Борба, 04. 09. 2003., стр. 32
ŽŽ _ ___JOJPJ KA e ei
“Duplo zlatni” kreću po novo zlato. Najbolji odbojkaši Srbije i Crne Gore. olimpijski i evropski šampioni, od sutra, pa do 14.
i odličje. Prošle godine
||
SUTRA POČINJE EVROPSKO PRVENSTVO ZA ODBOJKAŠE (NEMAČKA, 5- 14. SEPTEMBAR) ·
NOVI “PLAVI” JURIS NA T RON
septembra će u Nemačkoj braniti titulu šampionata Starog kontinenta.
Od 1995. i Evropskog prvenstva u Grčkoj “plavi” su bar jednom godišnje osvajali neko posle “bronze” u Svetskoj ligi nisu došli do medalje na Svetskom prvenstvu. Ove godine već su osvojili srebrnu medalju u Svet-
skoj ligi, a medu poklonicima odbojke u našoj zemlji, a ı u reprezentaciji vlada veliki optimizam da se niz uspeha u Nemačkoj nastavi.
- Dosta smo uradili tokom priprema, napravili veliki napredak, uvereni smo da možemo do Još Jedne zlatne medalje. Za sada ne vidim šta bi nas na tom putu sprečilo kaže selektor Ljubo-
Srbija Grna Gora
1. Rajko Jokanović - tehničar - rođen 27.11.1971. - visina 190 centimetara - dohvat u smeču 335 centimetara, doskok u polju 315 cm.
2. Milan Vasić - korektor 0 2.8.1980. 204 cm - 355 cm - 330 cm.
4. Bojan Janić - primač - 11.3.1982 198 cm - 345 cm - 322 cm.
6.Slobodan Boškan - primač 18.8.1975. - 197 cm - 343 cm - 320 cm.
7. Đula Mešter - bloker - 3.4.1972. 203 cm - 346 cm - 325 cm.
8. Vasa Mijić - libero - 11.4.1973. 186 cm - 332 cm - 307 cm.
9. Nikola Grbić - tehničar - 6.9.1973. 194 cm - 346 cm - 320 cm.
- 10. Vladimir Grbić- primač - 14.12.1970. - 193 cm - 360 cm - 350 cm.
12. Andrija Gerić - bloker - 24. 1. — 1977.--203 cm - 350 cm - 323 cm.
13. Goran Vujević - primač - 27. ). 1973. - 192 cm - 339 cm - 315 cm.
14. Ivan Miljković - korektor - 13. 9. 1973. - 206 cm - 354 cm - 333 cm.
18.Igor Vušurović - bloker - 24. 9. 1974. - 200 cm - 342 cm - 323 cm.
Stručni štab:
Selektor Ljubomir Travica, pomoćni trener Igor Kolaković, statističari Dragan Cvetković i Saša Joksimović, lekar dr Ljuban Martinović, kondicioni trener Miljan Grbović, fizioterapeut! Aleksandar Počeković i Vladimir Nikolić.
Počelo 1975.
Prvo odličje na nekom velikom takmičenju muška jugoslovenska odbojkaška reprezentacija je osvojila 1975. na Evropskom prvenstvu, u Beogradu. Tim je vodio Lazar Grozdanović, a kapiten Je bio sadašnji predsednik OS Srbije ı Crne Gore Aleksandar Boričić. Osvojena je “bronza”.
Sledi Evropsko. prvenstvo u Parizu 1979. i nova bronzana medalja. Selektor je bio „profesor Drago Tomić, a u timu je igrao i Ljubomir Travica. \
Posle dugog posta (i nekoliko odličja na Mediteranskim igrama, zlatne medalje na Univerzijadi u Zagrebu 1987) u Atini na EP 1995. nova generacija je prigrlila “bronzu”. U njoj su igrali Dejan Brđović, Željko Tanasković,
čefvrtok, 4. septembar 2003.
mir Travica, koji je “plave” preuzeo pre nešto više od mesec dana. – Nismo, tokom priprema, imali vremena da razradimo sve što bi trebalo, malo smo kombinovali, ali sigurno smo dovoljno spremni, a očekujem da ćemo iz. utakmice u utakmicu igrati sve bolje.
Travica nije dugo sa “plavima”, ali odavno skoro sve igrače
Favoriti broj jedan: reprezentacija Srbije i i Crne Gore: lekar Martinović, V. Grbić, Mešter, Vasić, Vušurović,
Marković (nije otputovao u Nemačku), Miljković, Gerić, selektor Travica,
ferapeut Počeković, Janić, Mijić; Jokanović, N. Grbić, Boškan, Vujević
SVA EVROPSKA PRVENSTVA
goslavija. (10 reprezentacija)
1955. (Bukurešt): 1. ČSSR, 2. Rumunija, 3. Bugarska...
5. jugoslavija. (14 reprezentacija) 1958. (Prag): 1. vija (20 reprezentacija)
1963. (Bukurešt): 1. Rumunija, 2 7. Jugoslavija (17 reprezentacija)
___1967. (Istanbul): 1. SSSR, 2. CSSR, 3. Poljska... 7 Jugo'slavija (20 reprezentacija) 1971. (Milano): 1. SSSR. 2. ČSSR, 3. Rumunija... il Ju-
goslavija (22 reprezentacije)
1975: (Beograd): 1. SSSR, 2. Poljska, 3. Jugoslavija (12
reprezentacija)
1977. (Helsinki): 1. SSSR, 2. Poljska, 3. Rumunija... 7
Jugoslavija (12 reprezentacija)
1979: (Pariz): 1. SSSR. 2. Poljska, 3. Jugoslavija (12 re-
prezentacija)
- Žarko Petrović, Slobodan Ko-
Yač, braća Grbić, Goran Vujević, Đula Mešter, Rajko Jokanović, zatim Đorđe Đurić i Vliadimir Batez. Selektor je bio Grozdanović, a prvi trener Zoran Gajić.
Tim se malo, po malo menjao, novi asovi su smenjivali stare. Neizbežna smena generacija je uvek prisutna, ona predstoji i sadašnjem timu.
Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. “plavi” su opet osvojili bronzanu medalju, a isto odličje su iste godine osvojili ı na Svetskom kupu.U odsustvu Zorana Gajića (obaveze u klubu, Jer nije bio profesionalni selektor) selekciju je na Svetskom kupu vodio sadašnji selektor Bugarske Milorad Kijac.
Uspon pod Gajićevim vođstvom nastavljen Je 1997. “Plavi”
ČSSR, 2. Rumunija, 3. SSSR... 7 Jugosla. Mađarska, 3. SSSR...
frener Kolaković (gornji Paa fizio-
Snimio: M. Risović
Od Rime «o Osrrave
1948. (Rim): ]. ČSSR, 2. Francuska, 3. Italija. Jugoslayija nije učestovala (učestvovalo je 6 reprezentacija) , 1950. (Sofija): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Mađarska. Jugoslavija nije učestvovala (učestvovalo 6 reprezentacija) -
1951. (Pariz): 1. SSSR, 2. Bugarska, 3. Francuska.. She -
_ 1981. (Varna): 1. SSSR, 2. Poljska, 3. Bugarska... 10. Ju___goslavija (12 reprezentacija) 1983. (Istočni Berlin): 1. SSSR, 2. Poljska, 3. Bugarska. Jugoslavija se nije kvalifikovala. (12 reprezentacija) · 1985. (Holandija): 1. SSSR, 2. ČSSR, 3. Francuska...
Jugoslavija (12 reprezentacija)
1987. (Belgija): 1. SSSR, 2. Francuska, 3. Grčka... 8 Ju-
goslavija. (12 reprezentacija)
1989. (Švedska): 1. Italija, 2. Švedska, 3. Holandija.. 8.
·Jugoslavija (12 reprezentacija)
1991. (Nemačka): 1. SSSR, 2. Italija, 3. Holandija... 6 Ju-
goslavija (12 reprezentacija)
1993. (Finska): 1. Italija, 2. Holandija, 3. Rusija. Jugosla-
yija nije učestvovala zbog sankcija. (12 reprezentacija.
reprezentacija)
zentacija)
reprezentacija)
su na EP u Holandiji bili drugi, zlato im je u finalnom meču sa domaćinom zamalo izmaklo. U Japanu 1998. osvojena je i prva medaija na svetskim prvenstvima -– srebrna. Na EP 1999. naši su bili treći.
A, 2000. najzad su se naši odbojkaši popeli i na najviši stepenik pobedničkog postolja – na Olimpijskim igrama u Sidneju. Isti uspeh Je postignut i na Evropskom prvenstvu 2001. u
eškoj.
Prvo odličje u Svetskoj ligi Jugoslavija Je osvojila 2003. - bronzu. Posle toga se Zoran Gajić povukao sa klupe, nasledio ga je Veselin Vuković, koji Je ı pre toga jednom vodio “plavi” tim - u kvalifikacijama za Olimpijske igre.
Na Svetskom prvenstvu u Argentini 2002. “plavi” su ostali
MJ BH VAN
1995. (Grčka): 1. Italija, 2. Holandija, 3. Jugoslavija. (>
1997. (Holandija): 1. Holandija, 2. Jugoslavija, 3. Italija ___(12 reprezentacija) 1999. (Beč): 1. Ttalija, 2. Rusija, 3
. Jugoslavija. (8 repre-
2001. (Ostrava): 1. Jugoslavija, 2. Italija, 3. Rusija. di
bez medalje, bili su četvrti. a ove godine u Svetskoj ligi drugi.
Posle ovogodišnje Svetske lige Vuković Je podneo ostavku.
Sada Je iskusni Travica, koji u bogatoj karijeri, nikada nije VOdio neki nacionalni tim, na velikom ispitu.
kk
Mnogo pre odbojkaša naše odbojkašice su osvojile prvu i za sada jedinu medalju na nekom velikom takmičenju. Generacija Milice Stojadinović je na Evropskom prvenstvu 1951. bila treća.
kk
Najviše takmičarskog iskustva u našoj sadašnjoj reprezentaciji imaju Goran Vujević i Vladimir Grbić, koji su igrali još na Evropskom prventvu 1991, koje Je održano, takođe u Nemačkoj.
dobro poznaje. Na rano: -0M i ima “komplet” iskusnih igrača, .. nekoliko njihovih naslednika, a spoj te dve generacije je Ivan | Miljković, za svetsku odbojka- , šku Javnost “Ivan the teriblle” , (Ivan Grozni), najbolji korektor i sveta. | Dvanaest izabranih za novu ı titulu. |
—
#
Il. Curčić
RASPORED Prve gruje Lajpcig
Petak, 5. septembar: Grčka - Poljska u 15, Bugar-
ska - Rusija u 17,30, Srbija i Crna Gora - Holandija u 20.
Subota, 6. septembar: Rusija - Poljska u 15, Holandija - Grčka u 17,30, Bugarska - Srbija i Crna Gora u 20.
Nedelja, 7. septembar: Poljska - Holandija u 15, Srbija i Crna Gora -– Rusija u 17,30, Grčka - Bugarska u
20.
Karlsrue
Sreda, 10. septembar: Rusija - Holandija u 15, Bugarska - Poljska u 17.30, 'Srbija i Crna Gora - Grčka u 20.
Četvrtak, 1I. septembar: Holandija - Bugarska u 15, Grčka - Rusija u 17,30, Poljska – Srbija i Crna Gora u 20.
Druga grupe Karlsrue
Petak, 5. septembar: Španija - Francuska u 14, Nemačka - Slovačka u I8, Češka - Italija u 20,30.
Subota, 6. septembar: Italija - Spanija u 15. Nemačka - Ceška u 17.30, Slovačka – Francuska u 20.
Nedelja, 7. septembar: Češka – Šlovačka u 15, Francuska – Italija u 17,30, ŠpaniJa - Nemačka u 20.
Lajpcig
_ Sreda, 10. septembar: Ceška - Spanija u 15. Nemačka – Francuska u 17,30, Sloyačka - Italija u 20. Četvrtak, 11. septembar: Francuska – Češka u 15, Španija - Slovačka u 17.30). ItaliJa - Nemačka u 20. Utakmice za konačan plasman Berlin
Subota, 13. septembar: utakmice za plasman od 5. do &. mesta u 12,30 ı u 15, polufinalni mečevi u 17,30iu 20. |
Nedelja, 14. septembar: meč za sedmo mesto u |l., | meč va peto mesto u 13.30, utakmica za bronzanu medalJu u 16, finale u 18,30.