Борба, 28. 04. 1994., стр. 5

позно)

BORBA ČETVRTAK 28. APRIL 1994.

_POVODOM DVOGODIŠNJICE SRJ

ZORAN ULIĆ RADIJU CRNE GORE Racionalan

odgovor na opsti haos

Podgorica, (Tanjug). — Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), stvorena pre dve godine, nije nikakva nova država, već je time samo potvrđena volja Crnogorskog i srpskog naroda da svoju državu urede na nov način izjavio je juče predsednik SRJ Zoran Lilić u intervjuu Radiju Crne Gore.

Još je rekao da je sadašnja Jugoslavija „iznedrena u uslovima opšteg haosa, što se tiče i domaćih i međunarodnih okolnosti“. Stvaranje SRJ bilo je racionalan odgovor crnogorskog i srpskog naroda na taj haos — istakao je Lilić, povodom dvogodišnjice formiranja zajedničke države Srbije i Crne Gore. Po njegovim rečima. Osnivanje, očuvanje i učvršćivanje SRJ su vrednosti takvog značaja, čiji će se puni smisao moći oceniti tek sa vremenske distance.

Lilić je, takođe, rekao da je veoma važno očuvati kontinuitet u odnosu na bivšu Jugoslaviju, „kako zbog određenih međunarodnih prava koja će morati biti priznata, tako i radi interesa delova matičnog naroda izvan SRJ“.

Najveći broj političkih strana-

ka, po Liliću, shvatio je da ne

mogu ići mimo volje naroda, kad je reč o razlozima osnivanja, očuvanja i O perspektivi SRJ.

Predsednik SRJ je izjavio da su „sporadični nesporazumi“ između dve federalne jedinice posledica samo teške ekonomske blokade i drugih nepovoljnih okolnosti. Po njegovim rečima, u protekle dve godine „crnogorski narod je stoički odoleo mnogim iskušenjima“.

Predsednik SRJ je i ovom prilikom ponovio stav da mirno razrešenje svih konflikata na tlu bivše Jugoslavije ostaje kao jedina konstruktivna opcija ı čvrsto opredeljenje.

RADMILO BOGDANOVIĆ RADIO JAGODINI

Ustav se potvrduje na delu

Jagodina (Tanjug). — Potpredsednik Veća republika Savezne skupštine Radmilo Bogdanović izjavio je juče Radio Jagodini „da Ustav SR Jugoslavije uprkos opstrukciji i osporavanju nekih stranaka i pojedinaca funkcioniše i afirmiše zajedničke vrednosti Srbije i Crne Gore u SR Jugoslaviji kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu“.

„Dakle, živi ono što je na Žabljaku stvoreno pre dve godine i proglašeno na jučerašnji dan, a najbitnije je da nema nikakvih problema među odnosima Srbije i Crne Gore ravnopravnih članica SRJ i što se sve više uviđaju prednosti uključivanja Crne Gore u Jugoslaviju“.

„Sigurno će ovaj Ustav doživeti promene i dopune, one koje život i vreme nameću, možda se čak napiše i novi ustav, ali će uvek imati jedno neprikosnove-

no opredeljenje — opredeljenje.

za SRJ i priključenje Republike Srpske i Republike Srpske Krajine državi Jugoslaviji“.

Potvrda vrednosti OVvVOg Ustava je i svakim danom sve veće uvažavanje mišljenja Jugoslavije u krizi na Balkanu, razmene parlamentarnih delegacija sa parlamentima drugih država iako smo u ratnom okruženju i pod sankcijama, rekao je još Bogdanović.

ri 5decojb?2 га ЕМ

SUSRET PREDSJEDNIKA CRNE GORE MOMIRA BULATOVIĆA SA NOVINARIMA

Do mira bi se brzo doslo

DNEVNIK E)

kad bi to velike sile zeljele

Podgorica. — Za jučerašnji susret sa novinarima, predsjednik Momir Bulatović je kao povod iskoristio dvogodišnjicu donošenja Ustava SRJ („iako savezni zakon o praznicima još nije usvojen“) i uputio je čestitku građanima Crne Gore i SRJ.

— Na Dan državnosti SRJ valja ponoviti da je raspad prethodne Jugoslavije donio mnogo nevolja svim njenim stanovnicima. Vjerujem da je to danas jasnije čak i onima koji su, bježeći od nas, pokazali neshvatljivu mržnju i brutalnost, ali i istorijsku nedozrelost i naivnost... Nema mjesta za zluradost, ali bumerang ima povratnu putanju, koju će dobro osjetiti i Slovenija i Hrvatska, prije svega u najavljenoj reviziji Osimskih sporazuma, koji su dovedeni u pitanje nestankom jedne od ugovornih strana. Unutrašnji i spoljnopolitički problemi bivše jugoslovenske republike Makedonije nijesu manje teški — rekao je na početku svog obraćanja novinarima predsjednik Bulatović.

Što se tiče Srbije i Crne Gore, predsjednik je istakao da su one, i pored anatemisanja od strane velikog dijela тедипаrodne zajednice, klevetanja i izolacije, održale mir, a njihovi građani nacionalno i ljudsko dostojanstvo. Kao centralnu temu sadašnjeg angažovanja i pažnje, predsjednik je označio „tragična ratna zbivanja na prostorima bivše BiH“, s tim što je istakao da „principijelna, aktivna i kooperativna uloga SRJ u mirovnom procesu sve više biva priznata i cijenjena u međunarodnoj zajednici“. Naglasio je, pritom da bi mir mogao biti „na domaku već narednih sedmica“, ukoliko to budu iskreno željele velike sile, prije svih SAD.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa ratom u BiH i potezima crnogorske diplomatije u budućnosti, predsjednik Bulatović je priznao da se može steći utisak da u zadnjim pregovaračkim aktivnostima Crna Gora dobija marginalnu ulogu, ali je podvukao da je ova republika bila aktivni učesnik cjelokupnog miгоупор ргосеза i izrazio nadu da će tako i ostati. Kada je u pitanju situacija u BiH, predsjednik Bulatović smatra da treba

biti realan i priznati neveliku moć uticaja Crne Gore na bilo koju stranu u sukobu. Iako se na nivou savezne države stalno usaglašava pristup, prema Bulatovićevom mišljenju je „mnogo logičnije da inicijative i posredništvo u ovom konkretnom slučaju nose upravo one ličnosti koje imaju cjelovitiji uvid u stanje u bivšoj BiH i daleko veću moć uticaja na srpsku stranu“.

Predsjednik Crne Gore nije sklon da izvlači krupne i dalekosežne zaključke povodom Drugog kongresa srpskih intelektualaca, prije svega zbog uvjerenja da iza izgovorenog i zaključenog na tom skupu ne stoji, makar za sada, niti jedna organizovana politička snaga. Nije, međutim,

Grci otvaraju konzulat

Predsjednik Bulatović je potvrdio da Crna Gora razmišlja o otvaranju konzulata prijateljskih i susjednih država u Podgorici, kako bi se pojačala ukupna diplomatska komunikacija SRJ. Prvi konzulat u Podgorici trebalo bi da otvori Grčka, čiji je parlament, već donio odluku o tome. Susjedna Albanija je takođe zainteresovana za otvaranje konzulata, ali to, zbog ukupnih političkih odnosa, još nije „uš-

lo u zonu realizacije“.

krio lično uvjerenje da se „teško mogu kreirati i trasirati rješenja za budućnost tako duboko zagnjurivši u prošlost“. U vezi sa strahovima u Crnoj Gori, koja su se javila povodom skupa srpskih intelektualaca, predsjednik Bulatović je podsjetio da su u važećem Ustavu SRJ „veoma aktivni zaštitni mehanizmi ravnopravnosti republika, odnosno i državotvornosti Crne Gore“. Bulatović nije potvrdio konstataciju iz pitanja da se na Avali piše novi ustav SRJ, ali je rekao da, ukoliko se tako nešto pojavi u normalnoj proceduri, ima mnogo razloga da se aktiviraju principi koji štite ravnopravnost republika članica i demokratičnost pri odlučivanju o dražvno-pravnom statusu Crne Gore. Predsjednik ili nije želio da odgovori ili je, pak, prečuo pitanje koje se ticalo mogućnosti pisanja jedne verzije saveznog ustava i u Podgorici, u redakciji vladajuće partije.

Kada je u pitanju prijekat „saveza srpskih država“, crnogorski Dredsiednik podcrtava da i nje-

govi autori čak smatraju da nijesu stvoreni preduslovi za ostvarenje tog projekta. „Mislim da je svima jasno da je realna politika prvo locirana na to da se normalizuju odnosi između SRJ i Republike Hrvatske, čiji je najbitniji element mirovno sporazumno rješenje na relaciji Knin — Zagreb, odnosno RSK RH“. Dalji korak, bi zaista, morao da bude koncentracija napora da dođe do cjelovitog mirovnog sporazuma u BiH, a vjerujem da će tada pravila nekog normalnog života ipak dovesti do smanjenja međusobne netrpeljivosti, postojeće mržnje i do nekih vidova reintegracije na prostorima bivše Jugoslavije“, kazao je predsjednik Bulatović. Za ideje i misli koje je izrekao oko Hercegovine na Kongresu DPS-a, kazao je da su mu i da-

: nas prihvatljive, kao i njegovoj

partiji.

„U sadašnjem trenutku primarni je interes SRJ reintegracija u međunarodnu zajednicu, a najlakše i najcjelovitije taj put se

OPOZICIONE PARTIJE CRNE GORE OCENiUJU KONGRES SRPSKIH INTELEKTUALACA

Ni reći protiv rezima

Podgorica. — Na upravo završenom Drugom kongresu srpskih intelektualaca u Beogradu različito su reagovale parlamentarne opozicione partije u Crnoj Gori. Lider „narodnjaka“ dr Novak Kilibarda na konferenciji za novinare je kazao juče da, ovaj skup ima i dobrih strana a između ostalih i tu jer je okupio veliki broj srpskih intelektualaca sa svih prostora, ali i loših. Dr Kilibardi je, neobično, reče, to što se, na primjer, na kongresu nije čula ni jedna riječ kritike na račun dosadašnje politike vladajućih partija u Srbiji i Crnoj Gori. „To se moglo očekivati, jer je glavni referat podnio akademik Mihajlo Marković“, — „partijski radnik u SPS-u. Kilibarda je zatim, podsjetio da se od samog početka političkog delovanja Narodna stranka zalaže da Crna Gora u budućoj ujedinjenoj srpskoj državi „mora zadržati onaj oblik svoje državnosti na koju je obavezu-

\ ou GI | | с If

je istorijska prošlost i međunarodno priznanje koje je stekla na Berlinskom kongresu. Dio svoje državnosti koje Crna Gora prilaže federalnoj državi ne može biti ni manji ni veći nego što ga prilaže Srbija „zaključio je Kilibarda. Narodna stranka je uvjerena da su jednako osuđene na propast i separatna politika koju bi Crnu Goru izvela iz državne zajednice sa Srbijom, kao i unitarna politika koja bi vidjela Crnu Goru kao administrativni region. Ocjenjujući međupartijske odnose dvije vladajuće partije u Srbiji i Crnoj Gori (SPS i DPS) predsjednik NS je kazao da se može „ponešto primjetiti da nije sve harmonično“. DPS nije na Kongres poslala nijednog intelektualca koji ima prepoznatljivu fizionomiju u rukovodstvu vladajuće partije. To pokazuje da vladajuća partija u Crnoj Gori nema dosledan stav prema srpskom nacional-

по ен в потно 5 ла , прети.

сл ЛУ

nom pitanju. Sjetimo se međutim, naširoko poznate izjave o imenu i prezimenu. Da DPS vjeruje u svoje prezime, ta bi partija poslala na kongres barem jednog nacionalnog prezimenjaka g. Momira Bulatovića“ — zaključio je Kilibarda.

Po uvjeravanju crnogorskih liberala Kongres srpskih intelektualaca okupio je „sve one podložnike aktuelnom beogradskom režimu, dakle sve one koji su pripremili duhovnu klimu za razbijanje SFRJ i to posredstvom suludog rata u kojem su počinjeni grozni zločini“. U saopštenju, ove partije, namjere „tih intelektualaca i ostvarivanje pripremljenog velikodržavnog projekta, koji između ostalog, za cilj ima uništenje Crne Gore „se ocjenjuje veoma opasnim i kao takvi ovdje neće proći“. Za LSCG ostvarivanje „velikosrpskog projekta kroz negiranje crnogorske nacije, države i njene crkve praktično se pokušava uništiti Crna Gora kao

r > =-Једт нузбА ; )} M49V i рате 0

2 Мезтесто • де о

гјезепје Oduzimanje akreditacija stranim novinarima nije pravo i nije srećno rješenje, smatra predsjednik Bulatović. Zbog, toga je crnogorska vlast i tražila da se jedna takva odluka preispita. Nije, međutim, propustio da kaže kako je jedan broj novinara neistinito i tendenciozno izvještavao o stanju u SRJ, odnosno o njenoj navodnoj vojnoj angažovanosti u bosanskom sukobu. „Posljedice takvih informacija mogu da budu doista katastrofalne po građanski mir i stabilnost na ovim područjima“, zaključio je Bulatović. ostvaruje kroz povećanja međusobnog stepena povjerenja i saradnje sa nama susjednim republikama“, rekao je, pored ostalog, predsjednik Bulatović u odgovoru na pitanje o navodnoj inicijativi predsjednika Miioševića za povezivanje balkanskih država u federaciju.

Za Prevlaku je predsjednik Bulatović kazao da je, u formalno-pravnom smislu, još uvijek sporno područje, ali da aktuelni razvoj događaja taj problem ne stavlja u prvi plan. Međutim, predsjednik je veoma zadovoljan dosadašnjim tokom pregovora i njihovim rezultatima.

· Upitan za mišljenje oko nedavano aktuelizovanog slučaja vraćanja izbjeglica muslimanske, ali i drugih nacionalnosti, iz Crne Gore na teritorije pod kontrolom bosanskih Srba, predsjednik Bulatović je rekao da je posrijedi „jedna velika greška, učinjena u ratnoj konfuziji“. Pošto je podsjetio da je ta greška brzo uočena i da se prestalo sa tom praksom, on je izrazio uvjerenje da bi, vjerovatno, trebalo o svemu tome napraviti temeljnu istragu.

Predsjednik Bulatović ne očekuje da bi savezne vlasti mogle praviti Crnoj Gori probleme oko realizacije projekta razvoja of-šor biznisa, niti bilo kojeg drugog sličnog projekta koji bi donosio korist Crnoj Gori ali ne bi bio od štete za drugu republiku članicu SRI. D. Vukovi.

država“. To sve ima za cilj „da se konačno Beograd nesmetano dokopao 140 kilometara crnogorske obale, što ga jedino u cijeloj raboti i interesuje“. Bez obzira na zaključke kongresa, bez obzira na crnogorske posrbice, koje su mu prisustvovali i njihovu želju da se Crna Gora uništi i to uz pomoć DPS-a — tom scenariju će se suprotstaviti sve demokratske snage u Crnoj Gori isključivo demokratskim sredstvima — kaže se u saopštenju ove stranke. Socijaldemokratska partija CG upozorava u svom saopštenju „tu gospodu da, iako smo čuli njihove namjere prema Crnoj Gori i ako smo svjesni da sa njihovih ruku kaplje krv prosuta širom bivše Jugoslavije te da se oni ne bi libili da isto urade u Crnoj Gori, o Crnoj Gori će odlučivati njeni građani, a ne kongresi samozvanih intelektualaca“ — kaže se u saopštenju SDP CG. ; Lj. Mudreša