Борба, 12. 12. 1994., стр. 5

BORBA PONEDELJAK 12. DECEMBAR 1994.

ПОМЕММК Е

„Slrašan korak”: Defalj iz Skupstine Srbije

{Snimio; Ban Doroški}

POVODOM PREDLOGA DA SE UKINU TV PRENOSI SKUPŠTINSKIH ZASEDANJA

ботгак, мхегомаћпо, о татџ

„Neće valjda ukinuti prenose sednica. Pa, to mi je jedina zabava, mogućnost da saznam ko koga i ko s kim, na koga se sumnja, ko se kako brani, koji vetroi duvaju... A, bogami, i da o poitici nešto saznam, komentarisao je juče u jednoj beogradskoj prodavnici penzionisani službenik, jedan od, kako sam reče „vernih gledalaca“ prenosa zasedanja Narodne Skupštine Srbije. Da li se, zaista, uskoro može dogoditi da javnosti Srbije bude uskraćeno zadovoljstvo (kao u slučaju „vernog gledaoca“) da prati direktno na malim ekranima „sad i odmah — još dok ne izađu novine i ne počnu TV-Dnevnici“" rad i delovanje onih kojima su na izborima dali svoje poverenje. Naime, na poslednjoj sednici parlamenta socijalista Miladin Tošić predložio je da se „stavi van snage odluka o direktnim televizijskim prenosima rada parlamenta“ odnosno da se „o budućim direktnim prenosima donosi odluka u parlamentu pre početka zasedanja“. Činjenica je, međutim, da neke prethodne jasno precizirane odluke o televizijskim prenosima poslaničkih zasedanja nije ni bilo, niti tu problmatiku reguliše sveže usvojeni skupštinski Poslovnik, kao ni oni dosadašnji poslovnici. Jedino postoji zaključak koji je parlament na predlog i kada narodnog poslanika Miћајја Kovača jednoglasno prihvatio u maju mesecu 1991. godine. „Prenosi sednica Narodne

skupštine Srbije su direktni i.

javni, s tim što će se pred svaku sednicu, predsednik Narodne skupštine, „potpredsednici i predsednici poslaničkih grupa, dogovoriti o oportunosti preno-

šenja pojedinih tačaka dnevnog reda ili celih segmenata, i o tome prethodnog dana pre održavanja sednice, obavestiti rukovodstvo Radio-televizije Beograd“. Ovako usvojeni zaključak je interesantan i zbog toga što je to jedan od retkih ako ne i jedini opozicioni predlog koji je prihvatila skupštinska većina.

Prošlonedeljni predlog socijaliste Tošića nije razmatran na sednici ali to ne znači da se uskoro ne bi mogao naći pred poslanicima. Obavešteni tvrde da socijalisti s tim u vezi „nešto kuvaju“ i da je u vladajućoj stranci bilo govora o tome da se sednice ne prenose, iako poslanici SPS na naše pitanje da ili ne TV prenos mahom odgovaraju da su „apsolutno za“ jer „narod treba da bude najšire i do detalja obavešten o radu najvišeg zakonodavnog organa u državi“. Poslanici SPS ipak priznaju da ih je Tošićev predlog iznenadio jer ništa nije bilo „prethodno dogovoreno“. Što se poslanika opozicije tiče, oni su jedinstveni u oceni da bi ukidanje televizijskih prenosa skupštinskih zasedanja bio potpun sumrak parlamentarizma, korak ka ukidanju višestranačja i potpuno gušenje demokratije i u parlamentu i u državi. Poslanik Demokratske stranke Slobodan Gavrilović tvrdi da će socijalisti ovakvu odluku doneti verovatno već u martu odnosno da će to pokušati ali „im opozicija to ne sme dozvoliti“. Radikal Zoran Subotić smatra da će socijalisti ukinuti TV prenose skupštinskih zasedanja jer su „došli do zaključka da opozicija na taj način stiče određenu popularnost dok njihova opada“. A Milan Miković (SPO) kaže da je

to „strašan korak u gušenju i ono malo demokratije u državi”.

Jedan od tvoraca novog skupštinskog Poslovnika Žarko Jokanović (ND) smatra da se poslovnikom ne može obavezivati televizija da li će da prenosi sednicu ali dodaje „sednice su javne, poslovnik dozvoljava, dakle tu mogućnost“. Skupštinski prenosi treba da ostanu jer „građani imaju pravo da posmatraju poslanike koje su birali bez obzira na mogućnost što činjenica da se sednica javno prenosi može biti zloupotrebljena i može podsticati opstrukciju“ smatra Joka-

nović. Posebno naglašava да.

„ТУ prenosa treba biti sve dok ne bude postojala prava sloboda medija u Srbiji“ a drugo je pitanje da li Skupština treba da bude „najjeftinija zabava ili kvalitetan zakonodavni organ“.

Nije ipak u ovom momentu izvesno da će se vladajuća partija zaista odlučiti da ukine direktne televizijske: prenose. Činjenica je, da bi u tom slučaju, uzimajući u obzir sadašnju konstelaciju medijskog prostora i više nego skromne mogućnosti opozicije da se pojavljuje u medijima i ona na izvestan način bila ukinuta. Moguće je da je Tošićev predlog bio više usmeren na, kako neki tvrde, „malo zastrašivanje opozicije“ — poruka opoziciji bi bila — ili budite fini za govornicom i upristojite se, ili ćemo vam ukinuti televizijske prenose. A šta je sa slobodom govora, demokratijom, Ustavom, javnošću rada... logična su pitanja jer i „verni prosečan gledalac i birač“ kaže: „Jest da se svašta, priča ali bar znamo gde smo i na:čemu smo“.

Snježana Pokrajac- Stamatović

SAVEZNA VLADA USVOJILA PREDLOG BUDŽETA ZA 1995.

Samo iz realnih izvora

Za federalnu kasu obezbediće se dve milijarde i 115 miliona dinara od čega je 75 posto sredstapa namenjeno finansi-

ranju Vojske Jugoslavije

Beograd, Tanjug. — Savezni budžet u idućoj godini iznosiće dve milijarde i 115 miliona dinara i finansiraće se isključivo iz realnih izvora. Učešće saveznog budžeta u društvenom proizvodu je 9,85 odsto i na istom je nivou kao ove godine.

Tako je odlučeno prekjuče, na sednici Savezne vlade, na kojoj je utvrđen Predlog zakona o saveznom budžetu za 1995. godinu, saopštio je Savezni sekretarijat za informisanje.

Savezna vlada je konstatova- ·

la da budžet predstavlja ključnu polugu ekonomske politike

АБИ 24 iS"

2

zemlje i u skladu s tim opredelila se da budžetski rashodi i u idućoj godini treba da budu u funkciji daljeg uspešnog ostvarivanja stabilizacionog i razvojnog programa.

Savezna vlada čvrsta je u opredeljenju da stabilnost cena i kursa dinara treba da predstavljaju kontinuitet ekonomske politike, jer je samo u takvim uslovima moguće nastavljanje značajnih privrednih aktivnosti i

· povećanja proizvodnje u 1995. "води.

Procena je da će se društveni

proizvod u idućoj godini pove-

а у

ćati za sedam posto u odnosu па ovu godinu.

U strukturi prihoda saveznog budžeta, dominantno „mesto predviđeno je prihodima od osnovnog poreza na promet i akciza (55 odsto ukupnih sredstava), zatim sredstvima od carina i uvoznih dažbina (27 odsto), kao i taksama, prihodima od rada saveznih organa i izdavanja prostora u zakup.

U“ strukturi ukupnog obima rashoda saveznog budžeta za iduću godinu, najveće učešće imaju sredstva za finansiranje Vojske Jugoslavije — oko 75 odsto saveznog budžeta, odnosno 7,50 posto društvenog proizvoda. DANAS SKUPŠTINA CRNE GORE

Pet kandidata za predsednika

Poslanici treba da izaberu novog predsednika parlamenta a nezvanično se najavljuje da bi Miodrag Lekić, dosadašnji ministar inostranih poslopa mogao biti razrešen te dužnosti jer odlazi u Rim za ambasadora SRJ

Podgorica. — Za današnju, drupu sjednicu drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore predviđen je obiman dnevni red, ali pažnju javnosti najviše intrigira ko će biti novi predsjednik Skupštine, hoće li biti razriješen ministar inostranih poslova Miodrag Lekić i ko će biti njegov nasljednik, te kako će opozicija reagovati na primjenu novog Poslovnika o radu Skupštine. Juče je jedino bilo izvjesno da će novi predsjednik Skupštine biti iz redova vladajuće Demokratske partije socijalista, ali ne i na koga će pasti konačan izbor. U političkim kuloarima je pominjano više imena: mr Srđa Božović, jedan od dosadašnjih potpredsjednika i čovjek koji je dugo zamjenjivao oboljelog, sada pokojnog, predsjednika Skupštine, dr Rista Vukčevića, dr Milica Pejanović, potpredsjednik DPS-a, Svetozar Marović, takođe potpredsjednik vladajuće partije i dr Nikola Krapović, poslanik DPS-a. Pošto se u dnevnom ređu, koji je predložio sazivač sjednice, druga tačka odnosi na razrješenje potpredsjednika Skupštine, mr Srđe Božovića, procjena je da bi on mogao biti izabran za novog predsjednika. Imajući u vidu ozbiljne zamjerke na njegov dosadašnji rad u svojstvu . predsjedavajućeg, od strane opozicionih stranaka, njegov eventualni izbor vjerovatno neće podržati poslanici opozicije.

Nezvanična najava da bi na ovoj sjednici mogao biti razriješen ministar inostranih poslova Lekić, prije njegovog odlaska u Rim za ambasadora, nije do juče potvrđena. U dnevnom redu se tako nešto ne najavljuje, ukoliko

se razrješenje ne podvede pod tačku — izbori, imenovanja i razrješenja. Ukoliko Lekić bude, ipak, razriješen na ovoj sjednici Skupštine, ostaje otvoreno pitanje njegovog nasljednika. Kada smo prije nedjelju dana razgovarali sa g. Lekićem, uvjeravani smo da on ne zna ko bi ga mogao naslijediti. Lekić je sa porodicom prošlog ponedjeljka otputovao za Rim, još uvijek u svojstvu šefa crnogorske diplomatije. Taj odlazak nije bio i definitivan. Negdje ranije je najavljivano da bi on jedno vrijeme mogao da bude istovremeno „na dvije stolice“ — da ostane ministar u crnogorskoj Vladi i obavlja dužnost šefa diplomatske misije u Rimu.

Prilikom usvajanja izmjena i dopuna Poslovnika o radu Skupštine na sjednici održanoj na Cetinju, poslanici Narodne stranke, Liberalnog saveza i Srpske radikalne stranke napustili su skupštinsku salu. Najavljivano je, nakon toga, da bi taj odlazak mogao biti i konačan. Poslanik LSCG, Ranko Đonović juče nam je rekao da će, što se njegove partije tiče, odluka o ostajanju ili napuštanju uslijediti tek nakon što se procijeni da li će DPS, primjenom novog Poslovnika, onemogućavati opoziciji da se iskaže u Skupštini.

Od zakonskih predloga koji su ponuđeni za današnju raspravu najviše pažnje privlači onaj o javnom redu i miru. Opozicija je na ovaj prediog zakona imala više primjedbi, a liberali su tražili, imajući u vidu značaj problematike, da se o njemu vodi javna rasprava. Zahtjev opozicije da se zakon povuče iz procedure DPS nije uslišio, pa će on sigurno biti i usvojen. D. Vuković

Kako rasvetliti „slučaj Štrpci“

Podgorica. — Poslanik Savo Jablan dostavio je crnogorskom parlamentu predlog za izmjenu odluke o formiranju i djelokrugu Komisije za prikupljanje informacija o otmici putnika na željezničkoj stanici Štrpci, krajem februara prošle godine.

Prema njegovom obrazloženju, obaveza svjedočenja o slučaju „Štrpci“ pred članovima Komisije postojala bi, pored predstavnika državnih organa, i za sve republičke funkcionere.

Ovaj predlog poslanika Jablana uvršten je kao posebna tačka dnevnog reda zasijedanja Skupštine Crne Gore, koje počinje danas.

Skupštinska komisija za prikupljanje informacija o otmici u

Štrpcima na posljednjoj sjednici, štiti nijedan novi podatak kojim

rije dva mjeseca, nije mogla saop-

se, makar djelomično, rasvijetlio

nestanak 19 putnika, građana Crne Gore, upravo zbog toga što je dobila, kako je upozoreno, neupotrebljive odgovore, uključujući i najveće republičke instance, saznaje Tanjug.

UNICEFOVI milioni za jugoslovensku decu

— Potrebna nam je kolektivna pamet da s raspoloživim sredstvima, imajući u vidu ekonomsku situaciju praćenu sankcijama, napravimo prodor i priđemo problemima porodice i dece sa razvojnog aspekta — rekla je savezni ministar Margit Savović, zadužena za oblast ljudskih prava i prava manjina, na konferenciji za novinare, povodom predstojećeg: naučnog skupa „Porodica, prava deteta i razvoj u SRJ“. Skup će, pod pokroviteljstvom Saveznog ministarstva za razvoj, nauku i životnu sredinu, Saveznog ministarstva za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Kabineta saveznog ministra Margit Savović i Jugoslovenske komisije za saradnju sa Fondom

UN za decu (UNICEF), biti odžržan 13. i 14. decembra, u organizaciji Instituta za socijalnu politiku iz Beograda, Udruženja za planiranje porodice Jugoslavije i Udruženja za planiranje i brigu o porodici Crne Gore.

Po rečima ministarke Savović, između prve dve plenarne sednice, održaće se konstitutivna sednica Komisije savezne vlade za saradnju sa UNICEE-om, koji planira da nekoliko miliona dolara uloži u Jugoslaviju, za poboljšanje stanja zdravstva na Kosovu i rehabilitaciju dece koja su doživela ratne strahote. Planira se i potpisivanje protokola između UNICEF-a i Savezne vlade za realizaciju programa UN. D.Š,