Борба, 03. 09. 2003., стр. 30
Апа беуага Meksi¢ka trka¢ica Ana Gevara (400 metara) je osvojila titulu na 400 metara. Do sada najveci uspesi 26-godiSnje Meksikanke su pr- | va mesta na Svetskom kupu i u finalu Gran pri mitinga (2002. go- | dine) i bronzana medalja na SP u Edmontonu 2001. Zanimljivo je | | da je to bio poslednji poraz Gevare. Ona je atletikom ozbiljnije po- } Cela da se bavi tek 1995. godine, kada nije uspela da ude u ko§ar- | kaSki tim Meksika koji je igrao na Olimpijskim igrama u Atlanti. ||
Hisam El Geruz | U mladosti ovaj 29 godisnji;Marokanac je sanjao da postane fudbaler. Da su mu se ti snovi ispunili svetska atletika ne bi dobila ve-
likog asa, koji je u Parizu éetvrti put osvojio titulu prvaka na 1.500
metara. PokuSao je da osvoji i zlato na 5.000 metara, ali bio je samo } | | j
drugi. I pored mnogo svetskih titula u El Geruz jo8 nema olimpijsko Zlato. U Sidneju 2000. je bio drugi, a etiri godine pre toga u Atlan} ti 12. Svetski je rekorder na 1.500 metara ina milju u dvorani.
eee user te
Korzienovski (35 godina) je u Parizu osvojio trecu titulu na 50 kilometara, uz svetski rekord (3:36:03). Korzienovski je jedan od najve¢ih
|
POSLE DEVETOG SVETSKOG PRVENSTVA U ATLETICI (PARIZ, 23. - 31. AVGUSTI
Robert Korzienovski
| Legenda koja hoda. Poljski hodaé Robert | |
metara
uspeha u karijeri postigao na Olimpijskim 1 igrama u Sidneju 2000. kada je osvojio zlatne medalje i u trei hodaéa na 20 i u trei 50 kilo- -
=
Junaci i “erne ovce”
| = CNX vako veliko takmiéenje do= nosi heroje i gubitnike. Tah_J ko je bilo ina Svetskom prvenstvu u atletici, devetom po redu, odrzanom proteklog vikenda. Тезко je izdvojiti svakog koji je bio bolji od ostalih ili cija je sudbina bila interesantnija. Spomenimo po nekog: HiSama El
Geruza, Anu Gevaru, Karolinu
Kluft, Roberta KorZienovskog, Dzona Dramonda.
| Karolina Kluf Svedanka Karolina Kluft iza sebe nema bogatu | karijeru a i kako bi je imala kada iza sebe ima samo j dvadeset godina Zivota. Do sada je osvojila “samo | dve zlatne medalje u sedmoboju na svetskim junior} skim prvenstvima. ProSle godine je bila Sampion | Evrope u sedmoboju, a “srebrna” u petoboju па dyo| ranskom EP. U Parizu je osvajajuci zlato u sedmobo} ju postigla treci rezultat svih vremena - 7001 bod.
>
Uz spomenute asove mesto u ovom obimnijem pregledu moglo bi da se nade 1 za éetvorostrukog prvaka sveta na 110 metara s preponama Alena Dzonsona (SAD), Feliksa Sanéeza (Dominikanska Republika), koji je odbranio zlato na 400 metara s preponama, zabelezivsi 30. uzastopnu pobedu, za iznenadujuce pobednike poput зкакаса motkom Duzepea Dubiliska (Italija), Kenijca Eliuda Kiptogea (5.000 m), zatim za He-
ВОхоп Dramond | “Ста оса“ Sampionata je ameri¢ki sprinter 1 Dzon Dramond. On je posle diskvalifikacije 9) zbog preranog starta u ¢etvrtfinalnoj trei na 100 0 metara poceo da besni, nije dozvolio da trka bez =: njega potne, zbog toga je satnica kasnila, kasni- -i je je zbog nesportskog ponaSanja Dramond ka-.-: znjen sa zabranom takmiéenja do kraja godine.
==
stri Kloet (Juzna Afrika) koja jj: odbranila titulu Sampiona u 5кокок uvis na dan kada je obelezavar trogodiSnjica smrti njene sestricr ne... U “crne ovce” spada americkale sprinterka Keli Vajt. Ona je billli “kandidat” za najveceg junak2 prvenstva, ali zbog sumnje da jj : koristila doping, postoji moguédu nost da joj se oduzmu zlatne mesn dalje osvojene na 100 i 200 mesa tara. I.@