Борба, 15. 10. 1994., стр. 17
ни наиИра
ки
_ Омешта za Hag?
Pred suđenje dobrovoljcima-ubicama u - Sremskoj Mitrovici
Dušan Vijuk
red Krivičnim većem petorice Р Okružnog suda u Sremskoj Mitro-
vici od ponedeljka, započeće sudski epilog akterima i podstrekačima četvorostrukog ubistva u Kukujevcima i Sotu, sremskim selima, nedaleko od Šida. Na optuženičkoj klupi će se naći Pa-
vle Drašković (1967), iz sela Vrapce u.
opštini Medveđe i Goran Vuković — Šojka (1970), iz Đurisela kod Kragujevca, koje javna tužba tereti za krivična dela četvorostrukog ubistva iz niskih pobuda. Sa njima će se naći Milan Nikolić – Đeneral (1958), iz Rahtlovca kod Aranđelovca, sa boravištem u selu Nijemci, čija je uloga po mnogo čemu bila presudna U Ovoj Seriji zločina.
„Đeneral" je bio komandant dobrovoljačke jedinice, kojoj su pripadali i „Sojka" i Drašković i glavni zagovornik akcije
kojom će prisiliti „simpatizere i pomaga-
če HDZ-a" u Sremu da se što pre ız ovih krajeva isele. To je uključivalo i mogućnost direktne fizičke likvidacije „onih koji se po nečemu ističu, ili po ugledu, ili po bogatstvu". Pritom, kako je objašnjavao Draškoviću i Vukoviću, valja пјћоми imovinu — a pogotovo novac, nakit, zlato i srebro i sve druge vredne predmete prisvojiti. Osim idejnih instrukcija „Đeneral" je uvek bio na mestu ubistva.
Po surovosti izdvajaju se ubistvo članova porodice Oskomić u Kukujevcima – Nikole (53), Agice (49) i njene tetke Marije Tomić (87), inače ugledne ı po ocenama mnogih, imućne hrvatske po-. rodice — zaprepastilo je stanovnike mirne sremske ravnice, kao i ubistvo Slovaka Stevana Krošlaka — Ištuka iz sela Sot. i
Cinjenice da je u Kukujevcima na svirep način pogubljena jedna hrvatska porodica, a u Sotu život izgubio Slovak, unela je pravu pometnju ı strah među „nesrpskim" življem u Sremu, sve je odmah dobilo političke dimenzije. Pogotovo što su Vojislav Sešelj, Ostoja Sibinčić i Rade Cakmak, po spiskovima koje je, kako se tvrdilo, sačinio bivši milicioner Trive Ivković, već uveliko pretili Hrtkovčanima, uz direktne izjave o količini maraka koje su navodno prikupili za HDZ i kupovinu oružja za ustaše i pretnji promenom imena mesta u Srbislavci. Dodatno uznemirenje unelo je ukupno osam ubistava po sremskim naseljima od kraja 92 do septembra naredne godine. U vreme zlohudih događaja u Sotu i Kukujevcima nijedno od tih osam ubistava nije bilo razrešeno a na meti su bili uglavnom imućni ljudi. U Rumi je na bestijalan način ubijen Petar Marković (18), sin uglednog poslastičara, u fotelji dok je gledao TV program. U Sremskoj Mitrovici stradao je bračni par Rudolf i Danica Mezinger, neposredno pošto se Rudolf vratio iz rodne Nemačke sa pozamašnom sumom maraka od višemesečnih penzija, u naselju „Jalija“ starac
~ od 80 godina Nikola Baćanović, a u Parobrodskoj ulici imućan stolar Đorđe Palić. Nešto ranije ubijen je, takođe na svirep način, Jovica Kovačević (33). koji je kako se kasnije ispostavilo, bio žrtva mladih kriminalaca iz Vukovara. |, пајzad, stari znanac pravosudnih i policijskih organa, doseljenik iz Bosne Branko Radusinović, usmrtio je u njihovoj vikendici u Rivici Novosađanina Romana Martinovskog (61), a zatim silovao njegovu suprugu Vandu.
Takav tok događaja, pored političkih, tačnije nacionalističkih motiva serije ubistava, uneo je i nove, čini se čak preovladavajuće, motive koristoljublja. Tako su počela nagađanja šta je presudno za izbor žrtava: imovno stanje ili nacionalna pripadnost. Dilema je i dalje aktuelna, a predstojeće suđenje moglo bi dati i neke odgovore za konačno stavljanje pravih predznaka za seriju tragičnih zbivanja u
Sremu. lako o tome ovde niko ne govori, ·
sasvim je izvesno da suđenje izaziva ne
malu nelagodnost među stanovnicima
Srema zbog aktera koji će se u ponede-
ljak naći pred Krivičnim većem petorice 3 e Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici.
< POI
} } „JE а О 355
(о
{|I
Vil
Zemljovidi posleratnog zemljopisa
Hrvatska, od Pirana do Prevlake
Gordana Gojak
eć sama činjenica da je proteklih dana u hrvatskim novinama najčešće
intervjuisan dr Hrvoje Kačić, predsjednik državne komisije za granice, najbolje ilustrira svu aktuelnost graničnih problema Hrvatske. Najnoviji spor sa sjeverno-zapadnim susjedom: Slovenijom.oko „papirnate“ aneksije četiri naselja uz rijeku Dragonju sa 58 stanovnika u istarskoj općini Buje, pripojenih Piranu – po slovenskom zakonu o oblikovanju općina, asocira da je problem hrvatskih granica bure koje curi na sve strane s tim da iako se pokuša neka rupa zakrpati već se otvara nova. Pogotovo se to dakle odnosi na dosad bezuspješno postizanje međudržavnog sporazuma o granici između Slovenije i Hrvatske, koje su još prilikom svojeg proglašenja neovisnosti (25. juna 1991.) istakle da nemaju nikakvih međusobnih teritorijalnih pretenzija. Utvrđivanje granične crte, međutim, toliko teško ide da su međusobni državni odnosi sada dovedeni na najniži nivo, sa go—tovo potpunim nepovjerenjem, tako da se već iskazuje odlučnost za međunarodnu arbitražu ukoliko i daljnji prec~vori ostanu na mrtvoj točki. Uz četiri kilometra kad je u pitanju kopnena granica, te čitava morska u Piranskom zaljevu. po mišljenju spome-
nutog predsjednika državne komisije za granice — Kačića, Hrvatska ima faktičku nadležnost nad četiri naselja uz rijeku Dragonju, i tu nije tolika zabrinutost kao nad planinskim vrhom u ZŽumberku, zvanim Sveta Gera.
Strah od novih UNPA zona
- Hrvatska ima razloga da najozbiljnije razmišlja o iznošenju pred međunarodni forum pitanje tzv. Svete Gere, jer je na nesporno hrvatskom području još garnizon slovenske vojske, koji je tamo stigao potkraj 1991, – ističe dr Hrvoje Kačić.
Budući da je u srijedu slovenski predsjednik Kučan primio Tuđmanu bliskog Antuna Vrdoljaka prilikom njegovog posjeta Ljubljani radi potpisivanja suradnje između hrvatskog i slovenskog olimpijskog sportskog komiteta, za očekivati je da će ipak dvojica predsjednika u duhu svoje ranije tijesne suradnje poduzeti posebne korake za „odleđivanje" stanja i oko granične crte 'koja inače nikad nije bila raspravljana, pa
ni utvrđivana prije nego što su Slovenija i -
Hrvatska stekle nezavisnost. Uz svo razumijevanje za slovenske in terese, bio bi to mogući presedan i za rakranu koja Hrvatsku tako bolno muči u UNPA zonama. Nezadovoljstvo koje najviše i 'najdirektnije zadire u pitanje hrvatskih gra'nica, pa time i njenog teritorijalnog integriу ~ МЕ: ~ \ > АОЛ ОРАО ИУ ЕТ ЈЕ
пи ј Ре
% |
/7/77/7 ·//////Z/7///Z//////////77 ""//////Z,
РА РЕКУ 70 __ - У _ _
АПР ДА РРА
Пру 1 |P?
Zašto je, posle najnovijeg slovenačko-hrvatskog
spora oko granice na Dragonji ı nove morske „crte“ u bokokotorskom zalivu, najčešće intervjuisan predsjednik državne komisije za granice dr Hrvoje Kačić
teta i suvereniteta iskazuje hrvatska opozicija riječima: da su Hrvatskoj i Hrvatima ostale samo Rezolucije UN-a, a Srbiji i Srbima teritoriji. Prigovarajući hrvatskoj diplomaciji da se počesto služi propagandnim efektima da bi pokrila svoje neuspjele poteze, pitaju i što je sa Rezolucijom 769 iz ljeta 92, po kojoj su na 42 punkta trebale biti raspoređene međunarodne snage radi Konirole granica prema Srbiji. U tom kontekstu Ivica Vrkić iz Hrvatske narodne stranke (koji se inače i kandidirao na funkciju predsjednika HNS umjesto odlazeće
·Savke Dabčević-Kučar) proteklih dana sa
HRT ekrana zatražio je da se uz iSporučivanje ratnih zločinaca međunarodnoj zajednici isporuče ı materijalni dokazi o odšteti za sve ono što je svijet učinio svojom nedjelotvornom politikom prema Hrvatskoj.
4 - РТА ЛАА
Стфо
Istovremieno за рпдомопта za hrvatska papirnata zadovoljavanja rješenja njenih gorućih problema, te bojazni da se i ta ne bi preokrenula na kraju u svoju suprotnost, proteklih dana stigle su umirujuće riječi hrvatskih ambasadora pri UN, iz Ženeve ı Njujorka, Miomira Zužula i Maria Nobila. Kroz emisiju „TV-Parlament“ HRT rečeno je da plan Kontaktne skupine (SAD, Rusije, EU ı UN) za Hrvatsku neće sadržavati nikakva iznenađenja jer je okvir za rješenje UNPA zona poznat. To je hrvatski Ustavni zakon o pravima manjina ili etničkih zajednica, s tim da je mehanizam za to Vensov plan ı sve Rezolucije Vijeća sigurnosti UN, pa ı Tuđmanova mirovna inicijativa od prošle godine. A, sve mjere koje se na to mogu dograditi mogu biti samo mjere za jačanje povjerenja -- rekao je Nobilo ističući da Hrvatska mora u idućim mjesecima u pregovorima sa Srbima iznaći one mjere povjerenja koje doista vode do rješenja.
Srpska strateška radionica
Ambasador Zužul, koji je pri Kontaktnoj skupini UN u Zenevi, „otkrio“ Je za hrvatsku Javnost da plan koji se u okviru skupine pravi za Hrvatsku, kako bi došlo do trajnog mira u njenom području, vodi računa da postoji minimum zahtijeva ispod kojih hrvatska država niti hoće, niti može. ići. Taj minimum je ~ po Zužulu — definiran kroz
vog rata.
najmanje dvije točke. Prva točka je da nema nikakve priče o granicama, niti tko će biti na tim granicama, jer one moraju biti štićene od hrvatske države, njenom vojskom i policijom. Druga točka je da ne može biti razgovora o strukturi hrvatske države, što znači o nekoj federalizaciji, konfederalizaciji ili regionalizaciji, koja bi eventualno u budućnosti mogla voditi stvaranju Hrvatske u nekom drugačijem teritorijalnom ili ustavno-pravnom smislu od sada međunarodno priznatog.
Obojica dobro upućenih ambasadora ističu da Kontaktna skupina traži način da provede miroljubivo rješenje koje Hrvatska po svJetskim kriterijima nudi pobunjenim Srbima, koji to neće da prihvate, a u biti radi se o autonomiji za dva kotara: Knin ı Glinu, te o kulturnoj autonomiji u drugim dijelovima Hrvatske, što će vrlo brzo biti prezentirano i javnosti. Ujedno, time je posredno ocjenjeno da ono što je objavljeno u beogradskom tjedniku „Telegraf“ — kako tumači zagrebački tjednik „Danas“ — plan za Hrvatsku „predstavlja zapravo plan srpskog vođstva, a ne međunarodnih posrednika da je razrađen u srpskoj strateškoj radionici, uz suglasnost i suradnju srpskih predstavnika iz Knina. Sve što nudi ustvari ima svrhu da očuva i čak međunarodno ovjeri rezultate srpskog osvajačkog rata“ — konstatira. između ostalog ovaj tjednik sugerirajuс! да опо 510 је objavljeno u „Telegrafu“ ne bi smjelo biti uzeto ni u preliminarno razmatranje, kao što nije ni prihvatljivo postojanje bilo kakvih pregovora između Zagreba ı Beograda u Gracu. Jer, „sve je potpuno izmišljeno“ o tim pregovorima rekli su hrvatskim novinarima visoki dužnosnici u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske
Bilo kako, ali jedno je zasad jasno •Hrvatska će pregovorima nastojati doći do rješenja svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, što podrazumijeva nadzor jasno naznačene granične crte. To znači i one prema Crnoj Gori, koju je zasad Kačićeva državna komisija za granice ispisala, također, samo na mapi, korigirajući Je — kako reče – na moru, „jer Je bila pogrešno iskazana“. Crta po moru
— Vodeći se načelom — na moru „crte sredine" s rta Oštro na hrvatskoj strani povukli smo crtu do otočića Mamula na crnogorskoj strani, na ulazu u Bokokotorski zaljev. Od sredine te crte analogno je povučena crta na morsku površinu do završnog prostora hrvatskog teritorijalnog mora od 12 nautičkih milja. Time smo dobili novi zemljovid s ispravnom graničnom crtom na moru kojim se štuje znanost međunarodnog prava a u skladu sa istinom ! апјеп!cama. Taj će zemljovid zamjeniti postojeći, budući da je naša dužnost da se granične crte na kartama pravilno iskažu, a posebice na području toliko spominjane Prevlake", pojasnio je u „Slobodnoj Dalmaciji“ (od 9. oktobra) dr Kačić ističući da za razliku od granice na kopnu, granice na moru između republika bivše Jugoslavije nisu nikada bile određene. Ujedno je ispred Državne komisije za granice informirao javnost da je „Prevlaka za Hrvatsku od vitalnog značenja, jer osim vrijednosti za agrarnu i turističku perspektivu, neraskidivo vuče za SObom i 252 četvorna kilometra pripadajućeg teritorijalnog mora, a na to se nadovezuje i daljnih oko 4.300 četvornih kilometara gospodarskog pojasa“.
Hrvatski diplomati, zajedno sa političkim vrhom ove države, uvjereni su da je kriza na ovim prostorima sazrela tako da je moguće postići konsenzus u Kontakt grupi za plan UNPA zona u Hrvatskoj te da će se rješenje postići:pregovorima bez nekog no-
БАР а Во