Борба, 10. 05. 1994., стр. 7

ei 4

BORBA UTORAK 10. MAJ 1994.

JELJCIN NA SVEČANOSTI U MOSKVI POVODOM DANA POBEDE

Sa Rusijom samo nu „Vi“

Moskva. (Tanjug) — Upravo je Rusija podnela najveći teret drugog svetskog rata, zaustavila i uništila „fašističku kugu“ — iIzjavio je predsednik Boris Jerljcin juče na centralnoj svečanosti obeležavanja Dana pobede u Moskvi.

On je prilikom otvaranja Centralnog muzeja velikog otažbinskog rata u rejonu Poklona Gora u Moskvi, odao priznanje i drugim narodima koji su bili u sastavu Sovjetskog Saveza.

Ruski predsednik je ocenio da se tokom drugog svetskog rata rađalo „strateško partnerstvo“ sa zemljama antihitlerovske koalicije. Između Rusije i zapadnih zemalja postoje nesuglasice — rekao je Jeljcin, — ali njih je moguće prevazići. Sa Rusijom se može govoriti samo na „vi“ — izjavio je Boris Jeljcin. „Drugi jezik naš narod neće prihvatiti“. Kao najvažniju pouku pobede nad fašizmom Leljcin je naznačio objedinjavanje naroda u borbi protiv opšteg neprijatelja. On je izrazio uverenje da će ruski narod, koji je uspeo da se objedini u godinama rata, moći i sada da se konsoliduje „u građanskom niru“.

Ruski predsednik je rekao da se na početku zavođenja tržišne privrede. Rusija oslanjala па strana iskustva. Sada posle dve godine mi smo stekli i soopstvena iskustva i ubuduće ćemo se oslanjati na njih — rekao je JeljCin. On je saopštio da će se iduće godine, na 50. godišnjicu obeležavanja Dana pobede, u Moskvi podići i otkriti spomenik „velikom sinu Rusije, maršalu Georgiju Žukovu“. Posebnim predsedničkim ukazom, ustanovljen je i Orden maršala Žukova.

Jeljcin je takođe izjavio da je mir danas „obezbeđen više nego bilo kada ranije“. Suprotstavljanja, koja su ranije predstavljala pretnju miru, sada više ne postoje — rekao Je on.

Prilikom polaganja venca na Grob neznanog junaka kraj kremaljskih zidina, ruski predsednik je, u razgovoru s novinarima, rekao da današnju međuna-

rodnu situaciju „karakteriše duh_

partnerstva“. Rusija uređuje partnerske. odnose sa svojim bivšim protivnicima iz doba hladnog rata, a pre svega sa Sjedinjenim Am .ičlim Državama — гођбае је Jeljcin. Međutim, i u takvuj „ivuaviji mi nećemo gubiti budnost i nastojaćemo da uravnoteženo smanjujemo naoružanje i da uspostavljamo vojno partnerstvo sa SAD i NATO. Jeljcin je rekao da sadašnja međunarodna situacija dobija nove forme saradnje, kao što su zajednički manevri. Mi ćemo ih sprovoditi da bismo ojačali duh

RUCKOJ PREDVIĐA OBNAVLJANJE SSSR

Moskva. — BIVŠI potpredsednik Ruske Federacije Aleksandar Ruckoj izjavio je da će godišnjica Dana pobede, iduće godine „biti obeležena u sasvim drukčijim uslovima“. „Policijskog, antinarodnog režima više neće biti, već će doći do prave, narodne pobede. Ona će biti postignuta bez krvi“ — rekao je Ruckoj na jednom skupu u Moskvi, povodom Dana pobede.

Ruckoj je izjavio da svi koji žive u Rusiji treba da imaju jedan cilj jedinstvo i stvaranje velike države, kada će „u zemlji da bude red“. On je izrazio nadu da „ni sada ni ubuduće narod neće dozvoliti da na vlast dođu avanturisti“. On je, takođe, izrazio nadu u obnavljanje Sovjetskog Saveza.

~ ~ e o” • • • Uhapšena četiri šangajska disidenfta: šangaj (Rojter). — Kineska policija uhapsila je u Šangaju četvoricu poznatih disidenata, istaknutih članova tamošnje Asocijacije za ljudska prava.

Prvi je uhapšen Vang Fučen, blizak saradnik poznatog kineskog disidenta Bao Gea, čije je hapšenje prošlog meseca izazvalo diplomatski incident, jer se u Šangaju upravo nalazio francuski premijer Eduard Baladir.

Policija je posle toga privela još trojicu aktivista Asocijacija za ljudska prava u Šangaju, među kojima i Ling Mučena, poznatog kineskog umetnika, i to neposredno pred njegov let avionom za SAD, gde je trebalo da studira na koledžu.

Klinton menja politiku prema MHaifiju: Vašington (AP). — Američki predsednik Bil Klinton najavio je zaokret u američkoj politici prema Haitiju, nagoveštavajući takođe „čvršći“ stav prema vojnoj hunti koja je pre dve i po godine udarom svrgla legalnog predsednika Aristida i otada terorom vlada u toj siromašnoj zemlji.

Klinton je najavio oštre američke mere u sprovođenju sankcija koje je, sa početkom od 21. maja, najavio Savet bezbednosti UN ukoliko do tog datuma hunta ne započne pregovore s Aristidom o ustupanju vlasti legalno izabranom predsedniku.

e • • • Prednost Baljadaresa na izborima u Panami: Panama (AP). — Na predsedničkim izborima u Panami ubedljivo vodi kandidat Demokratske revolucionarne partije Ernesto Perea 'Baljadares, kome su i pre izbora davane najveće šanse.

Partiju čiji je kandidat Baljadares osnovao je 1979. general Omar Torihos, koji je poginuo u avionskoj nesreći koji i dalje važi za panamskog nacionalnog heroja i zaštitnika siromašnih. Negov naslednik general Manuel Norijega je američkom invazijom 1989. oboren sa vlasti i zatim u SAD osuđen na 40 godina robije, zbog navodne trgovine drogom.

• • | •

Kubanski pušnići.i avion slefeo u Majami: Majami (Rojter). — Kubanski putnički avion, koji je leteo na liniji Havana— Bahamska ostrva, sleteo je u nedelju na međunarodni aerodrom u Majamiju, gde je pilot zatražio politički azil. U avionu tipa „Antonov — 25“ nalazilo se 16 turista, Engleza i Kanađana, koji su iz Havane putovali u Nasau, na Bahamskim ostrvima. Oni su prvim avionom prebačeni u Nasau.

Pored 16 putnika u avionu se nalazilo i 6 članova posade. Pilot Basilio Garsija Breto se tokom leta zaključao u pilotsku kabinu i usmerio avion prema Eloridi. Nije još saopšteno da li će pilot biti optužen za vazdušno piratstvo ili će mu biti odobren politički azil.

e • • ee Mina za ок апје-запкеја !гакџ: Peking (FoNet). Kineski ministar inostranih poslova Ćien Ćičen založio se za postepeno ukidanje sankcija prema Iraku. U skladu sa, kako je rekao „promenom situacije u praksi“.

Ovu izjavu ministar je dao u susretu sa specijalnim emisarom iračke vlade, koji je boravio u Pekingu sa ciljem da utiče na Kinu kako bi se sankcije međunarodne zajednice, donešene posle iračke invazije na Kuvajt 1991. ukinule što pre.

• +; • • •

Hitno sporazum О јамтит гадом а: згагђиг (Tanjug) — Evropska unija bi na junskom samitu na Krfu trebalo da se odluči za konačnu listu projekata javnih radova koji su predviđeni programom transevropskih mreža čiji je cilj podsticanje zaposlenosti izjavio je predsednik Komisije EU Žak Delor.

_ On je u govoru pred Evropskim parlamentom prekorio ministre finansija zemalja članica EU za upuštanje u „smešnu prepirku“ oko toga da li EU može da da novac na zajam za finansiranje planirane OE o čemu je dogovor postignut na decembarskom samitu u Briselu. Е = U i 3

Tokio (Tanjug) — Predsednik Severne Koreje Kim II Sung obećao je kineskomlider Deng Hsiaopingu da njegova zemlja neće proizvesti niti posedovati nuklearno oružje, — piše „Mainići Šinbun“. Informaciji poslatoj iz San Franciska se kaže da je Kim ovo obećanje dao Dengu u oktobru 1991. godine, tokom posete NR Kini.

Informaciju je japanskom novinaru dao jedan visoki službenik američke administracije. Prema ovom svedočenju, Kina je o ovom obećanju obavestila i Južnu Koreju i SAD, kako ne bi više vršili pritisak na DNR Koreju da odobri inspekciju svojih nuklearnih postrojenja i da odustanu od traženja sankcija UN prema Pjongjangu.

KIM IL SUNGOVO OBEĆANJE KINEZIMA

Severna Koreja nete imafi atomsku bombu

prijateljskih uzajamnih odnosa istakao je ruski predsednik.

Jeljcin je time odgovorio na kritike povodom planiranih zajedničkih rusko-američkih manevara koji ovog leta treba da se održe u rejonu Urala.

Po oceni ruskog predsednika, 49. godišnjica Dana po pobedi obeležava se u znaku „jačanja političke stabilnosti u Rusiji“. On je rekao da postoje nade da će za stolom pregovora predstavnici raznih frakcija, partija i pokreta naći zajednički jezik za rešavanje spornih pitanja.

A više od 20.000 ljudi okupilo se u centru grada, u organizaciji ratnih veterana, pojedinih opozicionih i drugih organizacija. Oni su nosili zastave bivšeg Sovjetskog Saveza i izvikivali parole protiv sadašnjeg rukovodstva. Učesnici povorke nosili su transparente na kojima je, pored ostalog, pisalo da je „plan Hitlera o razbijanju Sovjetskog Saveza ostvaren“ i da su to učinili „ruski predsednici“. Učesnici skupa zahtevali su da se „zastava pobede postavi na Kremlju“ i skandirali bivšem potpredsedniku Rusije Aleksandru Ruckoju kada se on pojavio na čelu kolone.

Jake policijske snage obezbeđivale su prolaz povorci kroz centar Moskve.

Deng je tada piše list, — prihvatio obećanje severnokorejskog lidera, ali g aje upozorio da će Kina oštro reagovati u slučaju d a obećanje bude preksršeno. Kim II Sung je tada rekao Dengu da njegova zemlja nema uslova da napravi atomsko oružje, niti uopšte pravi takve planove.

SAD a sada i Južna Koreja, međutim, i dalje vrše pritisak na severnu Koreju, tražeći da ona odobri inspekciju i postrojenja u Jongbunu, za koje se sumnja da su atomska. Severna Koreja nvaodi da su ta postrojenja vojnog karaktera i da zbog toga ne odobrava njihov inspekciju, ali tvrdi da ona nemaju veze s atomskom energijom. PREVIRANJA U SLOVAČKOJ VLADINOJ KOALICIJI А о ~ e •e о~> | Sto blize izbori sve vise nesloge

Prag, (Tanjug). — Što su bliži vanredni izbori u Slovačkoj, zakazani za početak jeseni, sve su očitija neslaganja i napetosti između partnera u vladinoj koaliciji tri stranke sa desnice, levice i centra.

Posmatrači su upozoravali na neprirodnost ove koalicije još prilikom formiranja vlada u drugoj polovini marta, ali je interes partnera za rušenje dotad neprikosnovanog premijera i šefa Pokreta za demokratsku Slovačku HZDS Vladimira Mečijara bio u početku dovoljan razlog za njihov savez. Sada se, međutim, sve više ispoljavaju političke i idejne razlike između stranaka, a naročito koalicija biva ugrožena interesima svake stranke za sopstvenu promociju u predizbornoj kampanji.

U vladinoj koaliciji nalaze se Stranke demokratske levice (SDL-bivši komunisti) Petera „Vejsa koja ima sedam ministar-

* skih resora, koliko~i nedavno

formirane Demokratske unije Slovačke (DEUS), nastala ujedinjavanjem dve disidentske frakcije iz HZDS sa Jozefom Moravčikom i Romanom Kovačem („Alternativa političkog realizma“) i Milanom „Knjaškom („Alijansa demokrata“ na čelu, Treći partner u koaliciji je Pokret hrišćanskih demokrata (KDH) Jana Carnogurskog, sa pet resora.

Najviše napetosti je vezano za privatizaciju, prema čijem konceptu SDL ima velike, ako ne i odlučujuće rezerve. Ova stranka ima potpredsednika vlade za ekonomska pitanja i ministra privrede koji su u stalnom nesporazumu sa Ministarstvom privatizacije, koje je u rukama DEUS. U poslednje vreme, nasuprot takozvanoj kuponskoj privatizaciji, bivši komunisti počinju ponovo da zastupaju koncept podele akcije zaposlenima.

Do direktnog spora nije, međutim, došlo oko priricipijelnih

5737 ANKETE

Javnost profiv Мејахога

London (Tanjug) — Većina Britanaca koji su glasali za Konzervativnu partiju — prema upravo objavljenom istraživanju Galupovog instituta — smatra da Džon Mejdžor treba da podnese ostavku.

Šezdeset članova parlamenta, konzervativaca, pokrenulo je inicijativu da se premijer smeni. Za valjanost ovakve inicijative neophodni su potpisi samo 34 poslanika.

Nezadovoljstvo politikom Mejdžora u britanskoj javnosti i njegovoj, Konzervativnoj partiji traje već duže vreme, a sada je kulminirala zbog velikog poraza na lokalnim izborima prošle nc delje.

Mejdžor je izjavio da nema nameru da se povuče, nego će se boriti sa svima koji žele da ga smene. Premijer se, međutim, ipak sastao sa starijim i ugled-

У пне БР -

Mema nameru da se роуи(е: Мејdžor nim konzervativcima, članovima parlamenta, da bi analizirali novonastalu situaciju.

Pored domaćih problema (visoke takse, problemi u javnim službama...) Mejdžoru se najviše татега па рориз уој еугорskoj politici. Britanija — smatra većina konzervativaca — treba da se na referendumu izjasni da li hoće u Evropu ili ne. Evropska politika — stav je političke javnosti — mora biti volja svih — a ne procene jedne vlade.

Galupovo istraživanje reprezentativnog uzorka, onih koji su glasali za konzervativce, pokazuje da njih 58 odsto želi Mejdžorov odlazak a 34 odsto ga podržava.

Većina ispitanika na mestu premijera želi da vidi današnjeg ministra ekonomije Majkla Hezeltajna. pitanja već zbog toga što je za predsednika DEUS prilikom formiranja nove stranke izabran premijer Moravčik. Protiv toga je sasvim otvoreno ustala SDL, tvrdeći da se time ruši sporazum o koaliciji, da predsednici stranaka ne mogu biti u vladi i da time DEUS koristi vladu kako bi stekao nedopustivu izbornu prednost. Ovako oštra reakcija posledica je ispitivanja javnog mnenja prema kome Moravčik kao ličnost uživa simpatije 25 odsto birača (koliko i Mečijar) iako mu stranka ima za sobom manje od 10 odsto biračkog tela. A SDL je, prema svi m istraživanjima, bila i ostala sa 15-16 odsto glasova pojedinačno najjače stranke posle HZDS. |

Kao rešenje ovakve situacije pominje se ili mogućnost da SDL, kao najjači partner u koaliciji, zatraži mesto predsednika vlade ili da Moravčik odustane od predsedničkog mesta u stranGi? пи а =