socijaliste. Milošević je trebalo još ranije da raspusti parlament da nas ne brukaju te budale (Musliman iz Užica, član SPS-a).
— Glasaću za SPS jer je ovako do- ·
bro, dobra je situacija. Ima da se jede, da se pije, neću valjda da tražim da mi neko donese BMW (radnik iz Prijepolja)
— Za vladajuću stranku sigurno neću glasati, vidite dokle su nas doveli (službenica iz Ivanjice)
— Ko najbolje obeća (penzioner iz Čačka)
— Svi su hoštapleri i nikome više ne verujem. Svi su me izneverili (penzioner iz Beograda)
— Bolje da glasam za ove proveren (SPS). Ne znam šta mogu da očekujem od novih (penzionerka iz Beograda) не И аи (аза cii iy Istraživanje sproveli: Izabela Kisić, Marina Grihović, Sandra Radovanović, Rađe Stanić, Milica Kovačić, Ilija Kovačić, Vesna Radivojević, Tanja Ostojić, Marko Petrović, Bahri Cani, Saša Stošić, Miroslav Mikuljanac Haris Saračević i Monik Popović.
„#3
KAKO ĆE SE SPROVESTI IZBORI U SRBIJI 19. DECEMBRA
Stara pravila za nove poslanike
Poslanici Skupštine Srbije (sada ~
već bivši) još nisu ni pokupili svoje stvari, a Republička izborna komisija već uveliko radi. Priprema za organizovanje izboTa počela je, praktično, u petak. I to, kako nas je informisao sekretar RIK, Vladeta Popović, tačno u 14 sati. Pritom je istakao da izbore, zapravo, sprovode izborne jedinice, dok je Republička izborna komisija tu da prati njihovu regularnost i zakonitost.
Da svi „lanjski“ ljudi ostaju i u ovogodišnjem republičkom izbornom timu, potvrđeno nam je i u kabinetu predsednika Vrhovnog suda Srbije, ujedno i predsednika Republičke izborne komisije na prošlogodišnjim izborima, Časlava Ignjatovića. Njemu kao i ostalima, nije prestao mandat, jer je izabran na četiri godine. |
Pošto je, posle raspuštanja Skupštine, Vladi prestao mandat (iako će ona ostati do izbora nove) i sada nema kome da nudi na usvajanje zakonske projekte, i ovogodišnji, nikoljdanski,
izbori biće održani po starim
pravilima. Nova Skupština biraće se, po prošlogodišnjem Izbornom zakonu, po istom proporcionalnom sistemu.
To znači da će političke stranke, stranačke koalicije, političke organizacije- i grupe građana, sastavljati liste svojih kandidata, a birači će glasati za jednu od tih lista. U zavisnosti od broja glasova određivaće se koliko su mandata dobili učesnici u izborima (stranka, stranačka koalicija, ili grupa građana). Stranke su dužne da svoje liste kandidata dostave 15 dana pre izbora. Ostaje, kao lane, devet izbornih jedinica (Beograd, Zrenjanin, Kragujevac, Leskovac, Niš, Novi Sad, Priština, Smederevo i Užice). Ove izborne jedinice sraz-
merno će dati 250 novih poslanika u parlamentu Srbije.
Valja reći i to da izbori po proporcionalnom sistemu znače, praktično, glasanje samo u iednom krugu. Postoji, doduše, i „drugi krug“, ali to su, u stvari, ponovijeni izbori posle 15 dana ukoliko iz određenih razloga prethodni budu poništeni.
Izbori u Republici Srpskoj Krajini neće se održati 21. no„vembra, kao što je odlučeno na sjednici krajinskog рапаmenta održanoj u Belom Manastiru. Svega nekoliko dana nakon vladinog demantija da će se izbori odgoditi, predsjednik Skupštine Mile Paspalj izJavio je za „Borbu“ da bi bilo najbolje kada bi se izbori i u
cembra, čime bi se, po njegovim riječima, simbolizovalo zajedništvo, a ostalo bi dovolj| no vremena i za pripreme kraJjinskih izbora. 5
„Pomirenje“ Hadžića i Martića, odnosno Paspaljeva izjava da su svi sukobi u Krajini izglađeni, samo potvrđuje tezu da je raspisivanje izbora u RSK bilo u funkciji smirivanja podjela. Poslije odluke Slobodana Miloševića o raspuštanju Skupštine Srbije i o raspisiva-
(ZLO)UPOTREBA KRAJINSKIH IZBORA
Kako pomoci Miloševicću
RSK i u Srbiji održali 19. de-_-
Za sprovođenje izbora zadužene su izborne komisije i birački odbori; pod izbornim komisijama podrazumevaju se Republička ı komisija izbornih jedinica, čiji bi članovi trebalo da odslikavaju politički milje Srbije.
Predviđen je, podsetimo, i nadzor nad sprovođenjem izbora tako da svaki podnosilac predloga kandidata u izbornoj jedinici može odrediti SVO „kontrolora“ koji će pratiti rad komisije, kao i po jednog za svako biračko mesto, koji će pratiti rad organa za sprovođenje izbo-
ra i prisustvovati utvrđivanju re- ·
zultata glasanja, kako to precizira član 22. Zakona o izboru narodnih poslanika.
Inače, pravo glasa, prema važećem Izbornom zakonu, ima građanin Srbije, koji je, istovre-
meno, i jugoslovenski državljanin, koji je napunio 18 godina, radno je sposoban i ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj je ostvario izborno pravo.
Sve pripreme za izbore u Srbiji počele su, tako reći, čim je republički parlament raspušten. Organi uprave u svim opštinama u Srbiji dužni su da, u roku od tri dana, javnim oglasom ili putem javnih glasila, obaveste građane da mogu da provere biračke spiskove i da, uz dokaze, traže eventualne promene. Sve to mora da se završi do nedelje, a oni koji nisu zadovoljni, mogu da se obrate sudu u roku od dva dana i da traže svoja prava u upravnom postupku. Svakom biraču, do 14. decembra, treba da
nju izbora za Nikoljdan, bilo je nerealno očekivati da će sc
_ krajinski izbori održati mjescc
dana ranije od izbora u Srbiji. Naime, najozbiljniji kandidati za pobjedu na krajinskim izborima su SDS Krajinc Milana Babića i radikali Vojislava Šešelja. Njihova pobjeda 21. novembra, dakle u jeku prediz. borne kampanje u Srbiji, mogla bi da donese „neprijatnosti“ Miloševiću i socijalistima, koji su ı do sada vješto koristili prilike u Krajini u političkom odmjeravanju snaga na političkoj sceni Srbije. U tom smislu Miloševiću ne bi odgovaralo ni podudaranje izborne kampanje u Srbiji i Krajini, pa se može pretpostaviti da se izbori u Krajini neće održati ni 19. decembra, kao što najavljuje Paspalj. Uostalom, dosadašnji razlozi za neodržavanje izbora u
bude dostavljeno obaveštenje o danu i vremenu izbora sa brojem i adresom biračkog mesta, i brojem u biračkom spisku.
Formalno—izborna kampanja je počela ovih dana, a utisak je da je i poslednja, neslavno završena sednica republičkog parlamenta, takođe, u neku ruku, bila u toj funkciji. Javna glasila čiji je osnivač Republika Srbija, dužna su da predvide prostor, odnosno emisije kada je reč o radiju i televiziji, za ravnopravno predstavljanje. Televiziji Srbije — jednom od najspornijih predizbornih „uslova“ zamerano je kršenje izbornih pravila, pa su upravo na vest o Miloševićevom raspuštanju parlamenta, mnogi opozicioni lideri požurili da istaknu neravnopravne uslove zbog monopola vladajuće
stranke nad medijima, posebno televizijskom, zbog čega, po njima, treba razmisliti da li, uopšte, izlaziti na izbore.
Drugi kamen spoticanja je finansiranje stranaka. Prošle godine donet je Zakon koji to reguliše, ali oko kojeg je bilo, takođe, mnogo bure. Izborna kamparija finansirana je, lane, iz republičkog budžeta, a kako će to biti ove godine, i kolika će suma biti izdvojena, naknadno će se saznati.
Ukoliko izbori proteknu mirno, bez trzavica, novi sastav republičkog parlamenta mogao bi da bude poznat već 25. decembra, a konstitutivna sednica mogla bi, teoretski, da se održi i uoči Nove godine, što je, ipak, malo verovatno. 5. P. Stamatović
M. Torov
Krajini (ratno stanje i nCposlojanje zakona o izbornim jedinicama) nisu eliminisani. U međuvremenu nisu demaritovane ınformacije da sc Milošević protivio održavanju izbora u Krajini, a kada je takva odluka donescna (neki tvrde uz bcogradski „blagoslov“) pokazalo se da je bila samo alibi za smirivanje sukoba, čiji uzroci nisu prevaziđeni. Nezvanično se saznaje da su Paspalj i još neki krajinski funkcioneri 21. oktobra bili kod Miloševića. O čemu su razgovarali nije teško zaključiti, iako je prethodnog dana iz Knina zvanično poručeno da su izbori u Srbiji „unutrašnja stvar Republike Srbije“.
Sudeći po svemu Krajina nema „unutrašnje stvari“, a nakon Nikoljdana (godinu dana od proglašenja RSK) znaće se šta Krajina uopšte ima.
S. Radulovic
Moć
prinćeve reći
Jedna od zgodnih pouka koja se može steći uvidom u belosvetska dešavanja jeste i ta da, usred svih silnih razlika između onog tamo i ovog ovde, ponekad ipak postoje i izvesne sličnosti koje otvaraju mogućnost pravljenja zanimljivih analogija. Evo, naprimer, raspuštanje parlamenta i raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbo-
ra: da nije ukaza predsedni-
ka Slobodana Miloševića, kojim je građanima Srbije naložio da u decembru još jednom izađu na birališta, ne bismo ni primetili koliko je naša republika slična Lihtenštajnu. Četrnaest hiljada glasača ove malecne kneževine, stisnute između Austrije i Švaj-
carske, izlazi, naime, ovog vikenda na vanredne skupštinske izbore, i to po drugi put ove godine, jer je njen ustavni vladar, princ Hans Adam II — da bi sprečio krizu (petočlane) vlade — odlučio da raspusti (25-člani) parlament. Za ovakav potez monarh se rešio nakon što je premijer Markus Buhel odbio da se povinuje zahtevu vlastite stranke da se povuče sa položaja, posle čega je Buhelu njegova Progresivna građanska partija, najbrojnija u skupštini, izglasala nepoverenje. Po prinčevim rečima, „o tako važnim odlu- · kama kao što je glas o nepoverenju šefu vlade, mora se izjasniti narod“, drugačije rečeno — poslanici su sebi uzeli previše slobode...
„Jedan od poslednjih monarha u Evropi sa ustavnim pravom da raspusti parlament ako smatra da za to postoje razlozi“, kako Hansa Adama opisuju zapadni mediji-{ne ubrajajući, očito, u tu skupinu predsednike sa kraljevskim ovlašćenjima) rekao je još kako se premijer ne može sinenjivati zbog toga Što je partijske interese podredio državnim, i najavio da će stabilnost u zemlji biti uspostavljena čim se razjasne izvesne nedoumice oko dalje unutrašnje i spoljnopolitičke orijentacije Lihtenštajna. E, tu već sličnost, kao i · obično, prestaje. Pošto su naši putevi već odavno zacrtani, a između partijskih i državnih interesa izbrisana svaka razlika, nama ostaje samo da se povinujemo odluci sa najautoritativnijeg mesta. Znate ono: kraljevska se ne poriče. V. M.