Борба, 05. 03. 1994., стр. 4
житу EMC +
BORBA SUBOTA-NEDELJA 5-6. MART 1994.
УК POSLOVNA AGENCIJAC = ГДЕ ЕСТИЖ PIREŠTIGE
| — PROMET NEKRETNINA
5 1 DRUGE USLUGE U FIJMKCIJI DDBARA
i STANOVI:
i Zvezdara, 31kvm,P,TA
|| Centar, 38 kvm,V,TA _ ___45.000X
| Peti. b. (2 stana) 60+8 kvm, |i || sp75.000
Učitelj. naselje, 40 kvm, III, CG, tel 55.000 | Vračar, 42 kvm,P,1/ 56.000 i
ji N.Beograd, 43 kvm NP,TA |
Pančevo, 46 kvm,III,TA
| Borča, 4844 kvm,III,TA
| Соко НЕ 55 кут ТА
jj Senjak, 56 kvm,VP,TA
Crveni krst, 54+16 kvm,P-1,TA
Tošin bunar, 66+16 kvm,II,CG
Zeleznik, 67 kvm,(X,CG
Banjica, 86 kvm,l,CG
KUCE
Borča, 50 kvm+11,5 ari“ dogovor ||
Barajevo, 84 kvm+10 ari dogovor ij Lajkovac, 120 kvm+15 ari 5/.000
Mladenovac, 170 kvm+23 ara 125.000 |
Smederevo, 30+25 kvm, 8 ari
|} Obrenovac, 100 kvm+11 an
= Тороја, 52 кут+5,5 ап
i) Borča-Karington, 136 kvm+1 ar Voždovac, 54+30+30+36 kvm+3 ara
jj Karaburma, 2 lokala+2 stana+3 ara a 700/
POSLOVNI PROSTOR
a Trgovačka, 24 kvm, lokal |
|| N.Bgd, Blok 45, 16 kvm, lokal P |
Zemun-centar, 10,5 kvm, lokalP 21.000
| Aranđelovac, 85 kvm, lokal P+6 ari 29.000
Centar, 227 kvm, lokal+368 kvm –
i magacir 750.000 |
|| ZEMLJIŠTA ;
ij Lipovica, 10 ari
Jajinci, 11 ari
i Borča, 12,5 ari
ij V.M.Lug, 28 ari deljivo
i Petrovčić, 64 ara, Surčin 58 ari
ji) POMUDEVAN SRJ Istra-Mareda, 36 kvm, apartman |
e prod.ili zamena HR
Hvar-Stari Grad, 37,5 kvm, apartman Е
E prod.ili zamena PE
a Poreč-centar41+10+6 kvm, dio kuće
prod.ili zamena k ij Debar, 54 kvm
prod.ili zamena || а пабе Маи n 5 Hilno lražimo stan do 35.000 DM i lokal
5 до 40.000 DM.
Tražinio Vanjske saradnika. POZOVITE NAS, ISPLATI SE!
011/401-773, 254-7091 |
PREKO: SOFIJEL ТЕМ!БОМАВА
| BUDIMPEŠTE сепа од: 195 USD
ЈУБИЛАРНА 125. СЕЗОНА ВЕЛИКА СЦЕНА
5.марта у сати опера Гаетана Довиџетија – Лучија ол Ламермура – Диригент: Јован Шајновић Редитељ: Дејан Милалиновић Солисти: Јасна Шајновић Дубравка Михаљевић, Славољуб Коцић Оливера Њего, Иван Томашев ЗоранРајковић. Игор Матвејев... цена улазница од 2.00 до 1.30.–
МАЛА СЦЕНА
вечерасу 20 сатишаљивеигре —Просидба-Медвед-Јубилеј—
- PLAY ČEHOV -
Редитељ: Цисана Мурасилзе Улогетумаче:-Зорица Мирковић Бошко Пулетић, Михајло Викторовић Бранка Васовић, Лепомир Ивковић Љубивоје Тадић, Станислава Пешић Оливера Марковић. Растко Талић цена улазница од 1,30 Тел. благајне: 620-946
ВЕЛИКА СЦЕНА 7.марта у19 сати ПРЕМИЈЕРА Бернард Шо – ПИГМАЛИОН – Презол:Борнзоје Нелић Редител: Јовипа Павић Спевограде БорисМаксимовић Костимогрзф:Божава Јовановић Улогетумаче Петар Банићевић, Ивава Жигон Коелија Јовавовић, Предраг Тасовац, Бранислав Јеринић а Контић. Олга Слирилоновић Зоран Ћосић, Борис Анлрушевић
Репризе 11. и 20. марта
Stevan Sićarov
dopisnik „Borbe” iz Ljubljane
Ljubljana. — Državni zbor Slovenijc je za naredni petak zakazao vanrednu sednicu na kojoj će Jedina tačka dnevnog reda biti problem javnog duga i odnos Slovenije prema Konzorcijumu svetskih poslovnih banaka.
Vanredna sednica zakazana je na inicijativu lidera opozicione Slovenačke narodne stranke Marjana Podobnika, koji je prikupio materijale pod oznakom „strogo poverljivo“, zbog čega se pretpostavlja da će sednica parlamenta biti zatvorena za javnost. Pitanja o tome koliki je zaista javni dug Slovenije prerasla su u prvorazredni unutrašnje-politički problem posle odluke Slove-
nije da prekine otplatu dugova iz bivše SFRJ Konzorcijumu poslovnih banaka, za šta u Njujorku, gde je sedište Konzorcijuma, prema izjavama predstavnika Vlade Slovenije, nisu pokazali razumevanje. Kao što je poznato, Konzorcijum je od Slovenije tražio da vrati 1,2 milijarde do-
lara neraspoređenog duga bivše ~
jugoslovenske federacije, dok je Slovenija pristala na vraćanje samo 500 miliona dolara.
Među strankama i vodećim političarima su se rasprave O tome da li dug treba vraćati ili potpuno obustaviti otplatu potpuno polarizovale. Predstavnik Vlade Mojmir Mrak, koji je inače i pregovarač sa Konzorciju-
ZAHTEV MAKEDONSKIH PREDUZEĆA — IZVOZNIKA
Najbolje
ког зе
Sofija. — Makedonska privreda traži koridor kroz Republiku Srbiju za izvoz svojih proizvoda i uvoOZ sirovina, izjaviO je DOtpredsednik Privredne komore ove bivše jugoslovenske republike Milan Hrovat dopisniku Tanjuga u Sofiji. — Naša Komora obratila se makedonskoj vladi da se u Komitetu za sankcije Saveta bezbednosti UN izbori da dobijemo dva saobraćajna koridora kroz Srbiju, rekao je on. Jedan koridor vodio bi od Skoplja do Beograda i dalje do Novog Sada i Subotice, dok bi drugi išao od Niša do Dimitrovgrada i Sofije. U izjavi za Tanjug, potpredsednik Komore, koji je u Sofiji prisustvovao skupu balkanskih privrednika, napomenuo je da je „vlada već preduzela korake da od Komiteta za sankcije dobije dozvolu“. 5 Zatvaranje grčke granice za robu iz Makedonije dovodi u pitanje izvoz već ugovorenih proizvoda za ovu godinu u vrednosti od oko milijardu i 200 miliona
VEZIVANJE BJRM ZA TURSKU
koridor
dolara, kaže Hrovat.
Dozvola BIR Makedoniji da koristi saobraćajnice kroz Srbiju “omogućila bi joj da ispuni ugovorene obaveze, rekao je Hrovat. Svi drugi pravci, koji se ovih dana često pominju u javnosti, kao što su neke bugarske i albanske luke, zaobilazni su putevi, tako da bi roba putovala mnogo duže i to bi uticalo na njenu cenu.
„U Srbiji bismo ~ koristili drumske i železničke veze“, rekao je Hrovat.
Ova bivša jugoslovenska republika ima, kako je rečeno, oko tri milijarde dolara gubitka zbog sankcija Saveta bezbednosti protiv SR Jugoslavije.
- Bugarska je prva od balkanskih zemalja dobila od Komiteta za sankcije dozvolu da koristi koridor kroz Srbiju, od Dimitrovgrada do Subotice, pod određenim uslovima. I Bugarska je u zahtevu UN istakla da su joj putevi kroz Srbiju najkraća i najefikasnija veza sa zapadnim tržištem. =
-ротргедзеда тик
Ankara naibliža
SKOPIJE. (Tanjug). — Bivša Jugoslovenska Republika Makcdonija, koja je u osamostaljivanju od SFR JugosЈамје Кгепша „oslanjajući sc“ na Tursku, upravo postignutim načcInim dogovorom prcdstavnika vlada u Skoplju i Ankari o ckonomskoj pomoći, učinila jc još jedan korak u daljem vczivanju za Tursku.
Sa Turskom stranom, da bi sc „amortizovao grčki inat“, kako javljaju skopska glasila, makcdonski ministri su sc prc dva dana u Ankari dogovorili da sc nafta za skopsku rafincriju, koja je dosad doprecmana prcko solunskog pristaništa, ubuduсе transportuje prcko jcdnog od carigradskih luka i to bez plaćanja taksi. Predstavnicima makcdonskc vladc turski zvaničnici su saopštili da jc turska skupština dala saglasnost za bespovratnu pomoć Makcdoniji od oko 10.000 tona kukuruza, a dogovorcna jc kupovina još 20.000 tona kukuruza i 30.000 tona pšcnicc. Dva partncra su sc isto tako dogovorila
da prcko pristaništa koje Turska ima ·
na Balkanu ovc godinc sem naftc bude transportovan i uvoz drugih proizvoda koji su ranijc išli prcko solunskc luke. Reč je o 115.000 tona pšeniсе, kukuruza, ulja za jclo i šećera.
~
Ankara jc obećala da ćc uplatiti milion dolara Makcdoniji za otplatu njcnog dospclog duga Svctskoj banci. Повоуогспо је, гакодс, да Тигзка pomognc i oko dobijanja krcdita od 25 miliona dolara od stranc Eksim bankc. Turska svoju podršku kod Eksim bankc povczujc sa potpisivanjem takozvanog „Memoranduma o razumcvanju makcdonskc i turskc vladc“.
Simptomatično jc da su makedonski ministri nakon uvođcnja ckonomskih mera Grčkc požurili prvo po pomoć i podršku u Tursku, ali da je ı Turska, i pored vlastitih ckonomskih i političkih problema, prva ponudila izvesnu ckonomsku pomoć.
Donatorstvo Ankarc je ipak kap u moru u odnosu na štctc koje jc Makedonija već prctrpcla zbog sprovodcnja sankcija prema SR Jugoslaviji, koji se dosad ccnc na oko tri milijarde dolara, kao i onc kojc ćc prctrpcti zbog grčkih ckonomskih mocra.
Za posmatračc u Skoplju nijc sporan intcrcs Turskc da za „malc parc“ ostvari svoje ambicijc u Makedoniji i na Balkanu. Međutim, nijc još jasan interes zvaničnog Skoplja da posrcdno podržava prodor turskog uticaja u Evropu.
mom, javno je pozvao da takve diskusije „reteriraju“, jer zalaganje Podobnika i Janeza Janše da se obustavi plaćanje dugova izuzetno otežava slovenačku pregovaračku poziciju.
Predlozi o tome šta će Slovenija preduzeti pripremaju se u Vladi, koja je u četvrtak mimo ustaljenog reda zasedala iza dobro zatvorenih vrata bivše Titove vile na Brdu kod Kranja. lako javnosti nije poznato šta Vlada priprema, najverovatnije je da posle prošlomesečnog dogovora između premijera dr Janeza Drnovšeka i Nikice Valentića u Zagrebu, Slovenija mora što pre da pripremi i strategiju dugova Ljubljanske. banke hrvatskim štedišama, za koje se nezvanično pominje cifra od preko 600 miliona dolara.
u Ži
lamenta.
Paugalosa.
Grčka otvara ambasade qrebu i Ljubljani
Atina — Grčki parlament usvojio je preksinoć jednoglasno za-
konski projekt o otvaranju ambasada u Hrvatskoj i Sloveniji, javlja AFP pozivajući se na saopštenje zvaničnog predstavnika par-
Učestvujući u debati o ovom pitanju, grčki ministar za odnose sa Evropom Teodoras Paugalos istakao je da su odnosi Grčke sa ovim dvema zemljama „dobri“.
„Mi priznajemo prava svim narodima na samoopredeljenje, ali takođe smatramo da ima razloga da kažemo da proces raspada bivše Jugoslavije nije bio od koristi ni njenim narodima, niti međunarodnoj zajednici“, citira francuska agencija reči ministra
ije cene ofcepljenja
Posredno, preko štampe, Slovenija je dala do znanja kako pitanja vraćanja tog duga, koji zahteva Hrvatska, namerava da poveže sa potraživanjima nuklearke „Krško“ i 350 miliona maraka „pozitivnog salda” koji su slovenačka preduzeća imala prema Hrvatskoj u vreme osamostaljenja. Takva pitanja, kao i da li će dugovi dvadeset najvećih gubitaša,među kojima prednjačio avio-prevozinik „Adrija-Ervejz“ biti uračunati u javni dug, za većinski zajednički imenitelj imaju problem određivanja strategije Slovenije u sukcesiji bivše Jugoslavije. Ili, kako to vole da kažu ovdašnji ·političari, jedino pitanje je kolika će biti konačna cena napuštanja Jugoslavije.
NEDELJNIK „PULS“ O POSLEDNJEM ISTUPANJU KRISTOFERA
Poruka za više adresa
Skoplje (Tanjug). — Skopski nedeljnik „Puls“ u uvodniku „Vreme poruka“, objavljenom u najnovijem broju, ocenjuje da je poslednja poruka američkog državnog sekretara Vorena Kristofera da će „SAD snažno odgovoriti na svaki pokušaj da se naruši celokupnost Makedonije“, upućena na više adresa, odnosno „zainteresovanim stranama“. =
Nedeljnik, koji.se dobrim delom finansira iz sredstava fondacije SOROS, piše da je poruka Kristofera neposredno upućena Srbiji i to u trenutku kada ona i Grčka „po unapred dogovorenom planu stežu obruč oko Makedonije, kako bi je uz pomoć ekonomskih pritisaka politički slomili“. ;
Međutim, po listu, poruka Kristofera je upućena i mladom
_ VESTI O O Skuplja pretplata HBRTV: Za samo hiljad
albanskom lideru Menduhu Točiju, koji preko londonskih glasila preti prolivanjem krvi ako se ne izađe u susret albanskim zahtevima.
Američka poruka odnosi se posebno i na Rusiju „kako bi ona razumela dokle može da ispruži noge na Balkanu“ — ocenjuje „Puls“ ı zaključuje da se „Rusija vratila na Balkan“, ali da su „i SAD već istakle svoj interes za isti prostor“.
Mnogi komentatori u Skoplju, ali i lideri nekih većih partija, zastupljenih u Sobranju, u poslednje vreme otvoreno pišu i govore da Je Makedonija dolaskom američkih trupa na ovaj prostor voljom SAD uključena u
američku interesnu sferu, čime
je, kako tumače oni, praktično izvršena revizija Jalte.
u hrvatskih dinara možete
svakodnevno da gledate i birate 180 časova radija i 30 časova TV programa — rečeno je u informaciji Hrvatske RTV što istovremeno znači da mjesečna RTV pretplata košta 30.000 HRD (osam maraka). U obrazloženju se kaže da se RTV poslednja odlučila na poskupljenje, a na to je uticala izuzetno skupa oprema, kao i male novinarske plate. Jedan kvalitetniji novinar, koji radi deset časova dnevno, primi svega 300 maraka mjesečno, rečeno je u informaciji HRTV. P.J.
Prodaja preduzeća za staru sfedmju: Shodno odluci Vlade Hrvatske da se za staru deviznu štednju (koja je poodavno-pretvorena u javni dug) mogu kupovati dionice, prva prodaja dionica hrvatskih preduzeća, u saradnji sa Fondom za privatizaciju, održaće se 15. marta u Zagrebačkoj berzi u Zagrebu — izjavio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Ratomir Jurić. Prodajom dionica za staru deviznu štednju smanjiće se javni dug Republike Hrvatske koji momentalno iznosi oko četiri milijarde maraka.
Na prodaju će, prema riječima potpredsjednika Jurića, biti ponuđena 43 preduzeća iz svih regija Hrvatske čija se ukupna vrijednost procjenjuje na
_ 1.130.000.000 njemačkih maraka. - Р. Ј.
Ujedinjuje se ћгустоКка ljevica: Protokol o ujedinjenju Socijal-demokratske partije Hrvatske i Socijal-demokratske stranke Hrvatske potpisali su ivica Račan i Antun Vujić. „Ovaj korak obje stranke drže pravim i nužnim za šire okupljanje hrvatskih lijevih demokratskih snaga kaže se, između ostalog u protokolu koji će stupiti na snagu i kada ga prihvate i potvrde odgovarajuća tijela stranaka.
Službeni naziv ujedinjenih stranaka biće Socijal-demokratska partija Hrvatske. Prema protokolu, dužnost predsjednika nove stranke obavljaće Ivica Račan, a dužnost predsjednika Savjeta — Antun Vujić. Kongres i konvencija ujedinjenja treba da se održe krajem aprila. P.J.