Борба, 10. 05. 1994., стр. 21
4 иако
ВОКВА UTORAK 10. MAJ 1994.
ZORO O M O _________________________Н_______
>
ASFALTIRANJE NOSTALGIJE: Radovi u ulici Tadeusa Koscuskog
ULICA TADEUŠA KOŠĆUŠKOG OSTALA BEZ KALDRME
Čarolija sa zakrpom
„Tadeuš Košćuški“ ostao bez kaldrme. Obična gradska vest o konačnom ostvarenju dve godine dugog planiranja uređenja ove ulice. Ne računajući na tehničku stranu problema izbora kolovozne konstrukcije na tako strmim ulicama, ostaje dilema zašto se Beograd svesno odriče jedne od svojih poslednjih „kaldrmisanih“ oaza.
Redovno uređenje beogradskih ulica ovog proleća, uz obavezno krečenje pešačkih staza i drugih oznaka, počelo je asfaltiranjem ulice Tadeuša Košćuškog. I to na delu od njenog ukrštanja sa ulicama Zmaja od Noćaja i Rige od Fere nizbrdo ka Dušanovoj. Kocka je skinuta samo na strani koju koriste motorna vozila dok će na delu kojim voze tramvaji, kako kažu radnici „Beogradputa“, „za one nostalgične kaldrm= ostati netaknuta“. Ovako „uređena“ red asfalta red kocke — ulica Tadeuša Košćuškog će najverovatnije ličiti na zakrpu. Toliko o estetici.
Sa tehnikom stvari se komplikuju. Poznato je da su stari graditelji strme delove ulica namerno radili u kamenoj kocki radi većeg trenja i lakšeg kočenja vozila. Pri tome računalo se i na veću opreznost vozača na kaldrmi. Cinici, pak tvrde da stvari stoje obrnuto. Prednost daju asfaltu a za korišćenje kaldrme krive konje, koji su na nju osla-
Ко je Košćuški?
(FOTO: B. PETROVIĆ)
Tadcuš Košćuški (1746—1817), poljski rcvolucionar i nacionalni junak, kako pišc u Enciklopcdijama, ađutant Džordža Vašingtona u
amcričkom ratu za nczavisnost,
borac protiv ruskc intcrvencijc i
druge deobe Poljskc 1792. godinc, Кој! је život zavržio u Švajcarskoj nakon što je potpuno batalio politiku i rcvoluciju, dobio jc za svoju ulicu u Beogradu polovinu najatraktivnijc gradskc krivinc koja zajedno sa Donjogradskim bulevarom zatvara krug oko bBcogradskc tvrđave i Kalemegdanskog parka 1946. godinc.
njali potkovice da bi lakše toglili teret uzbrdo.
Što se tiče planova o uređenju ove neobične, krivudave bcogradske ulice, kojom vožnja od grebena u Knez Mihajlovoj ka Dunavu liči na avanturu, stari su dve godine. Još aprila meseca 1992. „Beogradput“ je najavio zamenu kaldrme asfaltom, izgradnju tunela za pešake na raskrsnici sa Knez Mihajlovom, te proširenje Pariske ulice na tri kolovozne trake i uvođenje „sistema alternauvnog saobraćaja“. Tadašnji gradski sekretar za saobraćaj tvrdio je da je pretvaranje Knez Mihajlove ulice u pešačku zonu potpuno poremetilo saobraćaj u ovom delu Starog grada i zalagao se za zavođenje pomenutog „saobraćajnog“ reda. Od tunela za pešake se zbog siromaštva odustalo, juna 1992. godine Pariska i ulica Tadeuša Košćuškog postale su dvosmerne. Sada je na redu asfaltiranje.
Činjenica da od ulica popločanih kaldrmom u Beogradu je ostalo jako malo, očigledno nije saobraćajni problem. Ne raču-
ODLIČIEE „CRNI LIST“: DEMANTI DEMANTIJA
Na vanrednoj sednici Komisije za urbanizam Izvršnog odbora gradske skupštine Beograda novinari su netačno obavešteni na koji je način ovoj komisiji dodeljen „Crni list” za 1993. godinu u akciji „Tražimo zagađivača godine“,kaže se u saopštenju organizatora ove akcije, i dodaje: Četiri. organizatora, Drugi program Radio Beograda (Ekološki magazin „Cekajući vetar“), Beogradski televizijski program, Radio TV revija i Društvo za čistoću Vazduha Srbije već sedam godina vode ovu akciju, kojom žele da pokrenu društvenu savest o potrebi da se zaštiti i unapredi životna sredina. U prvih nekoliko godina odluke o „Crnom“ ili „Zelenom listu“ donosile su komisije, sastavljene od uglednih stručnjaka različitih
zanimanja. No, kako je bilo sve manje mogućnosti da se redovno obavljaju merenja i kontinuirano prati ponašanje „zagađivača“ organizatori su se pre dve godine dogovorili da žiri budu sami građani koji su najncposredniji svedoci kako se ko ponaša u njihovoj sredini. Po occni organizatora akcije, bilo je dovoljno sto građana — svedoka, sa punim imenom i ргемтеnom, adresom i kraćim obrazloženjem da neko dobije „Crni“ ili da zavređuje „Zeleni list“. Dakle, konačnu ocenu donosili su građani već svojim potpisom, a ne nikakve komisije o kojima je bilo reči na sednici komisije za urbanizam.
Predsednik komisije za urbanizam, arhitekta Branko Bojović, insinuira da su organizatori
Besplatno telefoniranje
I ovog leta kao i prošlog Beograđani će moći da besplatno telefoniraju sa Ade Ciganlije. „Gradski telefon“ je već montirao 12 telefona (kabina) dok će preostalih osam biti postavljeno narednih dana. Telefoni sa kojih se
u sezoni kupanja (maj — sep-.
tembar) može besplatno telefo-
nirati nalaziće se uglavnom po
kafićima, u restoranu „Jezero“, a pošto je uređena desna obala
Save (čukarička strana) treba ih
očekivati i na ovom mestu. Prema rečima pomoćnika direktora „Gradskog telefona“ Simeona Mitrevskog, za vreme prošlogodišnje sezone Beograđani su napravili oko 120.000 impulsa. Jedan poziv omogućava do 5 minuta gradskog razgovora. Na pitanje da li u „Gradskom telefonu“ razmišljaju o besplatnom tlefoniranju sa Ade i tokom cele godine gospodin Mitrevski je odgovorio da je to idcja o kojoj svakako treba raz-
najući Skadarliju i Kosančićcv vcnac, ulica Tadcuša Košćuškog je jedna od poslednjih „kaldrmisanih“ oaza u gradu. Popločana turskom kaldrmom, oivičenom sa jednc stranc zgradama uglavnom iz vremcna Josimovićcvc regulacijc ili nešto mlađim s početka veka ! Кајстердапзкит parkom s drugo stranc, ulica Tadeuša Košćuškog, jedna jc od malobrojnih autcntičnih, bcogradskih. Sa čarolijom oživljcnc nostalgije. Ncpredvidljiva, kod spomenika Rigc od Fcrc opasno „zavrnuta” ka Dunavu, bila jc izazov generacijama onih kojc su prvi krug automobilom obrnuli baš oko Kališa i tramvajdžijama sa kruga dvojkom. Njcna kamena obloga bila jc jcdna od rctko uspelih prirodnih vcza ostvarenih izmcđu Tvrđavc, Parka i urbanog gradskog jezra. i „Ambijent zavisi od ljudi koji ga stvaraju, neguje i koriste“ piše u tcoriji urbanizma. Bcogradska specijalnost je da čaroliju pretvoriš u asfaltnu zakrpu.
J. Tasić
Konačnu ocenu doneli građani
manipulisali građanima, ali na sastanak komisijc nije pozvao nikoga od njih, mada jc prisutnim novinarima rckao da jestc. Javnost trcba da zna да је 205podinu Bojoviću upućeno na uvid pismo građana, sa obrazloženjem i autcntičnim potpisima, ali je on, odbacujući sud građanske javnosti, krivicu prcvalio na jednog urednika, koji nijc odlučivao komc бе da pripadnc „Crni“ ili „Zeleni list“.
Ma ko da jc u pravu, građani ili komisija za urbanizam, nadaто зе да се ома javna polcmika pokrenuti odgovornc službc grada da se ubuduće višc angažuju na sprcčavanju пергтегепе gradnje u Bcogradu, kažc sc u saopštenju četiri organizatora akcije „Tražimo zagađivača godinc“. V.D.
sa Ade
misliti ali i dodao jc „govornicc treba više čuvati“.
— Odnos pojedinih „prađana“ prema tclefonskim govornicima ilustruje i slučaj sa BOvOTnicom koja je bila postavljena na ulazu u Adu, kod rampc. Govornica jc izrešetana mccima, potpuno uništena. Nova ćc sc uskoro postaviti nešto dalje od rampe kod kućice čuvara Adc Ciganlije —Tckao jc Mitrevski.
= Н.Е.
ЕОб
21] 21 РЕД] — -
PROFESOR AVRAMOVIĆ U SKUPŠTINI GRADA
Čestiške zi
pobolisanje prevoza
Svakog, dana u novinama čitam o broju autobusa koji su izašli na ulice, to mi je najbolji indcks nade i oporavka. Jasno jc da jc posle tolikih godina ncedovoljnog održavanja javnih službi čitav sistom prcenaprcgnut, a pravo je čudo kako i grejanje ı VOdovod opstaju u ovim uslovima. Vi stc uložili oproman napor i na tomc vam čestitam — rckao je tvorac programa ckonomskog oporavka, profesor Dragoslav Avramović svojim jučcrašnjim domaćinima u Skupštini grada.
Govoreći o problemima i spccifičnostima. Bcopgrada, gradski čelnici su gostu uputili i niz pitanja, predloga i sugestija. Guvcrncr Avramović jc, potom, ponovio nckoliko svojih karaktcrističnih optimističkih predvidanja vezanih za budući ckonomski razvoj zemlje, i obećao da се, nakon obavljanja ncophodnih razgovora u rcpubličkoj vladi, ubrzo ponovo doći u gradsku skupštinu sa odgovorima na sva postavljena pitanja.
Prcdsednik pradskc vladc, Nebojša Čović jc rckao da bi sc ccnc komunalnih usluga, kojc su u Đcogradu nižc 2,5 do 4 puta ncgo u drugim gradovima, mogIc dodatno sniziti oslobadanjem komunalnih preduzeća od akciza i poreza na promct Za gorivo i rozervnc dclovc. Profcsora Avramovića jc obavcstio i O CCntralnim gradskim invosticijama i šansi da sc, učešćem u ovim pro-
jektima (toplodaleckovod Obrcnovac — Всовгад i vodovod Makiš — Mladcnovac) uposli oko 200 firmi, zatim o potrcbi za osnivanjem gradskc hipotckarne bankc ı prcdložio promcnc u načinu popunjavanja TCpubličkog budžeta. Po njegovom mišljenju, potrcbno jc sinanjiti porez na lični dohodak, a povcćati porez na promct. Na taj način povećalc bi sc plate, a timc i kupovna moć građana, tako da budžet nc bi bio oštećen, smatra Cović.
Gradonačcinica Slobodanka Gruden rckla jc da od uvođcnja programa, 24. januara, gradski budžet omogućava pokrivanjc troškova, ali još uvek nc i proširenu reprodukciju, i istakla potrcbu za regulisanjem zdravstva i svojinc. Gradski sckrctar za urbanizam, Branko Bojović intcresovao se za mogućnost izgrađivanja filozofije ncinflacionog finansiranja, naročito vclikih projekata, koji su do sada finansirani primarnom cmisijom. Zanimala ga jc mogućnost uspostavljanja tržišta građevinskog zemljišta u uslovima nacionalizovanog zemljišta i drugačijcg tretmana kompicksa malc privrcdc. Prcdscdnik odborničkc grupc Demokratske strankc, Radoje Prica postavio jc pitanjc o ograničavanju raspolaganja zaradom lica koja obavljaju slobodnc profeoesijc. V.D.
• v • • • у суд- _ Saradnja skola iz Beograda, Banjaluke i Pristine U osnovnoj školi „Branislav Nušić“ u Beogradu boravili su jučc gosti — đaci i učitclji iz istoimcnc osnovno školc u Banjaluci.
Ove godinc, počcv od 24. aprila do danas, obczbcđcn jc rckrcativni boravak đaka i prosvetnih radnika na Brczovici, čemu je pomogla
i škola koja nosi Nušićcvo imc iz Prištinc i opština
Štrpci.
Reč je o deci vojnika i palih boraca Vojskc Rcpublikc Srpskc. Dogovorcno jc da se obczbedi letovanje u avgustu za još 50 učcni-
ka školc iz Banjaluke.
ŠTA JE INTERES BEOGRADA — STABLA ILI GARAŽE
iseci drvo posadi fabriku
Svc bcogradske opštine „napadaju“ zclenc površinc. Svc dok Zakon nc stavi pečat na gradnju na zclcnim površinama stvari su prepuštcnc na milost i ncmilost raznih komisija, kojc zapravo ništa ne mogu da uradc. Onc mogu da daju svojc mišljcnjc, ali nc i da doncsu odlukc — izjavio jc gradski sckrctar za zaštitu životnc sredinc, Boško Majstorović, na jučcrašnjcm sastanku sa prcdstavnicima gradskog zclcnila, mesnih zajednica „Tcrazijc“ i „Stcvan Sinđclić“. Predstavnici ovc dvc MZ pokrcnuli su inicijativu, da se hitno donese makar privrcmcna odluka kojom bi sc izgrad-
nja po parkovima zaustavila.
— Па li trcba građani sami da napravc nacrt izmcnc Statuta da bi sc ovo divljaštvo zaustavilo — zapitao jc Branko Miletić, predstavnik MZ „Tcrazije“. — Parkovi su urnisani — konstatujc Miletić, dodajući da jc izgleda najjcftinijc izgraditi objckat ili postaviti kiosk u parku, premda bi trebalo da to budu najskuplje lo-
каајје.
— рок sc na slobodnom građevinskim zcmljištima otvaraju deponije smeća i dozvoljava divlja gradnja — po parkovima sc gradi, — nadovczala sc Ljiljana Živanović iz MZ „Stcvan Sindelić“ sa Konjarnika, dajući sledeći primer: Između Medakovića i Konjarnika, odmah iznad osnovno škole „Stcvan Sindclić“, planira sc izgradnja fabrike papira na površini od 2.500 kvadratnih mctara. Na mostu gdc sc sada nalaze dvadesetogodišnja stabla, na zclcnoj površini, zacrtanoj urbanističkom planom, prcko noći možoc da dođc privatnik i da pokažc mosto: „E, ovo mi sc sviđa“. Odmah sc scku stabla i već sutra ujutru postavljaju sc temclji navodi Ljiljana Živanović, dodajući da tu čak nijc rcč o privrcmc-
nim objcktima, vcć o trajnim.
Konstatujući da su „svi na istoj strani“, Boško Majstorović, gradski sckrctar za urbanizam, zapitao jc šta jc intcrcs Grada dcsct stabala ili izgradnja garaža? IDa li trcba zaustaviti razvoj Bcograda zbog 20, 50 ili 200 ari zelenc površinc? — Bošković jc takođe zapitao i prcdstavnika gradskog zclcnila, Aleksandra Mučalova, da li gradsko zclIcnilo i njcna komisija uopštc možc zaustaviti takvu gradnju. Odgovor: Gradsko zcilcnilo je ncmoćno.l
— Mnogo puta su od mcnc tražili da dam saglasnost za podizanje kioska na nckoj zclcnoj površini i isto toliko puta dao ncgativan odgovor. Ali, to je samo mišljenjc Gradskog zelcnila, koje se nc uzima u obzir — napominjc Mučalov. Pri tom dodao jc da
mišmc ipak nc odgovara postavljanjc kioska.
T. Nikolić