Борба, 10. 05. 1994., стр. 5

e a

BORBA UTORAK 10. MAJ 1994.

_EX_ YU)

NA ZAGREBAČKOM Чај TRGU ŽRTAVA Рад SADA TRGU HRVATSKIH VLADARA Марај ртоћу

ee e e mijenjanjd

Kome zvona zvone — anfifašisfima ili fasisfima Zagrebaćka kafedrala

) ee ЋЕ Jovo Paripović specijalni izvještač „Borbe“ iz Zagreba Od kako je zagrebačka gradska Skupština još prije tri godine donjela odluku o preimenovanju Trga žrtava fašizma u Trg hrvatskih vladara, Odbor akcije za Trg žrtava fašizma, povodom Dana Evrope — Dana pobjede, 9. maja, poziva građane da dođu na trg i protestiraju i traže da se trgu vrati staro ime. Učinjeno je to i ove godine. Građani su se prekjučer u 18 sati okupili na trgu. Upućen je i poziv dr Tuđmanu u kojem ga se podsjeća na njegove nedavne izjave o antifašizmu hrvatskog naroda i poziva na javni istup u tom smislu ali prije 9. maja. Takav istup dr Tuđmana i ovoga puta je izostao, ali se pamti njegova izjava od prije tri godine da vraćanje imena Trga žrtava traže „politički diletanti i egzibicionisti“.

I ove godine Odbor akcije za Trg žrtava fašizma u svom obraćanju javnosti kaže da je ime trga spomen na tisuće zagrebačkih antifašista koji su se suprotstavili mraku i tiraniji, i spomen na hiljade građana Zagreba i Hrvatske, žrtvava fašizma, koji su stradali, jer su bili druge vjere, nacije ili rase. Odbor podsjeća da je na trgu za vrijeme NDH bio zloglasni zatvor, te da sada zemlje Evrope govore o viziji Evrope blagostanja i ne pozivaju na svoje totalitarne, državotvorne režime iz prošlosti, nego na vrijednosti kakve su sloboda, dostojanstvo pojedinca i univerzalnost ljudskih prava.

U nekim medijima u Hrvatskoj pominje se 9. maj, a „Feral Tribjun“ u svom najnovijem broju povodom promjene imena Trga žrtava fašizma kaže kako vraćanje imena „nije sigurna garancija ni za što, ali zato se državna vlast koja skida imena ulica i trgova žrtava fašizma, a stavlja imena fašističkih ratnih zločinaca, uputila prilično sigurno na smetlište povjesti. Putem preko Gospića, Pakračke Poljane, Ahmića, mostarskog stadiona ...“

— Hrvatska je zaslužila doista nešto bolje od takvih NDH — nostalgičara koji ne mogu vratiti ime Trg žrtava fašizma, ali mogu na štetu i sramotu Hrvatske, uvesti kunu kao hrvatsku monetu. Najbolje što ova vlast može učiniti za Hrvatsku jeste da izgubi demokratski organizirane izbore i povuče, u demokraciji uobičajene, konzekvence — piše „Feral“.

HRVATSKA ZA DAN DRŽAVNOSTI SPREMA SPOMEN OBELEŽJE

Poklonjenje na Medvedgradu

ZAGREB (BETA) — Na Medvedgradu, u blizini Zagreba, gradi se spomen obeležje „hrvatske slobode i nezavisnosti“ koje treba da bude završeno do Dana državnosti, javlja HINA. Medvedgrad je prekjuče obišao hrvatski predsednik Franjo Tuđman koji je za budući spomenik rekao da će biti nazvan „oltarom hrvatske slobode ili hrvatske domovine“ i da će biti „jedinstven u svetu“. „Svako ko dođe od stranih državnika i

izaslanstava, te hrvatski čovjek iz svijeta, moći će da položi vijenac i oda poštovanje hrvatskoj domovini i njenoj slobodi“, izjavio je tom prilikom Tuđman. Napomenuvši da će Hrvatska tako dobiti „ono što svaka suverena država ima“, Tuđman je dodao da je Hrvatska „takvim osmišljenjem (projekta na obnovi srednjevekovnog grada) dokazala da ceni svoju istoriju i da je istodobno savremena“. Radovi na obnovi srednjevekovnog grada koji se nalazi na

obroncima Medvednice, pored Zagreba, počeli su pre nekoliko godina. Po zamisli autora, vajar Kuzme Kovačića obeležje se sastoji od velikih kamenih ploča koje „kao da su se odlomile od zidina Medvedgrada i po zemlji kao kocke složile u hrvatski grb“, navodi HINA. Na kamenim pločama biće isklesani hrvatski motivi iz razdoblja kneza Branimira, veliki krst i prvi stihovi himne „Lijepa naза“. DA LI JE NA POMOLU REŠENJE MAKEDONSKO-GRČKOG SPORA 2 e Makedonska zastava vec promenjena?

Dragan Nikolić dopisnik „Borbe“ iz Skoplja

Makedonska opozicija i grčka glasila tvrde da je promena makedonske zastave i ustava gotova stvar. Grčka televizija je čak objavila da je makedonska ekipa na Evropskom prvenstvu u karateu, koje se održava u Londonu, došla sa zastavom na kojoj nije bilo šesnaestokrakog sunca iz Vergine. Na malim ekranima je umesto „Filipovog sunca“ pokazana „zastava sa suncokretom“. Ovu zastavu je ekipi, navodno, dalo makedonsko Ministarstvo za sport. Skopski časopis „Zbor“ objavio je da je makedonsko Ministarstvo za kulturu naložilo izradu novih simbola — „dve ptice na izvoru života“. Navodno, izabran je i stručni tim, koji će predložiti rešenje — unapred poznati simbol. Druga opoziciona glasila „gotovu stvar“ proglašavaju za „makedonski poraz“ i „krah,po-

| lik; POO. РАТ

ПЕРА i

litike Gligorova“. Potpredsednik vodeće opozicione partije VMRO-DPMNE, Dosta Dimovska je izjavila, u jednočasovnom izlaganju na skopskoj televiziji, u programu „Bez naslova, a sa povodom“, da bi grčko-makedonski spor odavno bio rešen da je njena partija došla na vlast, iako je slogan te partije „Solun je naš“ i „idući kongres u Solunu“. U Skoplju se ocenjuje da su sve ove verzije znak „uzimanja zaleta za predstojeću izbornu kampanju“. U izvorima bliskim makedonskoj Vladi saznajemo da se makedonski stavovi o grčko-makedonskom sporu nisu menjali od poslednje posete Metju Nimica Skoplju, niti da je Amerika vršila pritisak na Makedoniju da bilo šta u stavovima, iznetim specijalnom izaslaniku američkog predsednika, promeni, zato što je makedonski stav prihvatanje dijaloga o svim pita-

njima i traženje solucije. pitihvatо. i пао Бит

ој

ljive za obe strane, do čega ne može doći ako Makedonija bude pri tome imala „težak kamen embarga o vratu“.

I grčka i makedonska glasila su najavila nastavak pregovora u Njujorku, uz posredstvo Vensa i Nimica, kao i odlazak grčkog i makedonskog ministra spoljnih poslova u Njujork. Pri tome grčka glasila preciziraju da će dijalog: uz posredstvo biti nastavljen idućeg četvrtka, da ekonomska blokada neće biti skinuta dok Makedonija ne promeni zastavu i ne da garancije O nepovredivosti granice. U grčkoj štampi se još navodi da će pitanje imena, kao najtežeg pitanja u paketu, možda biti rešeno „uvođenjem dvojnog imena“, jednog za Grčku, a drugog za ceo svet. Izvori bliski makedonskoj Vladi, međutim, tvrde da od svega toga nije sasvim sigurnc ni da će dijalog sa posredstvom biti održan u Njujorku,

„nego u Skoplju ı Atini.

NA PREDLOG VLADE

Slovenija ofvara

ambasadu u Sarajevu

Ljubljana. — Ministarstvo inostranih poslova Slovenije poslalo je Parlamentu predlog da Slovenija u Sarajevu otvori ambasadu, koja bi, kako se navodi, doprinela dobroj saradnji sa Bosnom i Hercegovinom. Otvaranje ambasade dolazi posle prošlomesečne posete delegacije slovenačkih privrednika Sarajevu, kada je ustanovljeno

OD 15. MAJA

da slovenačka preduzeća „imaju velike šanse pri obnovi ratom razrušene BiH“.

Bosna i Hercegovina je u Ljubljani otvorila ambasadu pre više od godinu dana, a njen ambasador je Uglješa Uzelac, gradonačelnik Sarajeva u vremc održavanja Olimpijskih igara pre deset godina. S.S.

Мапвог ce gledati TV Beograd

Maribor (Tanjug). — Program Televizije Beograd moći će od 15. maja da gledaju žitelji Maribora i okoline.

Skupština deoničara kablovskog sistema „Tabor“ u Mariboru odlučila je da zbog sve većeg interesovanja omogući svojim gledaocima prijem programa TV Beograd.

Srpske i crnogorske televizijske kuće politički su prognane sa ekrana u Sloveniji pre gotovo dve godine.

Sada se u Sloveniji prima samo TV satelitski program iz SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. lako vremenski ograničen taj program prati sve Više gledalaca.

ŠTA JE ITALIJA ZAPLENILA SLOVENIJI

Čomac ili ratni brod

Zaplena plovnog objekta u italijanskom brodogradilištu Viaređo, hoji je naručila slovenačka policija i platila za njega tri miliona maraka, u Sloveniji je izazvala oprečne reahcije u kojima se kalkuliše kontradiktornim informacijama, a u privrednom kriminalu naslućuje politički problem.

Stevan Šićarov dopisnik „Borbe“ iz Ljubljane

Prema potvrđenim informacijama, italijansko pravosuđe je brodogradilištu u Vijaređu zaplenilo plovni objekat koji je naručila slovenačka policija dok je na njenom čelu bio bivši ministar Igor Bavčar. Slovenija je brodogradilištu unapred platila punu cenu od 3,2 miliona maraka, a ugovorom se nije osigurala da tokom gradnje postane vlasnik i time spreči eventualnu zaрјепи. __

Uprkos komentara koji izražava sumnju da će Sloveniji plovni objekt biti vraćen, zvanični predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Božo Truden je suprotnog mišljenja i javnost uverava da italijansko pravosuđe objekat nije zaplenio Sloveniji, nego brodogradilištu u Vijaređu. Štaviše, Truden smatra da Slovenija sada čak ima više šansi da dobije svoju lađu, s obzirom da je brodogradilište u Vijaređu u teškim finansijskim problemima i nije bilo u stanju da dovrši skoro već gotovu lađu.

Više od tih formalnih nejasnoća slovenačka javnost je zbu-

PREMA MAKEDONSKOM RADIJU

njena kontroverznim informacijama o kakvom plovnom objektu se zaista radi, odnosno da li je to čamac, lađa, ili možda kako pišu italijanske novine „pravi ratni brod“. Tako je tršćanski list „II pikolo“ zapisao da je Italija zaplenila pravi sloven čki ratni brod koji ima sedan satelitskih radara, podvodne televizijske kamere, dogled sa infracrvenim zracima i drugu opremu koju imaju takve vrste lađa.

Slovenačka sredstva informisanja demantuju da se radi o takvom brodu i navode da je reč o čamu, opredeljenom jednim satelitskim navigatorom, dva radara i dogledom za noćna OSsmatranja. Taj čamac je dug dvadesetak i širok pet metara, i kako tvrde slovenački pomorci, namenjen je za patroliranje i spasavanje.

Тако ceo slućaj ima prevashodno finansijssku pozadinu, analitičari se pitaju da li je zaplena došla slučajno ili pak koincidira sa sve češćim zahtevima iz Italije o reviziji Osimskih sporazuma i promeni dosadašnjeg kursa italijanske politike prema Sloveniji.

Žirinovski nepoželjan u Makedoniji?

Skoplje, (Tanjug). — Makedonski radio je juče popodne javio da nezvanično saznaje da nadležne vlasti neće dozvoliti dolazak predsednika Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimira Žirinovskog u Makedoniju, ukoliko se on odazove pozivu Demokratskog saveza Srba u Makedoniji da dođe u posetu Srbima u

ovoj republici.

Predsednik DSSM Bora Histić izjavio je makedonskom radiju da je „moguće da boljševici u Makedoniji ne dozvole ulazak Žirinovskog u ovu republiku“, ali da on ne vidi razlog zašto bi to bilo učinjeno. Neslaganje sa njegovim mišljenjem ne znači da ne treba razgovarati sa Žirinovskim i sa svakim političkim acistomišljeni-

kom, rekao je Histić.