Борба, 25. 07. 1994., стр. 13

И

дар ти

)

ČOVEK BEZ LICA (rhe man wi-

thout face), režija: Mel Gibson, ulo-

„ge: Mel Gibson, Fej Masterson.

JAĐRAN, Trg Republike 5, tel: 624-057. Vreme: 13.30, 16, 18.30 ı 21. Cena: 5 dinara.

MALI BUDA (Little Buddha), režija: Bernardo Bertoluči, muzika: Riuči Sakamoto, uloge: Kijanu Rivs, Kris Ajzak, Bridžet Fonda.

„Mali buda“ je priča o malom Ameri- ·

kancu i jednom veoma starom ČOVEku. U susretu njihovih sasvim različitih svetova, stari lama i dečkić počinju igru kojom obuhvataju ogromno vreme u raznim kulturama. Igra koja nas iz savremene Amerike vodi na „krov sveta“ u Himalajima i opet nazad... od utorka

| POTERA (Ohase)

KOZARA, Terazije 25, tel: 335-648. Vreme: 13, 15.30, 18 i 20.30. Cena: 5

- dinara. „ == ; КОСА СООМН ОШЗА (тве Но-_

use of the Spipits), režija: Bil August, uloge: Džeremi Airons, Meril Strip, Glen Klouz, Antonio Banderas, Vinona Rajder.

BALKAN, Braće Jugovića 16,tel. 631-571. Vreme: 15.30, 18 i 20.30. MESO (La carne), režija: Marko Ferer, ulgoe: Frančeska Delera, Serdo Kastelati.

JUGOSLAVIJA, Bulevar Lenjina bb, tel: 676-484. Vreme: 18 i 20.

O 0 | МЕ — У KLAVIR: (The Piano), režija: Džejn Kempion, uloge: Holi Hanter, Harvi Kajtel, Sem Neil.

Hipersenzualni filmovi novozelandske rediteljske Džejn Kempion, izašli su iz kruga zabrana art bioskopa. Ljubavna priča smeštena u зигоvom pejsažu emituje visoku količinu emotivnosti. i

od uforka

MALI BUDA (Little Buddha), reži-

ja: Bernardo Bertoluči, muzika: Rjuići Sakamoto, ulog: Kijanu Rivs, Kris Ajzak, Bridžet Fonda.

KOSMAJ, „Terazije 11-13, tel. 327-279. Vreme: 18 i 20.

BELLE EPOGUE (zlatno doba) rc-

žija: Fernando Trueba, uloge: Penelope Kruz, Mirijam Diaz-Aroča, Gabino, Diego.

Kad jednom vidite ovaj biser od filma, biće vam jasno da članovi Akademije nisu morali mngoo da se premišljaju dok su glasali za „Oskara“ za najbolji strani film 1994. Teško da je bilo koji drugi u toj konkurcnciji više zavredeo takvo priznanje.

M BIOSKOP Centralni klub VJ, Bra-

će Jugovića 19, tel. 416-296. Vreme: -

21,15. Cena: 5 dinara. ZEMILJA SEMKIBM (Shadowlands)

režija: Ričard Atenborou, uloge: Entoni Hopkins, Debra Vinger (V. Britanija, 1993.)

Filmska priča oko čije su se realiazcije okupila blistava autorska imena

FILM — „BELLE EPOQUE“

|

· оа 25. do 31. jula

eks |"

Filmovi nostalgije imaju bogatu tradiciju. Toj vrsti filma se priklanjaju oni koji filmujući svoju mfadost pokušavaju da na melanholičan način prikažu lepotu jednog vremena, ali i surovo otrežnjenje karakteristično za epohu iz koje taj film dolazi. I dok čekamo na stvaranje jugonostalgičarskih filmova do naših bioskopa je stigao film Fernanda Truebe „Zlatno doba“. Ovaj film je na ovogodišnjoj dodeli Oskara dobio to visoko priznanje kao najbolje delo nastalo van en-

| · gleskog govornog područja tokom 1993. godine.

Fernando Trueba, naime, u filmu „Zlatno do-

o U lepoh

— Atenborou, Hopkins, Vingor i jcdan od najboljih savremenih dramskih pisaca engleskog jezika Vilijem Nikolson, zasnovana je na životu dvoje poznatih ljudi; on jc bio profcsor na Univerzitetu u Oksfordu, ona — Amerikanka, pisac, pesnikinja. Ovaj film proglašen je za najbolji britanski film 1994, na osnovu glasova Britanske filmske akademije... .

ZVEZDA, Terazije 40, tcl. 687-320. Vreme: 18,30 i 21. Cena: 5 dinara.

VISOKE POTPETICE (High He:els), režija: Pedro Almodovan, uloge: Viktorija Abril.

20. OKTOBAR, sala I Balkanska 4, te. 687-182. Vreme: 17, 19 i 21. Cena: 3 dinara.

21 (Twentyone), ulogc: Petsi Kcnsit. 20. OKTOBAR, sala II Balkanska 4, tel. 687-182. Vreme: 18, 20. Ccna: 3 dinara.

Kolarčeva 6, tel. 621-174

ponedeljak

GORILE U MAGLI, režija: Majkl Epted, uloge: Sigurni Viver, Brajan Braun, Džuli Heris.

Vreme: 18.30 i 21

ulorak

SJAJ | BEDA HOLIVUDA, režija: Džon Šlezinger, uloge: Donald Sa. terland, Keri ie: BRNO OUUO VU Sa NK | Mteme?;19ki 24.

ba“ ne govori o svojoi mladosti. ier je to doba

generalisimusove vladavine, već svoju inspiraciju pronalazi na početku tridesetih godina. Radeći film epohe, Trueba je mogao da se prepusti stilizaciji i to je rezultiralo briljantnim vizuelnim rešenjima letnjih pejzaža. Međutim, glavna poenta Truebinog filma je bekstvo dezertera od utilitarnosti politike i ideologije i uranjanje u svet lepote, dobrote i ljubavi. U vremenu koje zahteva surovu igru lepota je moguća samo kao odlazak u neko prošlo vreme čije krhotine pokušavaju da rckonstruišu kultivisani reditelji poput Fernanda Truebe. 5. RR.