Борба, 27. 01. 2005., стр. 12
12 BORBA.
kultura
Putni
album
Putopisno delo Jasmine Mihajlović za koje je juče dobila nagradu Grafičkog
ateljea Dereta
U Grafičkom ateljeu Dereta, koji je veoma uspešno vodio Miroslav Dereta, a pre nekoliko meseci, nažalost, prerano otišao sa Ovog, sveta, juče je na prigodnoj svečanosti uručena nagrada ovog izdavača za knjigu godine, koju je ovaj izuzetni poslenik izdavačke delatnosti i utemeljio. Nagrada je pripala Jasmini Mihajlović za knjigu csejističko-putopisnih tekstova „Putni album“. Svečano uručenje nagrade proteklo je u duhu njenog osnivača, na čiju su ncizmernu cncrgiju podsetili njegova supruga Dijana i sin David, koji su mu se za života zavetovali da će nastaviti njegovu izdavačku i kulturnu misiju. Novčani deo nagrade i drugi darovi uručeni su književnici kako od izdavača tako i od Modne kuće „Mona“, koja već tradicionalno pokroviteljski prati ovo književno priznanje. U prisustvu uglednog sveta iz književnosti i kulture, o nagrađenoj knjizi „Putni album“ Jasmine Mihajlović govorio je pesnik i prozni pisac Dragan Lakićević. Pre ove knji-
mnhBRTIRI EJmIs
DDL U 40
II IKIO 1 LIL i
BIIIJ Ak IE
LNI TI
Istraživači bezumlja |
„Sve Što ostaje“ triler Patriše Kornvel i „Noćni voz“ roman Martina Ejmisa
„Sve ŠtO ostaje“, izuzetan je triler autorke Patriše Kornvel koji je upravo štampala „Laguna“. To je još jedna u nizu knjiga o medicinskom istražitelju dr Kej Skarpeta, koja čitaocima vešto približava surovi svet forenzičke nauke i prikupljanja podataka bez kojih bi brojna ubistva ostala nerazjašnjena. Skarpćta se suočava sa deset odavno ostavljenih leševa mladih parova, koje pronalaze lovci u udaljenim i zabačenim šumama Virdžinije, a njihovi ostaci ne otkrivaju nika-
kav trag...
ge, Mihajlovićeva je objavila knjigu „Priča o duši i telu“ i „Dve kotorske priče“, zajedno sa suprugom, poznatim piscem Miloradom Pavićem. Međutim, u nagrađenoj esejističko-putopisnoj knjizi, pored glavnog junaka, autora knjige Jasmine Mihajlović, slavni pisac Milorad Pavić javlja se kao sporedni lik, naglašava Lakićević. Reč je o nesvakidašnjem delu koje je svojevrsna putopisna razgplednica Venecije, Egipta, Kotora, Moskve i drugih mesta u kojima je ona boravila i o kojim je maštala. Njeno putopisno štivo transformiše se u,lepe priče o stvarnom i imaginativnom, fluidno i suptilno portretisanje gradova, vidljivog i nevidljivog, putovanje u prostore realnog, skrivenog i metafizičkog. Iako u seni svoga daleko poznatijeg, muža, Jasmina Mihajlović se usudila da ispod njegovog, zaklona obelodani svoje književno prisustvo u svetu, što je učinila s razlogom. Njenc knjige, pa i ova nagrađena, potvrđuju vrednosti jednog, osobenog književnog pisma. M. Cvijetić
Filmski festival 55. po redu biće održan u glavnom gradu Nemačke od 10. do 20. februara
U okviru 55. Berlinskog filmskog, festivala, koji će od 10. do 20. februara biti održan u glavnom gradu Nemačke, biće premijerno prikazano 16, od ukupno 21 filma u zvaničnoj konkurenciji.
Festival će otvoriti film u francusko-britanskoj koprodukciji „Čovek čoveku“ francuskog režisera Režisa Varnjica, a poslednji će biti prikazan amcričko-nemački film „Kinsi*, koji se prikazuje van konkurencije. oba filma biće to svetska premijera.
Predsednik žirija OVOgodišnjeg „Berlinala“ je nemački reditelj Roland Emerik, autor filma „Dan posle sutra“, prenele su agencije.
Među delima koja konkurišu za nagrade festiva-
„Noćni voz“ je roman engleskog pisca Martina Ejmisa, je
delo koje se bavi policijskom istragom, ali nije samo detektivski roman, triler ili krkimić, moglo bi se reći da je i jedna vrsta parodije na ove žanrove. Ejmis je pažljiv posmatrač, strastveni istraživač ljudskog bezumlja, koji se bavi neobičnostima sveta u kome živimo. Zaplet je jednostavan - jedna
Služba
mlada žena izuzetne lepote, inteligentna i vredna tragično
gubi život. Njen uticajni otac, visoki policijski rukovodilac, nezadovoljan je ishodom zvanične istrage i moli svoju dobru
prijateljicu, detektivku muškog imena Majk Hulihan, da ot-
krije stinu, koja nikome neće doneti olakšanje...
Radnja je uverljiva, likovi slikoviti, a ovaj mali roman, takozvani „crni“ triler, samo ističe sve osobine Ejmsovog stvaYralaštva. U svim njegovim delima, pa i u ovom, poseban tretman ima ljudski zločin, odnosno njegova sve veća obesmiŠljenost, ukoliko bilo koje zlodelo uopšte može da ima ne-
ku svrhu.
Ejmis je rođen u Oksfordu, a talenat je nasledio od Oćaj mnogo nagrađivanog i cenjenog britanskog, pisca ser Kinpslija Ejmisa. Veliki uticaj na njega imale je i maćeha, takođe poznato ime u svetu književnosti Elizabet Džejn Hauard.
Njegov prvi roman 1973. godine dobio je prestižnu nagradu Somerset Mom, a postao je jedan od najuticajnijih i najinovativnijih britanskih pisaca, rame uz rame sa lanom Mekjuanom, Džulijanom Barnsom i Salmanom Ruždijem „Noćni voz“ je samo prvi od njegovih romana koji će se po-
javiti na našem tržištu.
(odlomak)
reč i razum,
Jer sve to nađe
dobi željeno.
M. R.
Muzej bez stalne adres
Četvrtak, 27. januar 2008
„Madam iso“ na srpski način ima voštane figure tridesetak ličnosti
Spajajući ljubavi prema istoriji i umetnosti, Čkonomista Vladimir Tomčić je 2002. utemeljio Muzej voštanih figura Srbije. Čini ga tridesetak „kopija“ ličnosti koje su, kroz vekove, obeležile razvoj naše ·države u svojstvu vladara, političara, crkvenih veledostojnika, ali i na polju kulture i spora. Kada dostigne 50 cksponata, ovaj rođeni Dorćolac će tu zbirku, u koju je uložio čitavog, sebe, u formi legata, zaveštati Beogradu. Tako će naša prestonica postati jedna od retkih evropskih metropola koja se može pohvaliti ovakvom institucijom.
'Frenutno smešten u Ministarstvu kulturc, gde je Tomčić angažovan kao pomoćnik Dragana Kojadinovića, Muzoj voštanih figura Srbije, još uvek, je bez stalne adrcse. U međuvremenu, dve sczone od premijere u SKC-u i reprize u Domu sindikata, gostovao je u Banjaluci, Nišu, Mionici, Valjevu, Boru
„sakupivši“ oko 120.000 posetilaca. I opet će na put, verovatno čak do Čikaga i Toronta. Upravo taj „nomadski“ duh čini ga osobc-
nim, jer srodne kuće u svetu ~
svoje voštane junake nc pomeraju iz njima namenjenih odaja u kojima je sve, od osvetljenja do mikroklime, dovedeno do perfekcije i podređeno maksimalnoj uverljivosti. Na „turneje“ samo ponekad idu petrogradske figure „B“ produkcije koje su odradile svoje u matičnoj postavci.
- Pravljenje jedne naše figure staje 3.000 evra, od čega na glavu „otpada“ dve trećine. Da sam ih plaćao po
· svetskim cenama, sada bi ih
bilo, najviše pet. Međutim, ušteda se ne postiže na štetu kvaliteta, već zato što je umetnički rad ovde potccnjen - naglašava Tomčić i dodaje da je čitava priča dobila lep tok pošto je svojom idcjom „inficirao“ odanc prijatelje među kojima su vrhun-
Na „.Berlinalu“ 16
MANN NINI \\ M
|
SAVA NEMANJIĆ
svetom Simeonu
O, Božanstvenom višnjom bremudrošću ispuni mi um, meni ništenit.
O, hako da uspojem tuoje življenje, oče, ili kabo da uzmognem reč da prinesem? No ti mi podaj brepost i znanje,
da ti od tvoga tvoje prinesem, od bogatstva dobra dobrotu tvoju,
i uvenča prečasnu glavu svoju,
Suvetilnib božanstveni javio si se prosvetljujući vaseljenu otačastva ti.
Zato i mrak grebova odagnau, sveti,
ozgo izmoli mi blagodat Duba,
Jer imaš slobodu u Hrista,
da Hrista Boga moliš neprestano za sve nas.
ski vlasuljari, kostimografi, šminkeri, oftamolozi. Svi oni Muzej doživljavaju kao misiju vrednu Žrtve, a nc kao izvor zarade. Predvode ih akademski vajari, blizanci Svetozar i Svetomir Radović, znani po monumentalnom spomeniku scrdaru Vukotiću u Mojkovcu.
lako različito reaguju na iste figure, ne slažući se oko najuspclije, građani su prihvatili Muzej voštanih figura Srbije, tako da se od prodaje ulaznica sam izdržava. Jedini problem mu je pravila dr Mira Marković, preteći tužbom što nije tražena saglasnost da se njen muž, Slobodan Milošević, izlije u vosku.
- Podsetio sam je da je kažnjivo nečiji lik upotrcbljavati radi izlaganja poruzi, dok su advokati čuvenog, Muzeja „Madam Tiso“, još prce dva stoleća, izradu vVOštane figure u ove svrhe definisali kao Čast - zaključujc Vladimir Tomčić.
D. Vidaković
Ministarstvu kulture Srbije
IG YIIIMI;I IĆI NI INIIJIIIINIJININININIIINIIINIINIINIIIIIIINIIINININ
ostvarenja
la su i tri nemačka, takode premijerna, filma.
"To su dve ratne prićc „Fantomi“ Hristijana Pcecolda i „Sofi Sul - poslednji dani* Marka Rotemunda, o poslednjim danima pred smaknućče studcntkinje, učesnicc antinacističČkog pokreta i jedne od osnivača grupe „Bela ruža“.
"Treći predstavnik ncmačke produkcije je komedija Hanecsa Štersa „Jedan dan u Evropi“.
Holandsko-francuskonemačka · koprodukcija „Raj sada“ Hanija AbuAsada, o poslednjih +8 sati života dvojice palestinskih kamikaza, još je jedna ratna priča u zvaničnoj konkurenciji, kao i amcrički film „Ponckad u aprilu“ Raula Peka o sukobima u Ruandi.
„Sunce“ Aleksandra Sokurova, poslednji film u trilogiji o ljudima na vlasti, za glavnog junaka ima japanskog cara Hirohita.
Ostalih šest premijernih filmova u zvaničnoj
konkurenciji su: „Vodeni život“ američkog režisera Vesa Andcrsona, „Azil“ Dritanca Dejvida Mekenzija. i debitantski film „Mehanička provincija“ italijanskog režisera Stefana Mordinija.
sledc danski „Optuženi” Tomasa Tesena, „Detinjasto ponašanje“
Amerikanca Majka Milsa i
takođe američki film „U dobrom. društvu“ Pola Vajca.
Tri premijerna filma biće prikazana van konkurencije. "To su „Karte“ Kena Louča, romantična komedija sa Vilom Smitom u glavnoj ulozi „Hič“ Endija Tecameričko-britan- ska produkcija „Visinc“ sa
nanta, i
Izabelom Roselini u glavnim ulogamia. Glen Klouz i
Očekuje se da među gostimn „Berlinala“ budu velike zvezde Žerar De-
pardje, Katrin Danev,
Glen Klouz, Vil Smit, Izabela Roselini i Debra Vinper. Slovo
Svetom Savi
Slavi otbegnutv, slavu obrete, Savo, tamo otjudu slava javi se rodu.
Roda svetlost veri suetfost jprezre, tem že rodu svetilo javi se usemu.
Uma visota sana visotu svorže, tem: ubo uma više dobrotu stiže.
Slova slavi Save splete Silnan.
(Iz knjige: Stara poezija. Antologija srpske poezije; Ba prva. Priredio Petar Milosavljević; Srpska književna
druga, Beograd, 200)
Deo Tomčićevih eksponata privremeno smeštenih u Snimio: Z. Marinković
„Zapadna igra“
Izložba slika Đakoma Kosia i Rikarda Mejra pod nazivom „Zapadna igra“, Instinkt i struktura biće otvo rena večeras u 19 Časova U Icalijanskom instit(vtkkulturu. i Na
Kosio (197+) živi u Rim a istovremeno se baviš karstvom i arhitekturom: Sl ke stvara u tehnici kolaža u upotrebu papira, ugljeni akrilnih boja na drvemj podlozi. Ži
Rikardo Mejer (1970),m dom iz Ferare takođe se bi vi i slikarstvom kao i arhitek turom. Samouk u svojim umetničkim traganjima, 0 pomoću instinkta nastoji di u materiji pronađe razlog umetničko delovanje, kojt je dovedeno u pitanje mb dernim tehnologijama. Me jer upotrebljava uglavnom neslikarske materijale kad što su ugalj, pepeo, rđa, 00 VO.... istrajavajući u nčiZVC snom pokušaju da zadiži l' guru/sliku koju savremen) društvo, čini se definitivn0, grupa prema rubu zaboravi. . Izložba će biti otvoremi do 27. februara. ' Mj.R.