Борба, 03. 06. 1994., стр. 23

њен исели ека

и

BORBA PETAK 3. JUNI 1994.

OPERACIJA OKO 100 STEPENI ISKRIVLJENE KIČME U SPECIJALNOJ ORTOPEDSKO-HIRURŠKOJ BOLNICI „BANJICA“

__Ргоћу и | кеме (а

Nedavno smo prisustvovali izuzetno teškoj operaciji približno 100 stepeni iskrivljcnc kičmc 13. godišnje dcvojčicc, koju u našoj = zemlji rade samo šestorica hirurga i to u Specijalnoj ortopcd*sko-hirurškoj bolnici „MDanjica“ pri Spiralnom ccntru čiji jc rukovodilac prof. dr Milan Filipović, dircktor Bolnicc prof. dr Slobodan Slavković i načcinici Odoljenja: prof. dr Zdeslav Milinković, prim. dr Zdravko Poleksić i specijalisti dr Vojislav Basara i dr Vladimir Lalošević.

-Danas je pacijentkinja Slavka dobro, moći će da ide u školu i da normalno živi, ali opcrisani deo kičme ostaje ncpokrctan pošto je kičmena moždina ispravljena. ugrađivanjem šipkc. Devojčici to neće bitnije da smcta — objašnjava prof. dr Slavković — naglašavajući da bi sc stanje bez operacije ne samo pogoršavalo, već bi otkazali i srcc i pluća zbog deformisanosti grudnog koša.

Sigurno je da mnogi mališani ne bi ni došli u situaciju da sc podvrgnu takvom hirurškom Zahvatu, da roditelji svoju decu sa 50 stepeni krivom kičmom, kada se, inače, preporučuje (laka) operacija — ne odvode kod raz-

· nih nadrilekara, dok vreme prolazi. Ako je dete u pubertetu naglašava prof. dr Slavković za tri meseca krivina kičme mo-

itdrileke

že da sc pogorša za otprilikc 15 Stcpcni. ;

Slavkini roditclji prekinuli su njeno lečenje pre dvc godinc, te je iskrivljenost kičmc porasla do približno 100 stepcni. I zato su bile neophodne dvc operacije. Najprc Je za metalni obruč obavijen oko glavc šrafovima zabodenim u lobanju — zakačen teg kojim sc kičina održavala u istegljenom stanju da bi sc stabilizovao novi, 1ргамђет! ро-

'ložaj kičme. A, onda, posle dvc

ncdcljc, opct sc svi nalazc u glavnoj opcracionoj sali do kojc smo stigli „prcskakanjem“ drvcnog pulta, u spocijaino dobijcnoj odeći i klompama. [ зус је 7210no, kao „oaza“ u kojoj sc produžavaju i obezbeđuju ljudski živofil ia : Koliko ih jc, samo, ncsrećnika prošlo tu „zclenu liniju“ sa prcćutnom molbom na usnama?

U svakom slučaju, u nas bczbednost pacijenata zavisi, prcvashodno, od sposobnosti hirurga („nedodirljivih“” budući da su u stcrilisanoj zoni) i ancstcziologa (s drugc stranc paravana). između njih jc vcć dotrajala tchnologija, „zavesa“ satkana od isparenja zbog ncpostojećc vcntilacije i cocvi za odvod gasova, Zatim davnašnji aspirator dobijcn od Vojske, aparat za ancstcziju star 15. godina što i nijc tako strašno da ima para za njcgOvo

BEOGRAD — REKE — BRODOVI ||}

istorii

Kada je 1860. godine knez MiBajlo Obrenović upisao 200 akcija u vrednosti od 200.000 talira u tek osnovano srpsko-francusko brodarsko društvo, koje je trebalo da sa svojih šest parobroda razvije saobraćaj na Dunavu, Savi i Moravi nije ni slutio da će njegovi potomci samo vek

i po kasnije, u ime nekakvih"

„nestranačkih, antirasističkih udruženja za istinu u pravo“ sa imenom cveta sa Bogorodičinih grudi, organizovati blokadu Dunava. Još bi manje čestiti Knez razumeo zašto su prilazi rekama u Beogradu. okovani železničkim depom i što pristanište držimo poluuređeno. Tu su i stare lađe kojima se od Beča i Pešte do Crnog mora preko sto godina prevozila roba i putnici koje su umesto u muzej završile uglavnom kao staro gvožđe na nekom od grobalja brodova na Adi ciganliji, Stajićevu i Kladovu. Prošle godine je zatvoren ı Muzej rečnog brodarstva Jugoslavije za koji je malo ko u gradu znao i da postoji.

— Muzej rečnog brodarstva, osnovan je pre sedam godina. U njemu se,

uglavnom,

nalaze”

ја u staro:

predmeti prikupljeni sa naših starih brodova — zvona i sidra, stare fotografije i 15 makcta. Za uređenje ovog Мигеја Кој! је smešten u poslovnim prostorijama nekadašnjeg „Bcobroda“ u prizemlju zgrade u brojt 2 u ulici Braće Krsmanović, nikad nijc bilo dovoljno para — priča kustos Muzeja Miodrag Blagojević. On kaže je to glavni razlog što jc Muzej prestao da radi.

Iza ovakvc bcogradskc razglednice sa reka teško jc naslutiti i da se krije tradicija u brodarstvu duga 132 godine. Svc jc počelo koncesijama za plovidbu Dunavom i pritokama kojc jc početkom prošlog vcka izdala Austro-ugarska. Nakon toga su saobraćaj i trgovina na našem delu dunavskog toka doživcli pravi „bum“. Bečko „Prvo dunavsko parobrodarsko društvo“, čiji je parobrod „Franc Jozef“ od 1830. godine plovio na liniji Boeč — Budimpešta u dogovoru sa Ruskim dunavskim društvom 1834. Uspostavilo jc redovnu plovidbu prema staroj Moldaviji. Posle prvog parobroda na Savi koji se pojavio 1830. plovidbu

je preuzeo jedan hrvatski brod

koji je u Beogradu avgusta 1844.

if

čišćenje ı, odmah, porcd opcracionog stola, aparat #a napajanje strujom takozvanog clektiićnop noža Čiji bi vrh, inače, morao da sc jednokratno upoltrcbljava, ali... l, ne daj Boze da zakaže ošurica noža prilikom nckog dehkatnog hirurškog reza krvnog suda, ncrva ili kičme onda bi hirurg „vrisnuo od mukc“. Na srcćn, to sesije desilo, te Je „trojac“ vrlo sigurno i uigrao savladao sve „krivine“: prof, dr Slobodan Slavković, direktor Bolnice i njegovi asistenti dr Vladimir Lalošević, specijalista i dr Nenad Grujić, lekar na spcčijalizaciji. -

Smiruju laki tonovi zabavnih тејо ја. „Оде је зпитак2“ Капа je otvorcna. „Daj dleto“. Kičma sc oslobada dela kostiju, a iz, karličnc kosti sc uzimaju koštani kalemovi koji će da prcerasiu čitavu kičmu i da taj segment zadrži da sc nc krivi. „Za desct minuta budimo devojčicu“. OQtvara sc svcže zamrznuta plazma

Pejsaži Slobodana

u zamenu za izgubljenu krv, i za delić sekunde „vrap je odnco šalu“. Svi su sec užurbali, dr.matično uozbiljili: vrši se korckcija kičmc pomoću šipke dužine oko. 30 centimetara, dok se preko stavljaju kalcmovi.

Мајозе у тотепа је 1560kivanje da se pacijeni probudi. Mala Siavka je, nakon duže uacizvosnosti ı zajedničke strepnje, olvorila oči, airdnula prslićima i opet uwtonula u dubok san. A u nekim opremljenijim mccdicinskim cenlrima taj postupak budenja je prevaziden zahvaljujući aparatu na čijem moniloru 56, za sve vremc operacije, vidi kako funkcionišcć Кетепа тожna, pošto uvek postoji opasnost da se povredi ncki ncrv ili kičmeno Ikivo, posle čega bi uslediЈа раганла.

| рогса ovog Iclhmičkog ncdoslatka, tenzija u sali je opala, орегасђа је изрејл. _

J. Vujadinović

Škerovića

U galeriji „Paleta“ Kulturnog centra Beograda, danas u 19. časova otvara se izložba beogradskog slikara Slobodana Škcrovića.

Ovom izložbom, Škerović, poznatiji kao pesnik i jedan od !уогаca sad već Icpendarnog časopisa „Vidici“, otkriva „Pamnmtasličnc pcjsaže“, oslikanc na neki novi način, koji odagnava dosadu i uvlači misticizam. Slike rađene u kombinovanoj tehnici, akvarcli i

pastcli biće izloženc do 23. juna.

svečano dočckan topovskim salvama. Parobrodi na linijama Zemun — Sisak — Zemun i Zomun Bečcj u redovnoj plovidbi nisu pristajali na bcogradskoj obali, već sc izmcđu Всовгада ! Хстиna saobraćalo vclikim čamcima.

Redovna plovidba na liniji Zcтип — Веоргада — Рапссуо изкапом епа је «сК и 1с[о 1850.

Od višc stotina brodova koji su tada plovili Dunavom, Savom i Iravom oko dvc stotinc bili su vlasništvo naših ljudi, a 30 jc čak pripadalo bcogradskim trgovcima. Pošto su svi plovili pod austrougarskom zastavom začetkom savremcnog rcčnog brodarstva u Srbiji smatra sc kupovina broda „Dcligrad“. Ovaj parobrod — rcemorkcr sa osam šlcpova bio jc prvi naš brod koji jc od 1862. godinc plovio pod zastavom Kncževinc Srbijc. Narednc godinc, nakon nckoliko ncuspclih pokušaja srpskc vladc 1850. i već pomcnutog

T.N.

Francusko — srpskog parobrodarskog društva koje je radilo зато Ččoctiri godinc, osnovano jc

„Srpsko brodarsko društvo“. Rad jc počclo sa samo tri broda — „Deoeligradom“, koji jc prcuzct od države, „Mačvom“ i rcmorkcrom „„Dcograd“. Počctkom Ovog vcka Društvu jc ustupljcna i „Radionica lađa Kraljcvinc Srbije“, na Čukarici u kojoj jc za trinacst godina saprađeno 8 brodova. U prvoj zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca Il)ruštvo jc ušlo u sastav „Drodarskog sindikata SHS“, koji je kasnijc promcnio imc u „lDjiirckcija rcčnc ром ђе“. U. socijalističkoj Jugoslaviji 1945. formirana је „Glavna uprava rcćnog saobraćaja”. Često je mcnjala imc i način rada pa sc kasnije podclila na višc prcduzeća. Pred raspad, za razliku od drugih sedam podunavskih zemalja, koje imaju po jedno brodarsko' preduzećc u bivšoj Jugoslaviji rcčnim saobraćajem sc bavilo 15 organizacija. Svcopšta uzajamna podcla i raz-

Момо citanje

Njegoš

Na promociji knjige „Njcgoš i pnoza, Gorski vijenac i Luča Mikrokozma” održanoj juče u Kulturno-prosvctnoj zajednici autor dela Vojislav 1). Nikčević je rekao:

— ·U ovoj knjizi je olvorcn korpus vizanlijskog arhiva. Do sada smo prenebregavali vizanlijskc izvorc koji nude polpuno. drugu sliku o našoj srcdnjovokovnoj prošlosti. Njepoš je mirio tradiciju Vizantije ı tradiciju paрапзкћ slovenskih rituala čimc je pomirio svc jercsi koje su u to vremc poslojalc na Balkanu. Timc jc Izrazio sušlinu pnozc da čovek treba da prilivati усти onako kako želi.

Govoreći o ovoj knjizi, ponati njcpgošolog, dr Vasilije Karadžić je rekao: — Ovo jc jedna od rctkih, ncobičnih intclektualnili knjiga koja nudi filozofski i teološki pogled Njegoša na slvarnosl. Nije bilo Iako naći izdavača jer _1o nije populistička knjiga i inmaćc vcrovalno, uzan kruy Сtalaca. S.M.

Poćec da radi bazen ma

Угасетог Ош prvog juna Ccilir Za [izicku kuliuru „Vracar“, koji se nnlanZi u Sjeničkoj ulici broj !, počco je

„rad premii Ictnjem režimu. To znači

da će stanovnici Vračara bili u prilici da koriste bazen u vremenu od 1017 савома. Сепа Чпсупе Капе 17nosi dva dinara. КС.

Prvi srpski brod

Parobrod „Dcligrad“ sagraden jc 1851. во те и Егапсизкој. Imao је 275 (опа позјуози 1 рагоз!гој snagc oko 80 kilovata. Prvo jc prodat 1853. Rusiji od koje ga jc Ministarstvo finansija Kncžcvinc Srbije 1862. otkupilo za 130 hiljada forinii austrijske vrcdnosti u banknolama ı 500 cesarskih dukata. U Bcograd jc sligano avgusta iste podinc. Prvi zapovednik „Dcligrada“ bio |c роmorski kapctan iz Dobrotc Boža Wadonić. Nakon prcdajc kliučcva Beoprada knezu Mihailu, „Delipradom“ jc olplovila i poslednja turska posada iz DCOpradskc Ivrdavc. U toku Srpsko-lurskog rata 1876. Dunav jc DIO nculralizovan, pa'je ovaj brod plovio isključivo u transporinc i bolničkc svrhe. Nakon prcepravke u moderan putnički brod 1895. podinc „Deligrad“ jc do 1914. plovio na liniji Bcograd-Кадијемас. Potopljen u Madarskoj za vremc Prvog SsvcCIskog rala kada mu sc gubi svaki (гај, рбе и топоргаћј о јивозЈомепзкот геспот бгодагауц, koju priprema Zdravko БогасМС. Пе РИЧИ LE „ana Pisi ya mcna brodova mcđu tim kućama icdno jc od opravdanja za to što su prvi parobrodi izgubljcni ili jednostavno posečcni kao staro pvoždc. –

Ni od rečnc flotc Jugoslavije za prcvoz putnika, koja jc sa 41 brodom prcd l)rugi svctski rat bila najveća i najrazvijcnija na Dunavu nijc ostalo ništa. Poratna „Bcla flota“ od 10 hidroglisora rasprodata jc posilc bankrota „Beobroda”. Neki su prctvoreni u rcstoranc, dok sc drugima potpuno gubi trag. Svi pokušaji da sc iskoristi ckonomski potencijal Dunava — brodarstvo, brodogradnja, lukc, turizam, lov, ribolov, propagiranje civilizacije... ostali su bez uspcha ovdc kao da niko nije čuo za Aristotela Onazisa koji je svoje carstvo po-

„čco da gradi kupovinom ražalo-

vanih amcričkih brodova. Jelena Tasić