Борба, 30. 07. 2003., стр. 21
ale Serie
kultura
JIRŽI MENCL, POZNATI ČEŠKI REDITELJ (O) PALIĆKOG FESTIVALA
Digao sam ruke od filma
Pored kvalitetnih ostvarenja koji se prikazuju u takmičarskom programu na Letnjoj pozornici na Paliću, posebna atrakcija Je prisustvo velikana filmske umetnosti. Tako su gosti festivala imali prilike da vide ı pozdrave velikana češkog filma Jirži Mencela kome Je Milena Dravić, predsednik Palićkog festivala uručila nagradu „Aleksandar Lifka“ (koju je dobio pre dve godine za doprinos razvoju evropskog filma). Mencl je dobitnik „Oskara“ 1966. godine za debitantski film „Strogo kontrolisani vozovi“, član EO Ven talasa, reditelj svetskih razmera.
Mencl je govorio o filmu, pozorištu, svojim ulogama...
- Dobio sam „Oskara“ kad sam imao 28 godina za film „Strogo kontrolisani vozovi“.
GALERIJA ULUS Izložba „Mitologika svefla“
U Galeriji ULUS danas (17,00 časova) biće otvorena izložba slika pod nazivom „Mitologika Svetla“ autora Branislava S. Markovića.
Branislav S. Marković (1950.), diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Gradimira Petrovića 1977. god., a član ULUS-a je od 1979. god. Dobitnik je više naci-
_ onalnih i međunarodnih nagrada
ww «: —
~
ispao
i priznanja: 1990. Mention - Honorable „Gran-Pri“ na izložbi Salon *'90. Grand palas, Pariz, 1991. Zlatna medalja na izložbi Salon internacionale De Guillaume le Coonquerant.
Markoviću je na platnima primarna svetlost, izrazit je koncept vertikale kao likovnog i idejnog oblika. Umetnik pokušava da svoje subjektivno viđenje pomiri sa objektivnom likovnošću prirodnih oblika.
Izložba će biti otvorena do 12. avgusta.
Mj. R.
Čuveni glumac, igrač i pevač Bob Houp umro je u 100-oj godini, Javile su američke TV stanice.
Bob Houp, pravog imena Lesli Tauns Houp, umro je kasno u nedelju uveče od zapaljena pluća u Svojoj kući u mestu Toluka Lejk u Kaliforniji okružen porodicom, saopštio je danas njegov dugogodišnji izdavač Vord Grent.
Bob Houp, jedan od najpozna| tijih ı najpopularnijih američkih | glumaca, proslavio je svoj stoti rođendan pre dva meseca.
Rođen je 29. maja 1903, u Elthemu u Velikoj Britaniji, a karijeru je počeo u vodvljivu 1920-tih godina.
Bob Houp ostavlja iza sebe niz filmskih uspeha.
Bio sam mlad. Taj film bih drugačije danas pravio, iako ne bi bio tako lep. Inače, ceo
· život posvetio sam pozorištu,
slučajno sam postao filmski režiser. Pošto ne volim da tražim novac za filmove, jer sam po prirodi lenj, ostao sam u pozorištu. Država nema nikakav odnos prema filmu, zato sam ı digao ruke od snimanja. Radi se deset do 15 ostvarenja u Češkoj, koje režiraju sinovi mojih kolega. Publika je mlada, 90 odsto su do 20 godina, zato i vole da gledaju filmove mladih reditelja. Nema više pravih studiJa koji angažuju autore, a ja ne mogu da trčim ı nađem pare, naglasio Je Mencl.
Mencl je boravio u našoj zemlji, naučio je naš jezik, a radio je ı u pozorištima. Voli da čita, najviše češke pisce i
Češko nema nikakav odnos
premo filmu: Jiži Menci (desno) u društvu
Rodoslovo Zelenovića, direktora Polićkog festivala
češku literaturu, koje je otkrivao i pozorišnoj publici. U češkim pozorištima radio je i Molijera, Don Žuana, Šeksi-
pra, a predstave je postavljalo i u Oslu, Sofiji i drugim gradovima Evrope.
M. Belančić
HRONIKA PALICKOG FESTIVALA
Film i stvarnost se prepliću
Subotičani su sa nestrpljenjem očekivali projekciju filma “Muzika za venčanje i sahrane” koji je režirala Uni Straume iz Norveške. Muziku za taj film komponovao Je Goran Bregović koji u njemu i igra. Film je prikazivan na festivalima u Veneciji, Torontu, Varšavi ı Talinu, biće prikazan u Sandensu, Roterdamu i Sofiji. Una Straume je izjavila da je ideja za film rođena iz njenog ličnog iskustva i da je to njeno “prvo zaokruživanje belih noći severa i tamne toplote juga”. Pored ovog filma na Letnjoj pozornici na Paliću biće prikazan i češki film “Godine Đavola” Petre Zelenka, koji Je prošle godine premijerno prikazan na 37. festivalu u Karlovim Varima, i osvojio glavnu nagradu “Kristalni globus”. Bid' je i na drugim festivalima: Londonu, Stokholmu, Roterdamu.
Gost na konferenciji za novinare bio je Želimir Žilnik čiji je film “Kenedi se vraća kući” prikazan u programu “Raskršća”. Zilnikov film je posle projekcije izazvao burne reakcije u Nemačkom parlamentu, jer je prikazao sudbinu Roma koji su na udaru u zapadnoevropskim | „zemljama,
ORO OON
800 OR
posebno u Nemačkoj. Na ovim pitanjima angažovala se i nemačka partija Zelenih, čiji su ljudi pokrenuli debatu u Nemačkom parlamentu. Žilnik je u svojim filmovima obrađivao “tabu” temu, a specifičnim pričama postizao je veliki efekat. U filmu se često reflektuje stvarnost i život, a sam reditelj smatra da je film primarni istorijski izvor i da je uticaj filma prvorazredan pre svega za našu svest.
Film Nine Kusturice “Izlasci” je njen diplomski rad, sniman je u Beču, a bavi se nasiljem u porodici. Nina studira u Beču, pa je za diplomski rad, kako kaže, želela da napravi dokumentarni film, ali je kasnije napravila igrani. Obradila je telesno i psihičko nasilje u porodici. Tema je sama po sebi univerzalna. Austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova je finansiralo ovaj film, a razne socijalne ustanove u njemu su videle dobar istraživački socijalni projekat. Glumci su besplatno radili na filmu, oni Su inače zaposleni u bečkim pozorištima, pa je ovo bila šansa da se iskažu ı na filmu. Ovo ostvarenje Nine Kusturice je otvorio austrijski filmski festival u Gracu.
UMRO ČUVENI AMERIČKI GLUMAC BOB HOUP
Zvezdla u svim žanrovima
Zanimljiv razgovor vođen je i sa Andrejom Aćinom čiji je film oduševio festivalsku publiku. Reč Je o “Margini” za koji autor kaže da je dokument o prošlom vremenu. Film je na neki način opomena, podsećanje na vreme koje je za nama. Aćin se bavio posledicama raspada SFRJ, ratovima koji su posle toga usledili. Sada piše scenario za “Kontrolu leta” koji će biti dugometražni igrani film. Aćin je govorio o svom angažmanu u pozorištu, ali i o muzici kojoj je potpuno posvećen, i istakao:
– Ja sam reditelj koji zna i da svira.
Jedna zanimljiva knjiga Dragana Krstića, estetičara bila je predstavljena. novinarima. “Tajna umetnosti” nastala je kao plod razgovora sa najznačajnijim srpskim estetičarima i ljudima koji se bave filmom, književnošću i uopšte umetnošću. Osnovno pitanje koje je prof. Dragan Krstić obradio na veoma vešt, filozofski način, jeste pitanje “Šta je umetnost” a na koje su odgovarali estetičari, reditelji, glumci, knjiŽevNICI. M. Belančić
Ovaj najcenjeniji američki komičar, multimilioner, bio je zvezda u svim medijima koje su mu bile otvorene - vodvilju, radiju, televiziji ı filmu.
Najviše filmova je snimio sa dugogodišnjim partnerom, glumcem ı pevačem Bingom Krozbijem. Generacije mlađih komičara su | ga poštovale.
Vudi Alen je Jednom kazao: | „Na mene Je najviše uticao Bob | Houp“. i.
Decenijama Je sa svojim predstavama kružio po svetu i učvršći- | vao moral američkih vojnika od | Drugog svetskog do rata u Zalivu, po čemu su bile čuvene njegove Božićne turneje.
edo, 30. jul 2003. 2 ||
O
sr
goooraneonoonna:
Preporuka. za čitanje
Iz Biblioteke grada Beo-
O OOVOVARUE
čitanje za naredne dve nedel_ Je. U pitanju su naslovi iz edicije „Vladarice sveta“ koje je | objavila Narodna knjiga. To | su „Marija Stjuart, škotska · kraljica“ Stefana Cvajga, | „Kleopatra, egipatska kralji| ca“ Kloda Servala, „Marija | Terezija, kraljica i carica“ | Gertrude Fusenerger, „Nefer| titi, egipatska kraljica“ Nikol Vidal, „Katarina Velika, ru. ska carica“ Darije Olivije i | „Lukrecija Bordžija, papine | uši“.
ooo o aa a GV CNOJUNUNITUU7ITSI
- Uz njih, preporučuju se i | „Aleksandar, sin sna“ Valerija Masima Manfudija i | „Drevna mudrost, savremeni | svet“, koju je napisao Dalaj |; Lama. T. N. P.
Bognarova
| prva
| elektronska | knjiga
- U sklopu projekta „Babilo| nija“, čiji je idejni tvorac po| znati makedonski savremeni | pesnik Igor Isakovski, skop| ski izdavač „Blesok“ objavio je prvu elektronsku knjigu
| Zorana Bognara. Reč je o knjizi izabranih pesama
. Podseti. mo se da | Je ovu knjigu, inače, kao re. dovno izdanje, objavio ka| nadski izdavač „Dadababy | Enterprises* 2000. godine. | Uskoro bi, takođe u izdanju · „Blesoka“, kao elektornska | knjiga trebalo da se pojavi i . Bognarovo najznačajnije pe| sničko delo „Elizejska trilogi| ja“, ali ovoga puta na francu| skom jeziku u prevodu Mirej Roben ı Borisa Lazića.
Jubilej „Kosovke“
Udruženje primenjenih i likovnih umetnika „Kosovka“ . obeležava 10. godišnjicu ra_ da.
- Udruženje broji oko 1.500 | članova različitih umetničkih . profila, među kojima su aka_ demski slikari, vajari, grafiča| ri, ikonopisci, keramičari, | umetnički fotografi, urbani _ naivci i naivci iz Kovačice i . Jagodine.
| _U okviru Udruženja funk_ cioniše i škola slikarstva, koje | je podeljena u tri grupe – deč_ ju, grupu za odrasle i grupu za | pripremu prijemnih ispita za . srednje likovne škole i akade| mije u zemlji ı inostranstvu.
OOVO.---Q
OI ORAO RRARAAAAAAAAAAEARIRAJAR
OSSapep
Za
opao
| BL SR OE
grada stiže nova preporuka za