Борба, 04. 05. 1994., стр. 21

за ан инац “

BORBA SREDA 4. MAJ 1994.

DEJSTVO SANKCIJA NA BEOGRADSKU PRIVREDNU ZAŠTITU

Porast neurofskih poremecaja dece

U registrovanom morbiditetu u dečjim dispanzerima i dalje su najzastupljenije bolesti disajnih organa. Na drugo mesto po broju obolelih u toku prošle godine izbile su umesto infektivnih, bolesti nervnog sistema. Bolesti kože i potkožnog tkiva su treće, a bolesti organa za varenje i infektivne bolesti četvrte, odnosno pete na ovoj tabeli. Neurotski poremećaji kod dece beleže porast u 1993. godini za oko 2,5 puta.

Istraživanje dr Predraga Ј. Đorđevića, načelnik Službe socijalne medicine i zdravstveno informacionog sistema i direktora sektora „Stara Palilula“ iz Doma zdravlja „Dr Milutin Ivković“ (Palilula) — na osnovu analize podataka 1989. i 1993. godine,

ukazuje na „sliku“ primarne zaštite u Beogradu oblikovane pod uticajem dejstva sankcija.

Beograd već danas dobija karakteristike vrlo stare populacije: 7,5 odsto stanovništva ima do 6 godina, 16,7 odsto stanovništva ima od 7 do 19 godina, a 9,9 odsto stanovništva je starije od 65 godina.

Kakvo je zdravlje onih najmlađih, može se videti i na -Osnovu rezultata redovnih sistematskih pregleda kojima je u 1993. godini obuhvaćeno 96 odsto učenika, u odnosu na 1989. godinu kada je pregledano 96 odsto đaka.

— Pokazuje se, na primer, da se broj dobro uhranjene dece odražava na približno istom ni-

„BEOGRADSKI VODOVOD | KANALIZACIJA“ UPOZORAVA

Моде пета dovoljno

Prošlog leta Beogradu je nedostajalo oko 300 litara vode u sekundi. Manjak vode najviše suposredstvom suvih slavina i smanjenog pritiska u cevima osećali žitelji pojedinih delova prestonice (Zvezdara, Konjarnik, Bulevar revolucije...) Ista sudbina, ova područja i ne samo njih, može zadesiti i u predstojećim vrelim danima ukoliko se ozbiljno ne shvate upozorenja „Vodovoda” da će i ovog leta Gradu trebati više vode nego što se proizvede (maksimalna proizvodnja „Beogradskog vodovoda i kanalizacije“ je oko 7.500 litara u sekundi) — čak oko 700 litara vode u sekundi.

Doprinos racionalnoj potrošnji u vremenima u kojima se trenutno nalazimo i kada primera radi za poslednje tri godine ni jedan dinar nije odvojen za nove količine vode u sekundi, nove reni bunare i izvorišta (uprkos podacima da se broj žitelja Beograda i okoline stalno povećava, da se godišnja izdašnost bunara smanjuje za 300 litara u sekundi, dotrajalost pogona i postrojenja — nekim svojim potezima dao je i „Beogradski vodovod i kanalizacija“. Naime, nedavno je krenuo sa besplatnim utvrđivanjem ispravnosti vodovodnih instalacija u preduzećima 1 institucijama, besplatnom popravkom sitnijih kvarova u domaćinstvima, odnosno nedavno je iz ove komunalne organizacije „izašlo“ i uputstvo za potrošače kako racionalno da troše vodu.

— Dosadašnji obilazak mnogobrojnih kolektiva, fabrika pokazao je da gotovo i nije bilo firme kojoj nije bila potrebna opravka, zamena instalacija, česmi, vodokotlića — kaže Svetozar Ljubinković iz „Vodovoda“. Veliko rasipanje vode zbog neispravnih instalacija, „zabeležili“ smo u Beogradskom vunarskom kombinatu, IMT, Jugoleku, IKL, Lasi, DMB, Beogradskim elektranama, Trudbeniku, MUP Srbije, Studentskom domu „Slobodan Penezić“, Metalu... — napominje Ljubinković i dodaje da „Je obilazak pokazao da oko 10 velikih firmi zbog neispravnih

ACB PROPAGANDA . MARKETINC ACB \. TEL/FAX: ž41.1 Pl OCIASI „ Mu < M.

AGENCIJSKI CENTAR BORBA

Duplo ćistiji од Метаса 2

Potrošnjom od oko 25 kubika vode mesečno po domaćinstvu daleko prevazilazimo evropske standarde koji se odnose na prosečnu potrošnju u porodici odnosno po glavi stanovnika. Dok svaki Beograđanin dnevno ima na raspolaganju oko 250 litara vode Nemcu, sa daleko boljim standradom i primanjima, na raspolaganju je upola manje vode za dnevno tuširanje, kuvanje pranje kola i sl. — 120 litara. Uprkos ovom preimućstvu, Beograđani i dalje ne znaju ili neće, da racionalno troše vodu. U stanju su da u letnjim mesecima posebno, žitelji prigradskih krajeva, potroše i više od 40 kubika mesečno.

instalacija može da izgubi čak i 50.000 kubika vode mesečno.

Posle besplatnog otkrivanja kvarova, nedostataka na instalacijama, preduzećima smo savetovali da radi racionalnije potrošnje i manjih računa za vodu, (kubik vode za privredu trenutno košta oko dva dinara) ugrade regulator pritiska. Regulator smanjuje pritisak vode u instalacijama u vreme kada preduzeće ne radi (noću) sa šest bara na jedan bar, odnosno smanjuje gubitak vode za oko 60 odsto. „Vodovod“ je ponude za pregled instalacija poslao i na adrese oko 100 potrošača za koje se pretpostavlja da dosta rasipaju vodu a koji se nisu sami javili na „pregled“. Prema proračunima „Beogradskog vodovoda i kanalizacije“ mesečno se zbog nekontrolisanog curenja vode izgubi između 8 ı 10 odsto dragocenih količina dok oko četiri odsto otpada na količine koje ovo komunalno preduzeće troši na redovna ispiranja vodovodne mreže filtera, cevovoda. Dva odsto čini tzv. administrativni gubitak vode (potrošači jednostavno ne plate račune za vodu). N. RAKIĆ

vou od oko 83 odsto, ali se zato broj loše uhranjene dece drastično povećao sa 5,6 odsto na 8,4 odsto školske dece — veli dr Đorđević. — Među učenicima osnovnih škola dva puta je povećan broj neuhranjenih, to jest od 4,7 odsto neuhranjene dece u 1989. godini ovaj broj raste na 9,4 odsto u 1993. godini.

— U 1989. i 1993. godini dodaje dr Đorđević — stanovništvo se najčešće javljalo doktoru opšte medicine zbog bolesti disajnih organa i bolesti srca i krvnih sudova. Oboljenja koštano-mišićnog sistema sa sedmog mesta u 1989. godini izbila je na treće mesto u 1993. godini, bolesti organa za varenje su na četvrtom mestu, a duševni poremećaji na visokom petom mestu.

mlaznjake.

Hvala Bogu da su sankcije, inače nikada ne bismo napravili „Vilu“ — kaže Ivan Dunđerski, direktor „Utve“. A što se tiče komšija — odnosi se

Zbog oskudice reagenasa za sprovođenje dijagnostičkih procedura smanjeno je pružanje biohemijskih laboratorijskih usluga za 36,03 odsto, a nedostatak rendgen filmova uslovio je smanjenje pruženih usluga čak za 63,15 odsto.

Ipak, beogradski domovi zdravlja uložili su ogromni stručni napor u sprovođenju preventivnih mera u svim službama. Kao ilustraciju dr Đorđević navodi da je u službi fizikalne medicine i rehabilitacije broj poseta radi preventivnih pregleda smanjen za 10,19 odsto, a broj poseta u cilju dijagnoze i terapije opao je čak za 45,11 odsto i usluga za 10,5 odsto u 1993. godini. J. Vujadinović

VAZDUHOPLOVNA INDUSTRIJA IZ PANČEVA PROIZVELA ULTRA LAKI AVION

„Vila“ uzleće pomocu sankcija

Povlašćeni deo našeg naroda će se ipak približiti nebu, i to koliko za mesec dana, pomoću ultra lakog aviona „Vila“, najnovijeg: produkta Vazduhoplovne industrije iz Pančeva „Utva“. Malo košta, lep je, bezbedan i izazivaće zavist komšija” parola kojom se promoviše proizvod „Utve“, koja je do skoro izrađivala borbene

na one po Dedinju, Bežanijskoj kosi, pa i po

Kipru, jer će umesto BMW moći za 20.000 dinara da voze avion, koji umesto piste zahteva običnu cestu dužine do 40 metara.

Ovaj ultra laki visokokrilac (dvosed i četvorosed) namenjen je za panoramsko letenje (prosečna brzina 90 kilometra na čas maksimalna visina do 400 metara), za početnu obuku pilota i sportsko letenje. Projektovan je po evropskim vazduhoplovnim propisima, a sastavljen od do-

maćih delova.

Beogradski marafon preko safelita

Satelitska TV mreža Super channel emitovaće reportažu o 7. Beogradskom maratonu „Soko Štark“, u trajanju od 50 minuta, u nedelju 8. maja, u 15 časova po srednjoevropskom vremenu. Osim trominutne reportaže koja putem satelita već obilazi preko sto zemalja sveta, pedesetominutnu reportažu je, pored Super channela, prihvatila i Star TV, jedna od najvećih satelitskih stanica na istoku, locirana u Hong Kongu, koja će je emitovata na celom „svom području Које obuhvata zemlje od Avganistana i Indije na istoku. Kao i Super Channel, i Star TV se gleda u preko 50 miliona domova.

Inače, za Beogradski maraton vlada veliko interesovanje svetskih medija, i u narednih šest meseci, u najvećim trkačkim specijalizovanim časopisima, biće objavljene foto priče o „Soko Štark” maratonu, u višemilionskim tiražima. Prve čestitke organizatorima ove manifestacije, koja bi po rezultatima ovu godinu mogla da završi u samom vrhu svetskih maratona, uputio je Fred Lebou, direktor maratona u Njujorku i počasni predsednIik Udruženja Svetskih Ma-

гагопа (АТМ5).р. р.89.., ; ,

га.

2

Prvi let „Vile“ očekuje se 5. juna, a nakon toga počinje i serijska proizvodnja. Kako se ovakvi avioni po svetu rade u manjim privatnim radionicama u „Utvi“ se nadaju da bi serijskom proizvodnjom mogli (jednog dana) postati monopolisti, što donosi nemalu finansijsku dobit. Kako kažu u „Utvi“, prve porudžbine stižu, kako od avio-klubova, tako i od privatnika sa Kip-

ВЕОСВАВЕУЈ 334 29 EE

SANU

Monografija 0 Kosti Hakmanu

Nešto više od tri decenije od smrti našeg istaknutog slikara Koste Hakmana (1899 — 1961) urađena je, konačno, monografija koja se odnosi na njegovo delo i život. Izdavač je Muzej savremene umetnosti a autor Ljiljana Piletić Stojanović.

Promocija monografije je planirana za večeras u 19 sati u SANU, a pratiće je i prigodna izložba koja obuhvata 36 slika Koste Hakmana, koji — kako su to klasfikovali domaći istoričari umetnosti — po svojim shvatanjima pripada grupi umetnika koji su zastupajući takozvano emotivno slikarstvo — pomirili oštre suprotnosti ekspresionizma i konstruktivizma. . S. P.

a

T.N.

око рага tol' ko muzike

Ni muzičarima danas ne ide najbolje. Ako se prodaš nema tu muzike, ako sviraš onako kako želiš — nema para. I milicija ih, kao što je to oduvek bilo, uzela na zub nekonvecionalnog ponašanja. Sitniš u šeširu ne pomaže radnom elanu, pa je i ovaj umetnik, koga je fotografisao Aleksandar Stanković, dopustio sebi da zaspi na radnom mestu. Šegrt sledi majstorov primer. I oni bi, kao i Šijanovi junaci u filmu „Ko to tamo peva“, na koje podsećaju, voleli da sve ovo samo

snevaju. Al, ne ide. (bi i