Борба, 26. 01. 1994., стр. 2

VLADIMIR ĐORĐEVIĆ PREDSEDNIK SAVEZA PENZIONERA SRBIJE:

Prevara, po ko zna koji

Penzionerski snovi o 24. januaru kao danu spasa, raspršili su se kao mcehurići sapunice. lako najavljeni kao prvi u čijim rukama će sc naći supcr-dinari, oni su opet, po ko zna koji put, prevareni. Sem izvesnog broja korisnika iz Užica, Novog Sada i šačice ljudi iz Beograda, niko prekjuče nije mogao da se domogne svoje dugoočekivane „zdrave“ prinadležnosti. — Za takvo šikaniranje penzioncra najviše okrivljujemo Vladu i Penzijski fond Srbije, kaže gospodin Vladimir Đorđević, predsednik Repub-

I paketi neizvesni?

Na naše pitanje šta će biti sa paketima prehrambenih namirnica čija je podela, najpre, trebalo da se obavi do kraja meseca, a potom da bar otpočne do završetka januara, gospodin Đo- rđević kaže:

| — Nemojte, molim vas, sad i o tome. Imamo tu nekih problema. Naime, potrebno je te pakete i finansijski pokriti i u naredna dva, tri dana moramo da vidimo kako ćemo i šta ćemo učiniti po tom pitanju. Uostalom, kad se to reši, obavestićemo javnost. Podsetimo, prema obećanju Vlade Srbije svih milion dvesta penzionera, uključujući i vojne, trebalo bi da dobije paket namirnica u kome će biti brašna, ulja, šećera, pirinča i soli, ali bez odluke kako će se to i finansira-

ti. Mesrii i higijenski deo ostavv“,

_ ljen je za neka druga (ili bolja) vremena.

ličke penzioncrskc organizacijc. Nijc mi jasno kako jc moglo da sc desi da поуас пе биде џрјасеп ако је зус па угете доромогепо ! од исепо. Т [0 је jedan od dokaza koliko sc misli o nama i kakvi nas dani očckuju. Mi smo bili upoznati sa situacijom oko distribucije novih dinara u bankc i poštc i bez nervoze smo očekivali da isplata otpočne u popodncvnim časovima. Ispalo je, mcđutim, drugačijc. Samo nckoliko banaka u glavnom gradu predvečc je bilo sproemno da našim članovima podcli nešto novca.

Prema rcčima gospodina l)ordcvića, jučerašnja isplata jc krenula ncšto bolje, a svi šalteri od ranih jutarnjih sati bili su prosto opscdnuti korisnicima. — Prema mojim informacijama, naglašava naš sagovornik, obezbcdcno je tek nešto više od 60 proccnata

za isplatu penzija, pa sumnjam da su -

pošte i banke bile u prilici da namirc ukupna penzionerska potraživanja. I inače, na samom startu novih mcra, mi smo ostali zatečeni i uplašcni, jcr na osnovu juče istaknutih ccnovnika teško da ćemo videti kakvog boljitka. Zašto je, molim vas, danas već poskupeo hleb, ako je dogovoreno da će sve, počev od valute, biti stabilno? Mi, naravno, prvih nekoliko dana nećemo reagovati. Kud smo sve čckali, sačekaćemo još malo да зарјеdamo kako će to zaista funkcionisati, ali je izvesno da nećemo sedcti skrštenih ruku i da ćemo nadgledati situaciju. Naša penzija ćc sc i dalje ravnati prema rastu zarada i troškovima života pa nam tako predstoji dogovor oko februarske pcenzije plznirane između 10. i 15. narednog mcseca. Nadamo se da će do tog dogovora biti mnogo šta jasnije, kako bismo se o visini budućeg čeka mogli adekvatno dogovoriti.

lako je najavom novih mera među korisnicima penzija zavladao optimizam, čini se da je juče, u redovima, sve splasnulo.

BLOKIRANA ULICA TOŠIN BUNAR U BEOGRADU

Livci fraze da rade

Beograd, (Tanjug) — Juče između pola devet i devet časova oko 800 zaposlenih u IMT d.d. blokiralo je Ulicu Tošin bunar na Novom Beogradu ispred fabrike u znak podrške svojim zahtevima.

Glavni zahtev, koji je 19. januara nezavisni sindikat livaca uputio rukovodstvu fabrike, jeste da se zaposlenima omogući da rade i da „prinudne odmore“, na kojima je 90 odsto radnika IMT d.d. već tri meseca, provode na radnim mestima.

Kako je novinare obavestio Nebojša Savić, predsednik Štrajkačkog odbora nezavisnog sindikata livaca, ostali zahtevi su da se zaposleni organizovano snabdeju prehrambenim i higijenskim artiklima, da im se isplati jednokratna pomoć od po 100 DEM i da se sredstvima od 2.200 do sada otkupljenih stanova kupe stanovi za zaposlene shodno rang listi.

RADNICI „ZASTAVA — NAMENSKE“ DANAS STUPAJU U

GENERALNI STRAJK

„Lakse im da ala

ји себе“

Kragujevac. — Odlukom Štrajkačkog odbora, više od 6.000 radnika „Zastave — namenski proizvodi“ danas u 11 sati stupa u generalni štrajk, koji će trajati do ispunjenja svih zahteva. Podsetimo da kragujevački „oružari“, između ostalog, zahtevaju nedeljne zarade u visini od 20 nemačkih maraka, zatim smenu direktora fabrike Vukašina Filipovića i njegovih najbližih saradnika za finansije i plasman — Radosava Bubanje i Dragana Nenkovića, tiaže da im se pojasne pojedine stavke „rashoda“ iz izveštaja o

poslovanju...

Na prekjučerašnjim sindikalnim zborovima radnici su masovno i bezrezervno podržali odluku Štrajkačkog odbora o obustavi rada. Tom prilikom čulo se „da im je mnogo lakše da gladni sede, nego da gladni rade“. Upućeno je i niz kritičkih opaski na račun poslovodstva firme, ukazano na brojne mahinacije i zloupotrebe

čelnika fabrike.

Z.R.

Masfavlja se sikaniranje:

— Kako da budcm zadovoljna, vcli Božana Jevtović, kad za 28 dinara koliko ću, možda, primiti mogu da kupim nešto višc od kilograma mcsa. A od ponzijc, valjda, trcba da sc živi, dakle da se platc i struja i tclefon i komunalijc. Ma, svc su to pričc da sc ovo oduži, da sc nczadovoljstvo bar privremeno zaustavi.

— Ja nisam ckonomista, kažc gospodin Veljko Stanišić, ali nc razuтет 510 паргаубс оуај ћаоз за

Redovi za penzije U super тапта

„čvrstim“ i „mckim“ parama. Kad sc uzme u obzir da jc i marka u opticaju kao platcžno sredstvo, ko ćc sc onda snaći u svomu tomc? Trgovci zidaju ccnc kao da sc ništa nijc dogodilo, svi gledaju svojc intcrcsc, a mi penzioncri snosimo poslcdicc. Ja sam sklon da vcrujem kako ćc ova ujdurma potrajati mescc, dva da sc narodu malo odvučc pažnja i zamaŽu OČI. A posic, bog svcti zna...

M. JANKOVIĆ

STRUJA U SRBIJI SKUPLJA 7.709 PUTA

Kilovat dva pfeniga

Beograd. — Iako je na osnovu najnovije 'Ujredbe srpske vlade struja u Srbiji poskupela 7.796 odsto novom cenom kilovat časa Elektroprivreda je dobila dozvolu da cenu koriguje samo do trećine od najavljenih četiri centa — kolika bi prema njihovoj računici trebala da bude prosečna godišnja cena. Od 24. januara vlasnici jednotarifnih brojila kilovat čas električne energije plaćaju 0,0209 (nova) dinara. Domaćinstva sa dvotarifnim brojilom kilovat čas struje potrošene u vreme veće tarife košta 0,0262 dinara a u vreme manje tarife 0,0156 dinara. U proseku cena kilovata je oko dva pfeniga.

Prema sadašnjoj ceni struje mesečna taksa na električno brojilo — TV pretplata košta 2,40 dinara a u računu građani na ime takozvane fiksne naknade (cena tri kilovata) plaćaju 1,3533 dinara.

Da bi prema Elektroprivredi Srbije izmirili svoju januarsku obavezu, odnosno u potpunosti platili akontaciju za ovomesečnu potrošnju potrošači treba dosadašnje uplate (izmirenc do 15. odnosno 19. januara) da uvećaju za trideset puta. Uvećanje akontacije nastalo poskupljenjem koJe važi za preostalih osam januarskih dana prema informacijama iz EPS treba platiti do 31. Potrošači koji dug plate do 27. automatski stiču pravo na popust od 10 odsto.

Prema proračunima u EPS prosečni potrošači, koji se ne greju pećima „na struju“ treba

ili dve pare

da doplate oko tri dinara, što ukazuje da će računi za električnu energiju ubuduće biti poprilična stavka — bar u kućnom budžetu onih porodica koje će raspolagati samo „garantovanom“ platom od 20 dinara. Baš zbog toga u EPS ističu da na snazi još uvek ostaju i popusti od 50 odsto za najugroženije kategorije stanovnika.

Sa novom cenom struje EPS је 25. otpočeo ı sa očitavanjem

· brojila što bi prema informaciji

iz beogradske elektrodistribucije trebalo da bude završeno do 10. februara. Na osnovu njega biće urađen konačni obračun potrošnje u decembru i januaru a do 12. februara potrošači bi trebali da dobiju obaveštenja o eventualnom dugovanju ili pretplati za prethodni period, kao i obaveštenje o predviđenoj obavezi u narednom periodu. Ističući da će obračunom biti obuhvaćene sve uplate potrošača zaključno sa 23. januarom u EPS objašnjavaju da građani račune mogu platiti i u novim i u starim dinarima. Odnos novog prema starom dinaru treba izračunati prema kretanju kursa novog dinara. Na primer, dugovanje za januar na Osnovu VEĆ izvršene uplate u starim dinarima se dobija kada se taj iznos pomnoži sa 30. Dobijena suma je naravno u starim dinarima a oni koji doplatu žele izvršiti u novim dinarima treba svoj dug da podele sa dnevnom vrednošću novog dinara. J.Putniković

ŠTA (NE)GARANTUJE GARANTOVANA PLATA

Hleb i mleko preskupi Garantovana zarada u iznosu od 20 novih dinara nije rezultat dogovora Vlade i Sindikata Srbije. Vlada je ovu zaradu odredila bez učestvovanja sindikalnog stručnog pregovaračkog tima, a ni ona ni Privredna komora, sindikalnom stručnom timu, zaduženom za uređivanje oblasti zarada, nisu odgovorile na pitanje da li garantovana zarada porodici obezbeđuje mesečno preživljavanje. S druge strane, ne bismo imali ništa protiv da je garantovana zarada utvrđena i u iznosu od, recimo, tri nova dinara, ukoliko bi sa njom moglo da se živi mesec dana.

Ovo je, ukratko, komentar i odgovor na pitanje koje smo postavili Slobodanki Branković, članu Predsedništva Veća Saveza sindikata Srbije, želeći da saznamo: koliko je u određivanju garantovane mesečne zarade učestvovao i Sindikat i koliko je ta zarada u stanju da pokrije artikle iz. osnovne potrošačke korpe. Šta sa garantovanom zaradom i da li stvarno obezbeđuje preživljavanje porodice u toku mesec dana nije teško izračunati. Na dan obnarodovanja visine garan= tovane zarade od 20 novih dinara, dnevna potrošačka korpa skoro da je dostigla ovu sumu sa kojom valja preživeti ceo mesec. Samo za veknu od 600 grama i litar mleka dnevno, mesečno bi valjalo izdvojiti 38,70 novih dinara. Znači, da bi samo za hleb i mleko, mesečno bile potrebne gotovo dve garantovane zarade.

Ovu zaradu, koja je socijalna kategorija i garantuje je država, isplaćuju preduzeća koja nemaju sredstva za.isplatu zarada, odnosno čije poslovanje ne obezbeđuje dobit, a ista je za sve: od portira do direktora. Preduzeće može da je isplaćuje najduže dva meseca, dok se ne utvrdi da li. će pod stečaj, objašnjava Slobodanka Branković.

Što se, pak, najniže cene rada tiče, a koja je viša od garantovane zarade, njen nominalni iznos utvrđivaće se od 1. februara ove godine.

— Do tada Sindikat, Privredna komora i Vlada SrbiJe moraju, u okviru Opšteg kolektivnog ugovora, da utvrde metodologiju tza njeno određivanje ı ovaj dokument prilagode novoj situaciji. Najniža cena rada trebalo bi da bude stvar pregovaranja Sindikata, Vlade i Privredne komore Srbije, rekla nam je Slobodanka Branković, dodavši da ukoliko preduzeće dobro posluje i ima sredstava, poslodavac može isplaćivati cenu rada daleko višu od garantovane i ugovorene najniže cene rada.

Na kraju ostalo je ipak otvoreno pitanje da li je Sindikat Srbije ponovo izbačen iz tako važnog posla kao što je utvrđivanje zarada. Ukoliko saučestvuje u celom poslu, valja zapitati gospodu sindikalce znaju li sastav potrošačke korpe ı koliko je ona dostupna garantovanoj zaradi, a može li je pokriti i jedna prosečna plata? G.bĐukicć

.BORBA SREDA 26. JANUAR 1994.