Борба, 05. 03. 1994., стр. 5
ВОКВА : SUBOTA-NEDELJA 5-6. MART 1994.
ZAHTEV BORISA JELJCINA
· Moskva (Tanjug). — Predsednik Rusije Boris Jeljcin zatražio je juče na proširenoj sednici ruske vlade donošenje memoranduma o građanskom miru u Rusiji.
Po njegovoj oveni, taj memorandum, koji bi prihvatili najviši organi zakonodavne i izvršne vlasti, kao i političke organizacije i udruženja, trebalo bi da obaveže sve subjekte u društvu, kao i pojedince, da se pridržavaju Ustava kako
Ekonomski
ртоћу ет
: и {s Pariz. — Samo će ekonomski razvoj zemalja iz kojih potiču
emigranti dugoročno rešiti pro-—
blem emigracije, ističe se u naj-
novijem godišnjem izveštaju Ог- .
ganizacije za ekonomsku sarad-
nju i razvoj (OECD), javlja Frans pres. Ekonomska ~ nerazvijenost,
nemogućnost zapošljavanja mladih i politički motivi, utiču, kažu stručnjaci OECD, na porast
emigracije. Potrebno je, dodaju ~
oni, da se „osmisli strategija razvoja koja bi obezbedila otvaranje novih radnih mesta uz liberalizaciju ekonomije i demokra-
Метогапешип угадатзк т
|
bi se u zemlji obezbedio mir i poredak. 2 Boris Jeljcin je ukazao na opasnost od ponovnih konfrontacija posle odluke o amnestiji koju je doneo Donji dom parlamenta. On je rekao da je taj korak bio ishitren i da je parlament narušio neke us'avne norme. Ruski predsednik je izrazio nadu da će svi organi u zemlji shvatiti neophodnost zajedničkih napora kako bi se prevazišla sadašnja politička i ekonomska kriza.
· PREMA GODIŠNJEM IZVEŠTAJU OECD
m roazvojem
tizaciju političkog i društvenog života u zemljama emigracije“.
Stručnjaci OECD insistiraju na finansiranju „ekonomske i društvene infrastrukture i poboljšanju administrativne i finansijske mreže“ zemalja u razvoju. Oni sugerišu sklapanje regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini uz aktiviranje politike saradnje i pružanja pomoći. Stručnjaci OECD ukazuju na potrebu za konsolidovanjem sektora koji zapošljavaju veliki broj radnika poput poljoprivrede, tekstilne, građevinske i farmaceutske industrije.
MIŠLJENJE EVROPSKOG KOMESARA 7A SPOLJNU TRGOVINU
Ка ртеб уганта САТ
Војћег za „Borbu“
Peking. — Član Evropske komisije zadužen za spoljnu trgovinu ser Leon Britn izjavio je da Kina može da se ove godine priključi Generalnom sporazumu O carinama i trgovini (GATT) i da će liberalnija privreda doneti i poboljšanje na planu ljudskih prava. Britn se novinarima obratio na kraju nedavnih dvodnevnih razgovora o ekonomskim odnosima Kine i Evropske unije i ponovnom priključenju Pekinga GATT, vođenih sa potpredsednikom kineske vlade Li Lankingom i ministrom za spoljnu trgovinu Vu Jiem Kina je zainteresovana da bude osnivački član Svetske trgovinske organizacije (VTO), naslednika GATT, koja bi trebalo da nastane 1. januara
ili 1. jula 1995. godine, ali je pre ·
toga potrebno da postane član GATT.
Britn je rekao da će pregovori biti složeni a možda i teški da bi se preciznije odredili priroda kineskog doprinosa i termini prihvatljivi za EU. On je kineskim zvaničnicima dao protokol o priključenju Kine GATT, sa lis-
ар • •
Libija istupa iz Tripoli. — Libijski lider Moamer Gadafi izjavio je da Libija treba da istupi iz Arapske lige,
zato što su države članice po-
mirljive premo Izraelu i suviše podeljene da čak ne mogu da se slože ni oko održavanja samita, javlja UPI.
„Libijski narod se stidi i želi da istupi (iz Arapske lige), rekao je Gadafi na konferenciji za štampu sa arapskim ı stranim novinarima pretprošle noći.
Gadafi je takođe naglasio da
tom zahteva za koje je rekao da su naišli na prihvatanje kineske strane.
Između ostalog, EU traži snižavanje carinskih tarifa, olakšan pristup svojih firmi u sektore kakvi su distribucija, bankarstvo i osiguranje, te klauzulu kojom će se onemogućiti nekontrolisani rast kineskog izvoza.
Britn je kazao da je izrazio duboku zabrinutost nad onim što je nazvao ozbiljnim kršenjima prava na intelektualnu svojinu, navodeći da je Kina pozitivno reagovala na ideju O SprovOđenju velike obrazovne kampanje i osnivanju novih sudova koji bi se bavili ovim pitanjem.
Evropski komesar za spoljnu trgovinu je izrazio i zabrinutost EU za stanje ljudskih prava u Kini. Upitan da li će kineski ulazak u GATT biti povezan sa njenim dosijeom o ljudskim pravima, Britn je rekao da će se ta dva pitanja razmatrati zasebno.
„Nastup liberalne, otvorene tržišne ekonomije će samo po sebi verovatno posle nekog vremena voditi poboljšanju u oblasti ljudskih prava. To se događalo drugde i ne vidim zašto se ne bi dogodilo i u Kini“ — izjavio je Leon Britn.
• Arapske lige? su podele unutar Lige otežalc napore za održavanje samita ı dodao da su članice nesposobnce da sprovedu sporazum O zajedničkoj odbrani i dogovor o ekonomskoj integraciji.
Gadafi je takođe oštro napao Ujedinjene nacije, koje su uvele sankcije protiv Libije zbog njenog odbijanja da isporuči osumnjičene za podmetanje bombe u američki avion 1988. godine.
Tokio (Tanjug). — Japan je op-
· rezno reagovao na objavu Va-
šingtona da klauzulu 381 svog Trgovinskog akta podiže na stepen zakona i tako preti kaznenim merama zemljama za koje američka vlada oceni da se bave nefer trgovinom. >
U saopštenju, koje je juče objavio glavni vladin predstavnik Masajoši Takamura, ova mera se naziva unilateralnim potezom, koji nije u skladu sa međunarodnim trgovinskim normama. Pošto se ovde opravdano Veruje da je potez predsednika Bila Klintona usmeren, prvenstveno prema Japanu, sa kojim SAD imaju deficit od blizu 68 milijardi dolara, Vašington se upozorava da je Japan baš pristao na odredbe iz urugvajske runde GATT, koje zagovaraju principe slobodne trgovine i da ne može
· američku odluku prihvatiti kao
dobronamernu.
Sjedinjene Države upozorene su da su američka i japanska ekonomija najveće svetske ekonomije i da bi poremećeni odnosi među njima doveli do teških posledica po celokupnu svetsku privredu. =
U Tokiju se kaže da je odlukom o donošenju ovakvih mera Japanu nedvosmisleno zaprećeno sankcijama, ali olakšanje donosi činjenica da će se mere preispitivanja trgovinskih odnosa od strane američke vlade primenjivati tek za šest meseci. Time je, kako se ovde vidi, Japanu da-
to vreme da smanji suficit u
trgovini sa SAD.
Vlada premijera Hosokave donela je još u februaru, posle neuspeha razgovora Hosokava — Klinton u Vašingtonu, odluku o deregulaciji japanskih propisa koji otežavaju uvoz, a od resorT-
PANAMSKI SUD Simbolična казпа Norijegi
Panama Siti (Rojter). — Bivši panamski direktor Manuel Norijega osuđen je u odsustvu na 20 godina zatvora zbog ubistva oficira, koji je vodio puč protiv njega 1989. godine.
Izrečena kazna od strane osmočlanog veća, najvišeg sudskog organa u Panami, smatra se simboličnom pošto bivši diktator već izdržava kaznu od 40 godina zatvora u Majamiju, u SAD, zbog trgovine drogom.
Sudsko veće je našlo da je Norijega naredio ubistvo majora Moisesa Hiroldija, koji je streljan dan pošto je propao njegov puč.
Hiroldi i njegova vojna jedinica su uhapsili Norijegu i držali ga zatvorenog u kasarni za vreme puča, ali su ga pustili nekoliko sati kasnije očekujući pomoć američkih invazionih trupa. Međutim pomoć nije stigla, pa su bili opkoljeni od strane Norijeginih pristalica i izloženi vatri.
Miroldi — kako se tvrdi nije dozvolio svojim ljudima da likvidiraju Norijegu, pošto su „bili dobri prijatclji. Norijega je bio i kum jednom njegovom detetu.
PRETI LI TRGOVINSKI RAT SAD — JAPAN
Teškoće sa Vašingionom: Japanski premijer fiorihiro Hosokava
nih ministara zatraženo je da do sredine marta podnesu predloge šta bi se učinilo u njihovim oblastima da se olakša razmena sa SAD. Japan je, međutim, u februaru odbio američki pritisak da pristane na „numeričke ciljeve“, to jest smanjivanje suficita kupovinom određene američke robe u kratkom vremenskom periodu.
Posmatrači u Tokiju očekuju da će Japan učiniti sve da znatno smanji suficit koji ima sa
222 27
SAD još mnogo pre septembra, kako bi američku vladu naveo da ublaži svoj stav. Poznavaoci ovde, međutim, tvrde da trgovinski rat između dve zemlje na kraju neće moći da bude izbegnut jer Japan, u«uslovima teške recesije, ima malo prostora za manevrisanje.
Ekonomski pokazatlji govore da se i za sledećih devet meseci ne očekuje nikakvo poboljšanje, pa će kako se ovde misli, sledeća jesen doneti veoma teške trenutke vladi u Tokiju.
Pravo Sudetskih Nemaca na povratak u otadzbinu: Prag (Tanjug). — Portparol Udruženja Sudetskih Nemaca Franc Nojhauer izjavio je u Češkim Buđeovicama da Sudetski Nemcr koji žive u Nemačkoj, „istrajavaju na svom pravu na povratak u otadžbinu Češku Republiku“.
„Ovo pravo Češka Republika njima ne može da uskrati ukoliko hoće da
bude pravna i demokratska aržava“ — rekao je Nojhauer, i primetio da se češka vlada ponaša kao da problem nc postoji. „Koncepcija premijera Vaclava Klausa da se problemi Sudetskih Nemaca rešavaju individualnim pristupom je mehur od sapunice“. Nojhauer je dodao da je nemačka vlada spremna da problem rešava na osnovama dvojnog državljanstva Sudetskih Nemaca kojih ima oko 600.000. Poboljšani živoini uslovi stranaca u Nemuaćkoj: Bon (Tanjug). — Životni uslovi oko 6,5 miliona stranaca u Nemačkoj u osnovi su prošle godine poboljšani i pored straha, napada i drugih maltretiranja kojima su izloženi — izjavila je opunomoćenica nemačke vlade za strance Kornelija Šmolo Jakobsen.
Podnoseći izveštaj za prošlu godinu, ona je istakla da su napadi na strance, ubistva i podmetanje požara uticali na mnoge Nemce da preispitaju odnos prema strancima i da se okrenu negovanju boljih odnosa s njima.
Prema izveštaju koji je podnet u Bundestagu, koncem 1992. godine u Nemačkoj je bilo najviše turskih građana — 1,054.945 ili 20,6 odsto, zatim sa tla bivše Jugoslavije — 915.696 ili 14,1 odsto.
SAD se neće profiviti oicepljenju Kvebeka: Vašington (Rojter). — Funkcioneri američke administracije prihvataju mogućnost otcepljenja Kvebeka od Kanade i neće se protiviti ako do njega dođe. Ovakvo mišljenje izrazio je lider vodeće kanadske opozicione partije Blok Kvebeka Lisjen Bušar na kraju dvodnevne posete Vašingtonu.
Zirinovski još nije izmirio raćume: Moskva. — Predsednik ruske Liberalno-demokratske partije Vladimir Žirinovski još uvek nije namirio račune za svoja istupanja na radio-stanicama i TV za vreme izborne kampanje u decembru — pišu listovi „Sevodnja“ i „Moskovski komsomolec“.
Više od četiri sata istupanja Žirinovskog na dve radio-stanice, za koja je
potrošena suma od 21.000 dolara, još uvek nije plaćeno, i te radio-stanice mogle bi da ulože žalbu. Priobalni deo Havane pod vodom: Havana (Rojter). — Priobalni delovi Havane su juče osvanuli pod vodom. Plima i visoki talasi su se prelili preko obala i blokovi zgrada najbliži okeanu, uključujući i četiri Velika hotela, poplavljeni su.
„Visoko more“ ovop puta nije načinilo velike štete kao pre godinu dana, jer nije bilo oluje. Oko 100 familija je moralo da napusti svoje domove, a posti iz hotela su evakuisani. Neke škole su zatvorene, a dosta ljudi nije otišlo na posao.