Борба, 05. 09. 2003., стр. 12

|| 2 petak, 5. septembar 2003.

USUD DECE RATNIKA U LIBERIJI

godina, deca vOjnic nosili Su | | puške ručne rakeme ·

bacač Nekadašnji p |P edsednik Čarls Tejlor ozvaničio je te regrutacije osnivanjem Jedinice dečaka

Monrovija, (Beta). - Decavojnici drže u rukama kalašnjikove dok stoje na kontrolnim punktovima ı raskrsnicama ı razmišljaju o onome što Liberija možda nikada neće moći da im obezbedi - o netaknutim porodicama, školama ı posloVima. Liberijci ı humanitarni radnici slažu se da će generacija dece vojnika, koja Je rasla sa oružjem u rukama u ratom potpuno uništenoj zemlji, sedeti, besposličiti ı čekati sledeći rat. “Želimo mir, želimo da se vratimo u školu”, kaže jedanaestogodišnjak poznat pod nadimkom Disident Bejbi. “Ali nam je za učenje potrebna uniforma. Potreban nam Je novac da platimo školarinu”.

UNIŠTENA BUDUČNOST

Regrutovani sa šest godina, deca vojnici nosili su puške 1 ručne raketne bacače u zemlji u kojoj Je 14 godina besneo građanski rat. Nekadašnji predsednik Čarls Tejlor formalizovao Je ove regrutacije osnivan– Jem Jedinice dečaka tokom devedesetih godina. Prema nalgrubljim procenama, humanitarni radnici smatraju da u Liberiji postoji između 10.000 i 15.000 dece vojnika.

Snovi ove dece, posle potp!sivanja mirovnog sporazuma u avgustu, su jednostavni, ali imajući u vidu situaciju u Liberiji, trenutno neostvarivi. “Hoću da naučim da vozim tešku žutu mašinu”, kaže Otis, mladi pobunjenik misleći na viljuškare koje Je video kada su pobuyjenici držali luku u Monroviji tokom opsade u junu i julu.

Otis nosi žensku periku kako bi uplašio neprijatelje i u jednoj ruci drži kalašnjikov a u drugoj džoint. I pored nekon-

vencionalnog izgleda, njegove želje su konvencionalnije. “Hoću da naučim zanat”, kaže on. Kada su se pobunjenici povukli, velike žute mašine su uništene. Uništene ili prepune izbeglica su ı većina liberijskih škola, crkava, igrališta ı drugih mesta na kojima se deca okupljaju. Gotovo 80 odsto stanovništva Liberije je nezaposleno ı nepismeno, a 85 odsto njih dnevno zarađuje manje od jednog dolara. Monrovija Je bez struje od 1992. godine, a ni putevi od tada nisu popravljani. Legitimni poslovi su retki.

“Razoružavanje dece nije problem. Međutim, ona se suočavaju sa društvom sa OVakvom ekonomijom ı siromaštvom. Nemam rešenje za to”, kaže BJorn Forsen iz UNICEFa koji se zalaže za razoružavanje i reintegraciju dece u društvo. “Oni žele da budu taksisti ı drvodelje, ali nema posla. Kakve su im onda alterna-– tive”, kaže Forsen Asošijeted presu.

Grupe za pomoć mogu da obezbede hranu, prijateljsku okolinu, škole ıli obuku, a ponekad ı da ih ujedine sa porodicama, ali ckonomija, osnažena stranim investicijama, mora da im omogući posao ili će to ura– diti ratne vođe, kaže Dejvid Musa Ntambara iz UNICEF-a. “Njima je lako da se odluče ı vrate u borbe ako ekonomija ne može da ih prihvati”, rekao je Ntambara.

MIROVNI SPORAZUM

Do potpisivanja mirovnog sporazuma sve strane su se Zalagale za demobilizaciju ı pomaganje deci. Kontakti su uspostavljeni, ali nikakav primcenjiv program nije pronađen.

Kada se uspostavi stabilnost, decu treba ubediti da ostave oružje ı okrenu se učenju. “Ze-

lim da naučim da šijem”, kaže

Tina, sa automatskom puškom u krilu dok sedi na pobunjeničkom kontrolnom punktu u prirodi. Tina, koja tvrdi da ima 19 godina, mada je očigledno mnogo mlađa, kaže da se dve godine borila na strani pobunjenika. Devojčice ne služe samo kao vojnici već ı kao konkubine komandanata. Mnoga deca su oteta ı ne znaju gde su im porodice. Druga su prihvatila ideologiju nasilja. Deca vojnici rado nude posetiocima marihuanu ı kokain za koje tvrde da ih čine imunim na metke.

Ntambara kaže da je iskustvo iz Sijera Leonea ı Ruande pokazalo da proces reintegraciJe dece vojnika u društvo nije Jednostavan. “Kada uđu u zaJednicu izbijaju sukobi. Kada igraju fudbal, očekuju da će pobediti ı kada izgube, oni se potuku”, kaže Ntambara.

Koalicija za prekid upotrebe dece vojnika procenjuje da Je 120.000 afričke dece, stare oko sedam godina, korišćeno u oružanim sukobima na kontinentu. Na komadu crvene prašine u Monroviji, desetak mladih Liberijaca koji igraju fudbal jednoglasno su rekli da će pozdraviti povratak dece vojnika u društvo.

“Oni nisu krivi za svoje postupke. Postojali su odrasli ljudi koji su uticali na njih”, kaže 19-godišnji Emanuel.

“Oni će biti prihvaćeni. Mi smo ljudi koji brzo opraštaju ı zaboravljaju”, kaže Silvester Sano (56). “Oni su naša braća i sestre. I naša deca”.

RUSKO - AMERIČKO PRIBLIŽAVANJE

Prakticizam jači od dogme

Nepoverenje, ipak, nije dominantna odrednica svetske politić»\ ke scene, iako je na njoj evidentna kriza i međunarodnih odnc»i

sa i globalnih institucija

Kriza sveukupnih međunarodnih odnosa i globalnih institucija vitalnog značaja (UN, Evropska unija ı NATO), verno ilustruje

“povezanost” međunarodne politike, ozbiljno ugrožene nasilJem, nedoslednošću i “politikom bakšiša”. Ipak, nepoverenje ne

predstavlja dominantnu odrednicu svetske političke scene. Proces približavanja SAD ı Rusije (saradnja u protivterorističkoj kampanji ı sve intenzivnije diplomatsko ı ekonomsko povezivanje), svedoči da su obe strane spoznale nužnost balansiranog pristupa gorućim planetarnim problemima. Analogno tome, Moskva ı Vašington sve više insistiraju na politici čistih računa, možda se ı nesvesno rukovodeći Konfučijevom mišlju “da se ne može uhvatiti mačka u mračnoj sobi”.

Neopoziva je činjenica da je otopljavanje odnosa između dva svetska džina, izraz potpuno promenjenog globalnog okruženja. Slom komunizma ı pad “gvozdene zavese”, kao ı činjenica da Je NATO vojno-politička organizacija nastala u periodu hladnog rata, odlučujuće su uticali na pravac svetskih tokova u drugoj polovini prošlog veka. Severnoatlantski pakt je svoju određujuću osnovu izmenio 1989. godine kao izraz i potvrdu kraja ncobjavljenog rata sa Istokom. Zapadni planeri su bili sugurni da predstoji period integrisanja onih zemalja centralne i istočne Evrope, koje oslobođene kominističke stege treba da najpre postanu članice NATO, a docnije i Evropske unije.

NAJDUŽI EVROPSKI MIR

Ruski i američki zvaničnici često ističu činjenicu da Živimo u vreme najdužeg mira u Evropi (zanemarujući balkansku dramu). Oni potvrđuju svoju težnju za stabilizacijom stanja uopšte kao ı sprečavanjem sukoba širih razmera bilo gde u svetu. Dve strane se slažu da najveću pretnju čovečanstvu predstavlja nekonvencionalno oružje - biološko, hemijsko i nuklearno. Ali, javljaju se i neka pitanja koja is-

' +

punjavaju brigom tradicionalni! opreznu ı uzdržanu rusku sredjb: nu.

Ruski čovek se često pita da, Ja su reformatori dorasli značaju. | zahtevu vremena u kome vladx&b; Ju. Ima li Petar Veliki (čitaj: Vial\ dimir Putin) svog Branta i TT mermana (zanatlije sa Zapadbs koje su ga poučavale veštinama;sr Da li se, ako “zagrebeš“ Ruscčzr pojavi Mongol, dilema Je zapaos! nih skeptika. Protivnici proze padne orijentacije ruskog rukox vodstva vaskrsavaju ideje Sergem Ja Lavrova (1823 – 1900.), istakli: nutog ruskog narodnjaka koji | i u svojim “Istorijskim pismima sr tvrdio da Rusija može izbeći pod sledice kapitalističkog razvoj&|o Vođa KP Rusije Genadij Zjugas: nov oštro osuđuje aktuelnu pol!o tiku Kremlja, istakavši “da J reč, o otvorenoj nacionalnoj ii daji”.

OPOMINJUĆE 0] BŽEŽINSKOG

Ne tako davno Je Zbignjebjr: Bžežinskti, bivši američki save5v

nih za nacionalnu bezbedno:ior govorio o mogućem sukobdo evro-američke ı rusko-azijske CD vilizacije, insistirajući da to hi potetičko predviđanje ima opjqo pljivo opravdanje. Bušova admini nistracija danas ne krije rešenoson da neutrališe poslediće arogan”rrs ne politike Republikanske partiji? Ronalda Regana ı demokrafisi neokonzervatiyaca. Ljudi popugqc Alberta Volštetera (duhovnoorn vođe neokonzervativaca bivše5Ž\ savetnika Dika Cejnisa( nane su veliku štetu SAD tendencioin, zno svrstavajući Rusiju u krug zemalja koje su kadre da ugrozxoj američko vodstvo u svetu. Dobri odnosi Moskve i VaV šingtona, pravi su “melem na r&' E kada se ima u vidu njihoprli razvoj posle 1976. godine ı nan puštanja politike detanta. Ronalisri Regan je, podsetimo, tada tvrdiibr da je “američka nacija pala mi drugo mesto u svetu u kojem Ji OD a možda i kobno biti drurb „a uticajni pripadnik sadašnjiniž odr DBAD dj, u Vašingtonu, R. u. | čard Perl je Javno priznao “da || si trebalo dokazati da detant mi | funkcioniše i ponovo zacrtati D0j q! bedničke ciljeve”. Miroljub Lukibiu