Борба, 05. 12. 1994., стр. 2

УДОМЕММК

BORBA PONEDELJAK 5. DECEMBAR 1994.

SAOPŠTENJE SA SUSRETA MILOŠEVIĆA, ŽIPEA | HERDA

Mirovni plan osnov zd pretjovore

Beograd, (Tanjug). — Predsednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio je ministre inostranih poslova Velike Britanije i Francuske Daglasa Herda i Alena Žipea, koji su juče posle podne u pratnji svojih saradnika zajedno doputovali u Beograd, kaže se u saopštenju dostavljenom Tanjugu. 7

U toku višečasovnog susreta, koji je protekao u atmosferi međusobne otvorenosti i razumevanja, razmenjena su gledišta o najznačajnijim temama koje se odnose na aktuelnu političku situaciju na prostorima prethodne Jugoslavije i tok mirovnog procesa.

Istaknut je značaj principijelne politike i mirovnih nastojanja Srbije odnosno SR Jugoslavije i zajednički konstatovan napredak, koji je učinjen nakon kontinuiranih napora usredsređenih na stvaranje uslova za nastavak pregovaračkog procesa o bivšoj Bosni i Hercegovini.

Pozitivno su ocenjeni stavovi, koje su zauzeli ministri inostranih poslova Kontakt grupe, posebno u pogledu čvrste orijentacije međunarodne zajednice da se kriza na tlu bivše BiH rešava političkim pregovorima, a ne vojnim sredstvima, što pretpostavlja hitno zaustavljanje svih neprijateljstava na ovom području, onemogućavanje oružanih provokacija, kao i odustajanje od bilo kakvog vojnog uplitanja i angažovanju NATO pakta, koje može samo da ohrabri nosioce ratne opcije i izazove eskalaciju oružanih sukoba.

Mirovni plan, koji je ponudila međunarodna zajednica ргед-

stavlja, po zajedničkoj oceni, osnovu na kojoj strane u sukobu treba da pristupe finalnim pregovorima o teritorijalnom podešavanju i razgraničenju, što ukljucuje mogućnost teritorijalnih razmena, u skladu sa njihovim bilateralnim dogovorima.

Ministri Herd i Žipe potvrdili su u razgovoru pozitivan stav međunarodne zajednice u pogledu jednakog prava muslimansko-hrvatske federacije i Republike Srpske da stupe u konfederacije sa Republikom Hrvatskom odnosno SR Jugoslavijom, što će se definisati i ustavnim aranžmanom za bivšu BiH. Tako sačinjen, celovit mirovni paket predstavljaće pouzdan oslonac da se podjednako zaštite interesi i prava sva tri naroda na tlu bivše BiH, kao jedini siguran način za postizanje pravednog rešenja i povratak mira na ove prostore, za šta se Srbija odnosno SR Jugoslavija od početka krize zalažu.

Srbija i SR Jugoslavija očekuju da politika mira i ravnopravne saradnje među državama i narodima bude afirmisana ravnopravnim položajem SR Jugoslavije u radu međunarodnih organizacija i institucija, a da nametnuta ograničenja, koja su u tom pogledu na snazi, uključujući sankcije, u najskorije vreme budu uklonjene.

U razgovorima predsednika Miloševića sa britanskim minisstrom Herdom i francuskim ministrom Žipeom učestvovao je i jugoslovenski ministar inostranih poslova Vladislav Jovanović. AMERIČKI DRŽAVNI SEKRETAR ZA SPOLINE POSLOVE U EMISIJI TV

Kristofer optužio Dola za „rafnu sirategiju“

Vašington. — Američki državni sekretar Voren Kristofer optužio je juče vođu republikanske senatske većine Boba Dola da „sledi stretegiju rata u Bosni“.

„Daleko sam od pomisli da ulazim u svađu sa šefom senatske većine, ali moram reći da se duboko ne slažem sa Dolovim programom u tri tačke“, rekao je Kristofer učestvujući iz Budimpešte u jednoj TV emisiji, a prenosi Rojter.

Dol je u svom programu zatražio potpuno povlačenje mirovnih snaga UN iz Bosne, ubrzano naoružavanje bosanskih Muslimana i snažna bombardovanja vojnih položaja bosanskih Srba.

„U suštini, to je strategija rata“, rekao je Kristofer u emisiji TV mreže ABC i dodao: „Mislim da se mi u Bosni moramo angažovati u strategiji mira, a ne rata“. „Mi moramo slediti strategiju mira i ne smemo štedeti napore u pokušaju da kroz pregovore postignemo miroljubivo rešenje. Zato naš prevashodni cilj mora biti sprečavanje širenja rata“, rekao je Kristofer. )

Po njegovom mišljenju, stretegija koju zagovara Bob Dol mogla bi SAD da uvuče u skup kopneni rat na Balkanu. „Ne mislim da su američki interesi u ovom području takvi da bismo zbog toga ušli u rat“, smatra Kristofer: Međutim, učestvujući u emisiji ABC-a, senator Dol je ocenio da se „svet pognuo pred Srbima zbog čega je potrebna brza vojna akcija“. ~

„Svi su u totalnom povlačenju, nastojeći da ugode Srbima“,

smatra republikanski senator iz-

Kanzasa koji januara iduće godine postaje vođa republikanske većine u Senatu.

IZVEŠTAJ GALIJA АШ BEZBEDNOST | 5 5 Jugoslavija poštuje svoju odluku o embargqu prema RS

Njujork, Tanjug. — Generalni sekretar UN Butros Gali dostavio je izveštaj Savetu bezbednosti u kome se potvrđuje da Jugoslavija poštuje svoju odluku o

zatvaranju granice prema delo-.

vima Bosne pod srpskom kontrolom. U izveštaju se ističe da je granica zatvorena i da međunarodna misija za nadgledanje granice ima punu slobodu kretanja i nailazi na zadovoljavajuću saradnju jugoslovenskih vlasti, što je preduslov da suspenzija dela sankcija SR Jugoslaviji ostane na snazi.

Za razliku od oktobarskog izveštaja, u kome je registrovano više incidenata i problema oko

kontrole granice, u novembarskom izveštaju međunarodne misije stanje na granici se znatno popravilo i osim pojedinačnih pokušaja krijumčarenja, nema ozbiljnijih povreda granice. Ozbiljniji problem bilo je krijumčarenje goriva preko graničnog prelaza u Vilusima u Crnoj Gori. Međutim, posle hapšenja „najnotornijeg krijumčara и Crnoj Gori“ i smenjivanje šefa policije u Nikšiću, stanje je normalizovano, kaže se u izveštaju. U izveštaju međunarodne misije se ističe da ona trenutno ima 158 članova i da bi broj trebalo povećati na 200 radi još efikasnijeg obavljanja posla.

SAD | UN UOČI POČETKA RASPLETA U BOSNI

Uvod u sukob s Rusima?

Posle sednice Saveta bezbednosti Vaširigton strepi od konfrontacije sa Moskoom e NATO obnovio vazdušno patroliranje iznad Bosne e Povratak Redmana

Slobodan Pavlović, dopisnik „Borbe“ iz Vašingtona

Žipe i Herd su se pre polaska u Beograd konsultovali i sa zvaničnim mirovnim posrednicima Ovenom i Stoltenbergom (sećate se još tih imena?!) i tim povodom u njujorškom sedištu UN da će njihova poruka Miloševiću biti — sa zaduženjem da se to prenese i nadležnima na Palama — da se najozbiljnije shvati upozorenje o pripremama za povlačenje UNPROFOR iz Bosne. Butros Gali je tokom vikenda već saopštio i za javnost da su te pripreme „uveliko odmakle“, kao i da UN na tom poslu prilično dobro sarađuju sa NATO. Gen-sek je takođe objavio da su mu Francuska, Britanija, Rusija, Kanada i Španija najavile povlačenje svojih „plavih šlemova“ ukoliko u Savetu bezbednosti ponovo zaživi i eventua!no bude usvojena rezolucija o ukidanju embarga na naoružavanje muslimansko-hrvatskih snaga, s tim što je prepuštanje stanovništva BiH na milost i nemilost svim zaraćenim stranama vrlo moguće i pre toga — u slučaju da se nastavi tekuće ugrožavanje, ponižavanje i maltretiranje UNPROFOR, koji je doveden u. situaciju — kako se to juče čulo od jednog Galijevog. saradnika da traži pomoć i zaštitu od UN, umesto da vojna sila NATO bu-

„de ta koja će u Bosni štititi vojne

i civilne predstavnike svetske organizacije!

Kao nekakav signal početnog pomeranja u tom pravcu, u NjuJorku su juče primljene informacije da je NATO, posle četvorodnevne pauze, obnovio vazdušno patroliranje iznad Bosne, kao i da je do zlosrećnih bangladeš-

'kih pripadnika UNPROFOR u

Bihaću najzad stigao jedan konvoj sa neophodnom pomoći u hrani, naoružanju, gorivu i toploj zimskoj odeći.

Na ovoj atlantskoj strani veoma se računa na dalja pomeranja u tom pravcu, s tim što su ta očekivanja u sadašnjoj fazi vezana prevashodno za misiju Žipea i Herda u Beogradu. Amerikan-

ci su, inače — prema pisanju „Vašington posta“ — odlučili da njihov državni sekretar Kristofer ne učestvuje u ovoj akciji ubeđivanja „zbog toga što Miloševića smatraju ratnim zločincem“, mada je, s druge strane, vrlo evidentno da na tog svog potencijalnog kandidata za Hag i te kako računaju u svim komбас ата Које ве оуде ргауе и vezi sa gašenjem ratnog požara u Bosni i, uopšte, sa razreše-

Klintonovo pismo kojim se potvrđuje američka podrška očuvanju BiH „kao jedinstvene države u okviru postojećih granica“, uz isticanje potrebe da se tekući rat — koji je za ovu priliku okvalifikovan kao „agresija protiv bosanskog naroda“ — po svaku cenu okonča pregovaračkim putem. Redman je, inače, juče otputovao u Budimpeštu, na referisanje državnom sekretaru Kristoferu pred dolazak

2

Redmamn bio na Palama

Budimpešta, (FoNet). — Sjedinjene Američke Države saopštile su juče, kako javlja Rojter, da nisu uspele da sa bosanskim Srbima postignu napredak u razgovorima u sklopu ponovnog pokretanja

mirovnih napora Kontakt grupe.

Visoki oficir SAD koji putuje sa državnim sekretarom Vorenom Kristoferom na Konferenciju o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS) u Budimpeštu, izjavio je britanskoj agenciji da je

nekadašnji specijalni američki izaslanik za Jugoslaviju

Čarls

Redman imao ovog vikenda razgovore na Palama. „Nema pokazatelja da je Karadžić promenio stav, niti smo mi to očekivali“, rekao je zvaničnik koji je želeo da ostane anoniman.

njem krize bivše Jugoslavije... U očekivanju tog „mogućeg raspleta“, međutim, sve i dalje ostaje prilično neizvesno — osim američke rešenosti da se dalje skidanje sankcija prema Jugoslaviji direktno veže za rezultate pritiska koji se od Beograda traži i očekuje prema rukovodstvu na Palama.

Kad je o samoj Bosni reč, u Vašingtonu je potvrđeno da se novi američki ambasador u Bonu Čarls Redman protekle nedelje vratio na svoju nekadašnju dužnost ovdašnjeg izaslanika na centralnom balkanskom ratištu — sa zaduženjem da cirkuliše i pokušava da uspostavlja mostove između Sarajeva i Pala. Redmanov zadatak je da bosanske Srbe privoli na potpisivanje mirovnog plana nuđenjem perspektive njihovog konfederalnog povezivanja sa Beogradom, kao i otvaranjem mogućnosti da se sa muslimanskom stranom razmenjuju teritorije koje su bile i ostale sporne u predloženoj podeli Kontakt-grupe (51:49).

S druge strane, Redman je doneo Izetbegoviću i Silajdžiću

predsednika SAD na samit KEBS, na kome će se kriza u bivšoj Jugoslaviji — prema OVdašnjim predviđanjima — pretvoriti ne samo u nezaobilaznu, nego i glavnu temu.

S tim u vezi, početak i kraj svih ovih vašingtonskih kombinacija vezuje se za poziciju Moskve i rusko sadejstvo u međunarodnim naporima da se sa dnevnog reda skine balkanska kriza. Preko vikenda je, zbog toga, ovde sa zabrinutošću konstatovano da je u petak uveče, prvi put posle raspada Jugoslavije, u Savetu bezbednosti stavljen sa Jeljcinove strane veto na neku rezoluciju koja se tiče rata u Bosni.

U prvim reagovanjima Vašingtona na ovu gužvu u Savetu bezbednosti, čuju se strepnje da bi to — imajući u vidu kontru Kozirjeva. na prošlonedeljnom ministarkom sastanku Atlantskog pakta — mogao da bude

· uvod u konfrontacije sa Rusima,

„kakvih dosad nije bilo u post-hladnoratovskom periodu“. Za dan-dva — posle samita KEBS u Budimpesti — biće mnogo jasnije koliko tim strepnjama ima (ili nema) mesta.

RUSKI VETO U SAVETU BEZBEDNOSTI NA REZOLUCIJU O KRAJINI Lavrov: nelogićno i politički neprihvatljivo

Rezoluciju predložile nesvrstane i islamske zemlje, a podržali je Zagreb i Sarajepo 0 Ruski predstavnik predložio ukidanje sankcija prema Jugoslaviji

Njujork, FoNet — Rusija je u subotu prvi put u vezi bosanskog konflikta upotrebila veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, glasajući protiv predloga da se blokira snabdevanje gorivom bosanskih Srba, jer bi to, kako Moskva smatra, pogodilo Beograd.

Predlogom rezolucije predviđalo se pooštravanje režima sankcija na promet nehumanitarnih roba preko granice SRJ i Bosne, uključujući i prevoz za oblast Hrvatske koje kontrolišu Srbi. Praktično bio bi blokiran

· svaki uvoz i transport robe Srbi-

ma u Krajini bez odobrenja hrvatskih vlasti.

Rezoluciju su predložile nesvrstane i islamske zemlje, a podržali su je Zagreb i Sarajevo.

Ruski ambasador u UN Sergej Lavrov izjavio je da bi takva inicijativa otežala položaj SR Jugoslavije koja je već pod međunarodnim sankcijama i koja je „počela da konstruktivno sarađuje u međunarodnim naporima#/ za postizanje sporazuma o miru u Bosni.

Pojačavanje sankcija prema

Beogradu, čak i indirektno, bilo bi „rielogično i politički neprihvatljivo“, rekao je Lavrov.

Lavrov se tome usprotivio rečima da je za tako nešto najnezgodnije moguće vreme pošto SRJ „bezuslovno podržava teritorijalno rešenje plana i zatvorila je granice za sve isporuke bosanskim Srbima, osim humanitarnim“. Umesto toga, rekao je, „pozitivan pristup Savezne Republike Jugoslavije, zaslužuje ohrabrenje“. Zapadni diplomati kažu da sam predlog rezolucije nema posebnu težinu, pošto su već sprovedene rezolucije UN o zabrani kretanja roba, osim humanitarnih konvoja, preko jugoslovensko-bosanske pranice.

Diplomati primećuju да sed-" nici Saveta nije prisustvovala američki ambasador Madlen Olbrajt, već je poslala zamenika.

AFP podseća da je korišćenje veta postalo izuzetno retko od

završetka hladnog rata i da ga je Rusija poslednji put upotrebila

maja 1993. godine kada se usprotivila predlogu za izmenu načina finansiranja misije UN na Kipru.

Zahvalnost _ Матка о о Јеђапо Knin, SRNA — Predsednik Republike Srpske Krajine (RSK) Milan Marić uputio je juče pismo ruskom predsedniku Borisu Jeljcinu u kome mu se zahvaljuje za veto ruskog predstavnika u Savetu bezbednosti UN, čime je onemogućeno da se izglasa rezolucija o zabrani uvoza nafte iz SR Jugoslavije u RSK. „Ovaj korak vaše diplomatije“, dodao je Martić, „je najneposrednija podrška Vensovom planu, koji je u sporu hrvatske i sprske etničke zajednice u bivšoj Hrvatskoj, izričito garnatovao 'neprejudiciranje političkog rešenja”“. On je u pismu ocenio da „veto Ruske federacije u Savetu bezbednosti pruža podršku započetom mirovnom procesu, jer bi izglasavanjem rezolucije RSK ponovo bila kažnjena, što bi onemogućjilo ravnopravan dijalog sa Republikom Hrvatskom“.