Борба, 26. 03. 1994., стр. 27

Г аи:

ВОКВА SUBOTA-NEDELJA 26-27. MART 1994.

Seul. — Južna Koreja je odbila ponudu Rusije da se pridruži ideji Moskve o stvaranju osmočlanog međunarodnog foruma za razrešenje nuklearnog spora koji preti miru na Korejskom poluostrvu. Predlog Rusije, koji je izložio Vitalij Čurkin, poziva na stvaranje foruma u koji bi ušle obe Koreje, SAD, Rusija, Kina, Japan, UN i Međunarodna agencija za automatsku energiju (IAEA). Predstavnik južnokorejskog Ministarstva inostranih poslova je u Seulu rekao da su za rešenje krize sada važniji napori koji se čine kroz Savet bezbednosti UN, mada Južna Koreja „ceni

_predlog Rusije kao nastojanje da

se do rešenja dođe kroz dijalog“.

Čurkin je precizirao da predloženi forum treba da razmatra pitanja bezbednosti u obe Koreje, međunarodne garancije za denuklearizaciju poluostrva i nemešanje u unutrašnje stavri dveju korejskih država. On je rekao da će Rusija biti protiv širenja nuklearnog naoružavanja na Korejskom poluostrvu i da je spremna da podrži rezoluciju UN koja od Pjongjanga traži da se povinuje međunarodnom

sporazumu O neširenju atomskog oružja, čiji je Severna Koreja potpisnik.

бар == 15 0"

Moskva (Tanjug) — Ruski predsednik Boris Jeljcin „dobro se .odmorio“ u crnomorskom letovalištu Soči i tokom predstojećeg vikenda vraća se u Moskvu — izjavio je rukovodilac predsednikove administracije Serej Filatov. „Boris Jeljcin se oseća bodar i pun je energije“ — rekao je Filatov.

Da bi potvrdio svoju izjavu, Filatov je rekao novinarima da je telefonirao u Soči Jeljcinu, ali da je on s jednim od svojih pomoćnika u to vreme igrao tenis.

Na pitanje novinara — zašto se ruski predsednik nije u Sočiju

RASTE NAPETOST NA KOREJSKOM POLUOSTRVU

susretao s novinarima, Što je .

podgrevalo sumnje u njegovo zdravstveno stanje, Filatov je re-

- kao da „svako ima svoj stil“.

„Boris Jeljcin nije Bili Klinton, on ima pravo na svoj stil ponašanja“ — dodao je Filatov. Tokom boravka Jeljcina u Sočiju — gde je otišao pre dve ne-

» деђе,па „акпуап_одпјог“ „posle

preležanog gripa — Moskvom

==

Japan je pozdravio predlog Rusije. Južnokorejski zvaničnici, međutim, u inicijativi Moskve vide izraz ruske želje da ojača svoju poziciju na Korejskom poluostrvu, jednom od najvećih svetskih žarišta zaostalog iz doba hladnog rata.

Moskva je decenijama bila bliski saveznik Pjongjanga, ali se posle sloma SSSR zagrejala za Južnu Koreju čiji će predsednik Kim Jung Sam (koji se upravo nalazi u Japanu) juna posetiti Rusiju.

Severna Koreja odbija da stručnjaci IAEA pregledaju njena nuklearna postrojenja, i da bi dalji pritisak na nju mogao voditi u rat. Uprkos žestokih demantija Pjongjanga, na Severnu Koreju se sumnja da radi na proizvodnji atomskog oružja.

Napetost je izuzetno velika. Gotovo dva miliona vojnika na obe strane granice su stanju uzbune. Južna Koreja je stavila 650.000 svojih vojnika u stanje specijale gotovosti. Sever je takođe izdao „naređenje o hitnoj pripravnost“ armiji od 1,100.000 pripadnika.

SAD su odgovorile oživljavanjem velikih vojnih manevara u Južnoj Koreji i slanjem protivraketnih baterija „patriot“, što su potezi koje je „Pjongjang osudio kao „objavu rata“.

su se pronosili glasovi da se njeBovo zdravstveno stanje pogoršalo. Zvanične ličnosti u Kremlju demantovale su takve tvrdnje i naznačile ih kao pokušaj opozicionih krugova da izazovu pometnju.

Poslednjih dana, Moskvom se takođe proneo plas da su ljudi iz najbliže okoline predsednika Jeljcina pripremali, tokom пјеpovog odsustva, „dvorski udar“, odnosno njegovo uklanjanje s vlasti. Takve tvrdnje i demanti primili su karakter pravog političkog skandala. Angažovani su najviši državni organi i centralna obaveštajna služba da utvrde odakle potiču takve dezinformacije. e

Saopšteno je da je kolovođa kampanje o navodnom „dvorskom udaru“ novinar Gleb Pavlovski, glavni urednik jednog

moskovskog nedeljnika i jedan, „Post fak-

od osnivača, agencije turn“.

ITALIJA GLASA U NEDELJU | PONEDELJAK

specijalno za „Borbu“ iz Rima

Italijnska „bela revolucija“ ulazi u svoju prvu završnicu. U nedelju i ponedeljak će 48,5 miliona Italija-

na odlučiti da li je na ruševinama

Prve republike moguće izgraditi otvoreniji i kredibilniji politički sistem od demohrišćansko-socijalističkog, koji je potonuo u skandalu i teškoj moralnoj krizi. Zato su za mnoge domaće i strane analitičare ovi izbori najvažniji politički test nakon 1948. godine, kada su Italijani razbili tadašnju vladu narodnog fronta i poverili svoju sudbinu katoličkoj stranci i Zapadu.

Izbori, po mnogima, imaju evropsku dimenziju, pa se među evropskim analitičarima italijanskih zbivanja može prečesto čuti mišljenje kako je Italija — uprkos svim prljavštinama izborne kampanje i onoga što joj je prethodilo postala možda „najisturenija laboratorija” industrijskih demokratija u traženju rešenja za nagomilane društvene probleme: od korumpiranih političkih stranaka do moralnopolitičkog sumraka njihovih vođa i degradacije građanskog društva.

Očito je, međutim, da su ovi izbori samo početak tegobnog prela-

za na jedan stabilniji i kredibilniji politički sistem. Argument takvoj oceni je bio poslednji dan predizborne kampanje koji je protekao kao i prethodni: u jednom krešendu pretnji, uvreda, protesta i rekriminacija. Psaćenom, posebno iz redova desnog bloka na čelu sa medijskim mogulomSilivijom Berluskonijem, salvama iz hladnoratovskog ideološkog repertoara. Izborna se kampanja u završnici pretvorila iz rata sviju protiv svih u borbu na život i smrt između dva politička bloka — desnice u „putu slobode“ (Berluskonijeva novopečena i u anketama vodeća „Napred

Ват пета

Ttalija“, Bosijeva autonomaška „Liga sever“ i neofašistički „Nacionalni savez“) i levica okupljena u „Progresivnom savezu” (od ekstremne „Komunističke refundacije“ do Oketovih postkomunista u Stranei demokratske levice i šarolikop „Demokratskog saveza, uz podršku najistaknutijih imena italijanskog kulturnog života).

U sredini a mogli bi se pokazati jezičkom na vagi u formiranju mogućih koalicija stoje bivši demohrišćani u „Narodnoj stranci” i ono što se okupilo iz vladajućeg establišmenta oko „Pakta za Italiju“ bivšeg (i sadašnjeg) demohrišcanina Marija Senjija.

мото бкке

Atina, (Tanjug). — Velikom vojnom paradom u centru Atine u petak je obeležen Dan nezavisnosti Grčke. Na desetine hiljada Atinjana pozdravilo je učesnike tradicionalne parade, u kojoj su učestvovali pripadnici svih rodova grčkih oružanih snaga.

Predsednik Republike Konstantin Karamanlis i premijer Andreas Papandreu uputili su poruku grčkom narodu s apelom za. nacionalno jedinstvo. Premijer je, ovom prilikom, izrazio zabrinutost za mir i stabilnost u regionu Balkana.

ZAPALJENA SINAGOGA U NEMAČKOM GRADU LIBEKU

Nanad Briski dopisnik „Borbe“ iz Bona

U noći između petka i subote nepoznata lica zapalila su sinagogu u Libeku, u najsevernijoj nemačkoj zemlji Šlezving: Holštajnu. Prema saopštenju policije, oko pola tri ujturu bačena je zapaljiva smesa na sinagogu pri čemu su dve kancelarije potpuno izgorele. Stanari koji su živeli u prostorijama iznad njih, spasili su se iz požara. Istragu o ovoj paljevini preuzelo je Tužilaštvo Šlezing-ITolštajna. Gradonačelnik Libeka Mihael Budeje obećao je članovima Jev-

___rrejske zajednice posebnu policij-

sku zaštitu, osuđujući svako naPREGOVORI PLO-IZRAFL

Sporazumi o Hebronu

Tel Aviv (Tanjug) — Izraelska delegacija vratila se u petak iz Kaira sa nacrtom dogovora o bezbednosti u Hebronu, Što Je rezultat četrnaestočasovnog razgovora sa predstavnicima PLO. Dogovor će razmotriti i eventualno odobriti Jaser Arafat i izraelski premijer Jicak Kabin.

Pošto detalji još nisu saopšteni, pretpostavlja se da paket mera bezbednosti predviđa dolazak lako naoružanih stranih posmatrača po svoj prilici iz Norveške i osnivanje palestinske policije u Hebronu, koja bi bila pod izraelskom kontrolom, ali u vezi sa snagama bezbednosti u Gazi i Jerihonu.

I izraelska i palestinska strana saglasne su da jc u Kairu postignut značajan naртедак, =

| 4

silje protiv onih koji drukčije

misle i koji su druge vere.

Odmah je obaveštena i nemačka savezna vlada koja je paljevinu sinagoge u Libeku osudila „sa krajnjom oštrinom i ogorčenjem“. Vladin predstavnik za štampu izjavio je da je kancelar Kol, koji se nalazi na uskršnjem odmoru, „obavešten o ovom nedelu“. Istovremeno, savezna vlada kaže da je uz Jevrejsku zajednicu u Libeku i zahteve od odpovornih da ulože sve napore kako bi zločinci bili uhapšeni. Predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj Ignac Bubis izjavio je da ga paljenje sinagoge

nije uznemirilo. On smatra da se iza ovog napada kriju neonacisti koji bi želeli da se ponovi ono što se već jedanput dogodilo u tridesetim godinama. On takođe kaže da je primetna eskalacija nasilja prema Jevrejima, jer su prvo skrnavljena jevrejska groblja a onda je pre nekoliko nedelja napadnuta sinagoga u Esenu, a sada zapaljena sinagoga u Libeku.

Najzad, predsednica parlamenta Rita Zismut najavila je odlučnu borbu sa svakim oblikom antisemitizma, rasizma i nasilja. U tom cilju demokratske partije, zastupljene u Bundestagu učiniće sve što je u njihovoj moći — rekla je Zismutova.

MEKSIKO POSLE UBISTVA PREDSEDNIČKOG KANDIDATA ·

Meksiko (Rojter) — Meksiko se Još nije povratio od šoka izazvanog ubistvom predsedničkog kandidata vladajuće Partije revolucionarnih institucija (PRI) Luisa Donalda Kolosija, niti su lokalne vlasti uspele da dokuče motiv tog atentata.

Javni tužilac Meksika Diego Valdes saopštio je da je atentator, 23-godišnji Mario Aburto Martines, priznao da je pucao u Kolosija, ali nije rekao zašto je to uradio. Martines je u srcdu uveče, za vreme predizbornog mitinga u Tihuani na severu Moeksika, ispalio dva revolverska hica u Kolosija.

U međuvremenu, Melsiko pokušava da se povrati od šoka i da spreči političke potrese u zemlji. Razloga za takva strahovanja ima, jer pobuna Indijanaca na jugu zemlje još nije razrcšena i smirena. Istina, predsednik Salinas je izjavio da će ustavni poredak u zemlji biti oču

se spreče iresi

van, a mir zagarantovan. On je u tome dobio i podršku američkog predsednika Klintona, koji je odmah posle atentata okrenuo njegov telefon a onda i javno izjavio da ima puno poverenje u snagu meksičkih državnih institucija.

Sada se pred vladajućom strankom Meksika PRI postavljaju ozbiljne teškoće, jer hitno treba da nađe zamenu za Kolosija, da pritom izbegne političke potrese u sopstvenim redovima. Te teškoće povećava i zakonska odredba po kojoj za predsedničkog kandidata ne možc biti predloženo lice koje se nalazilo na funkcionerskom položaju šest meseci pre izbora. A pošto je do izbora — zakazanih za 21. avgust ove godine — ostalo svega pet meseci, niko od vladinih funkcionera neće moći da bude predložen. To znači: ili će izbori

- ви pomereni, ili ćc se kandidat „iražiti van toga kruga.