Борба, 01. 11. 1994., стр. 1

о вушу.

гопацк.

Kuharić: Koliko srpske дјесе роћада мјегопашк_

Od svojih župnika zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić traži | i . tr od dva tjedna dostave Nadbiskupskom duhovnom stolu točne podatke naci nalnom i vjerskom sastavu učenika koji pohađaju po školama vjeronauk. Kuharića zanimaju ti podaci da bi se odgovorilo na pitanje saborskih zastupniКа Пат ЕР Ја Oj inika о Odo pokrštavanju djece Ste naciis na katoli eronauk, koji je j ih. о : osnovnim РА КО oi ; ji je jedan od neobaveznih predme redsjednik Srpskog demokratskog foruma dr Milorad Pupovac, u ioj rasprosternjenu pojavu govoreći o čak 14.000 djece koja Ровава и која je:

Budući da ta upozorenja, pa i mišljenja neprestano izazivaju konfli i 1 . с ја, р, onfliktn je Katolička crkva hoće imati o tome točne i provjerene Ролан, SRO JOVI а upis na katolički vjeronauk još uvjek ne mora značiti i prijelaz u katoličku crkvu.

Utorak. novembar 1994. LI XXI (1 Broj 30200 Cena 1 dinar 25 Ден 60 504 К ПО V.D. direktora Dušan Mijić [1 Glavni i odgovomi urednik Gordana Lome

Sudija Bratimir

Točanac, o suđenju Vojislavu Sešelju i četvorici poslanika

Tajnih sednica

nije bilo

Nadbiskup vrhbosanski |

Vinko Puljić Borac za Bosnu

strana 5

strana 9 ||-

Završeno suđenje

u Podgorici

Žarku Lauševiću

zatvora

\petnaest godina

strana 26

· ZABRINUTOST U UN ZBOG ESKALACIJE SUKOBA U BOSNI | NOVIH IDEJA SAD U REZOLUCIJI 0 ANTI-EMBARGU Amerika trazi геогдјаттхааји Џ f

OTO u američkom. zahtevu je zahtep da se embargo skine za vojne jedinice ederacije, što znači 1 za bosanske Hrvate & Zahtev da generalni sekretar nastavi planiranje redovnog povlačenja „plavih šlemova“ tumači se kao nova barnica u konfron-

taciji članova Kontakt-grupe, jer bi to moglo da znači i stvaranje „muslimanskog Unprofora“, što Šaćirbej negira

Slebodan Pavlović dopisnik „Borbe“ iz Vašingtona

Savet bezbednosti počeo je konsultacije oko predloga rezolucije o ukidanju embarga na naoružavanje vladinih snaga u ~ Bosni, koji jučerašnji „Njujork Tajms“ označava kao „novu ideju“ sa američke strane, odnosno kao „novo veliko iskušenje“ za Ujedinjene nacije.

Pored činjenice da se traži ukidanje zabrane koja je na sna-

__ zi već više od tri godine za sve

republike iz sastava propale SER Jugoslavije, glavna novost u američkom zahtevu vezana je za činjenicu da je skidanje embarga predviđeno za oružane snage bošnjačke federacije. Što će reći, ne samo za muslimanske, nego i za vojne jedinice bosanskih Hrvata — koje, inače, nisu ni

MINISTAR PROSVETE SRBIJE

_ ODLUČIO

Usvojeni zahtevi тетокатета

Ministar prosvete Srbije prof. dr Dragoslav Mladenović odlučio je da izađe u susret zahtevima, maturanata u pogledu polaganja mature, saopštilo je sinoć, kako prenosi Tanjug Republičko ministarstvo prosvete.

U saopštenju se dodaje da će ministar ı M!adenović o tome obavestiti Prosvetni savet na prvoj sednici.

— Odluku ministra prosvete Srbije, dr Dragoslava Mladenovića da ispuni naše zahteve dočekali smo sa oduševljenjem. Šta da vam kažem, presrećni smo, ali nas čudi odakle takav nagli preokret, s obzirom na sve dosadašnje razgovore koje smo imali u Ministarstvu prosvete, izjavio je za “Borbu“ Nikola Knežević, član Protestnog odbora maturanata Srbije, komentarišući upravo objavljeno saopštenje ministra prosvete.

Nastavak na sirani 4.

blizu objedinjavanja svojih sma-

ga i uspostavljanja zajedničke jedinstvene komande, kako je to

_ predviđeno osnivačkim doku-

mentom b/h federacije potpisanim marta u Vašingtonu.

Sledeći nov momenat — i, istovremeno, još veći izazov та svetsku organizaciju — nalazi se u onom delu američkog predloga kojim se traži od generalnog sekretara UN da „nastavi planiranje redovne i bezbedne zamene osoblja UNPROFOR u Republici BiH, koja bi mogla da bude potrebna“.

„Njujork Tajms“ u ovoj rečenici vidi varnicu nove i dosad, možda, najznačajnije konfronta-

_ cije oko Bosne partnera iz Kon-

takt-grupe. Konkretno, njujorški list — a i širi posmatrački krugovi u UN — vide ovaj zahtev kao kontru upozorenjima iz Pa-

riza i Londona da se može računati na povlačenje njihovih „plavih šlemova“ ukoliko SAD nastave da forsiraju i na kraju is-

forsiraju usvajanje ove svoje kontroverzne rezolucije. : „Posledica toga biće da će se mnoge druge zemlje prijaviti za održavanje mira u Bosni, ukoliko se Evropljani reše na povlačenje. A, većina tih novajlija mogla bi da dođe iz muslimanskih zemalja, što je perspektiva koja i te kako zabrinjava Evropljane“ — konstatuje „Tajms“ tim povodom, podsećajući da se više od hiljadu dobrovoljaca iz islamskih zemalja već nalazi u Bosni, gde rade kao instruktori muslimanskih “oružanih snaga (na zgražavanje, kako se navodi, komande UNPROFOR, kao i nekih članova bosanske vlade).

_ Odgovarajući posredno па ove zamerke, Izetbegovićev predstavnik u UN Muhamed Šaćirbej izjavio je za vikenda da ojegova vlada nikad neće tražiti „muslimanski UNPROFOR“. Istovremeno, međutim — гоуогеći o mogućnosti da dođe do prestrojavanja i kadrovske rokade među „plavim šlemovima“ na prostoru BiH — on je javno upozorio da generalni sekretar UN ne bi smeo da u toj reorganizaciji „podlegne zahtevima za diskriminacijom protiv i jedne etničke ili religiozne grupe“.

Istovremeno, na relacijama između Sarajeva i UNPROFOR u sadašnjem sastavu sve su izraženije nesuglasice i otvoreni sukobi, koji uveliko odjekuju u Savetu bezbednosti i utiču na atmosferu u kojoj se priprema donošenje novih značajnih odluka u vezi sa Bosnom.

Zadržavanje muslimanskih snaga u igmanskoj demilitarizovanoj zoni (a pogotovo njihov poslednji nasrtaj na francusku jedinicu iz sastava mirovnih snaga), učinilo je — sudeći prema nezvaničnim informacijama pristiglim iz Njujorka — da sve veći broj članova izvršnog tela svetske organizacije počne nezvanično da podržava do skora teško zamislivu inicijativu O kaznenom udaru avijacije NATO i na stranu koja se zvanično smatra žrtvom u bosanskom ratu. Silajdžićeva jučerašnja izjava tim povodom (na temu da je ceo svet „zabrinut zbog kolapsa misije UN u Bosni“, a da „niko ne brine i ne diže galamu zbog kolapsa Bosne“) dodatno je podigla temperaturu u Savetu bezbednosti. Posle toga jedino ostaje da se vidi koliko će uspeti da je spusti kasnije Izetbegovićevo obećanje — nakon razgovora a generalom Rouzom — da će muslimanska strana obustaviti sva vojna dejstva i povući iz demilitarizovane zone preostale jedinice, osim ljudstva koje će, sa Francuzima, ostati na triina osmatračnicama na Igmanu i Bjelašnici.