Борба, 21. 10. 2006., стр. 2
2 BORBA ”. i
ubota - nedelja, 21
– 22. oktobar 2,
fema dana
Radikali će izaći Borisu Tadiću na crtu i daće-
· mo mu i malo fore. Siguran sam da će izbornu trku trčati i Tomislav Nikolić i to sa jednom vezanom rukom - Aleksandar Vučić, gneralni sekretar SRS. |
Građani Srbije nedvosmisleno znaju da je novi ustav most kojim prelazimo na onu stranu reke, a koji je važno da pređemo - Dubravka Filipovski, .potpredsednica "Nove Srbije” Poziv Borisa Tadića da se izađe na crtu više je ličio na ulični poziv na tuču, nego na zahtev za raspisivanje izbora - Dragan Todorović, potpredsednik SRS.
Ne brinu me optužbe iz “Partizana”. Njihovi ljudi primaju plate da daju takve izjave, pa mi je sve oprošteno - Dragan Šakota, trener KK "Crvena zvezda”.
Izbori će biti opšti, ali ne znači da moraju da budu u jednom danu Dragan Šormaz, poslanik DSS.
Užasno sam lenj. Od te napasti lenjosti mogu da se odbranim spavanjem - Ivan Tasovac, di- · rektor Beogradske filharmonije. Mnogo više sam glumio likove koji su se ponašali kao gazde, a manje one koji su unajmljeni od nekog gazde - Dragan Bjelogrlić, glumac.
Odlikovana Ukazom
.\Predsednika,SFRJ..
ia 1962.goduine”.: Orde
| sa zlatnom zvezdom | i 1972. godinc ()rdenon bratstva i jedinstva sa” zlatnim vencem
nom zasluga za.narod
. Turski put u Evropu |K n
Dva glavna kamena spoticanja u turskom približavanju Evropskoj uniji su zabrana slobode govora i veoma snažan uticaj vojske na politički život zemlje
TURSKA JOŠ UVEK MOŽE DA IZBEGNE KRIZU OKO PREGOVORA O ČLANSTVU U EVROPSKOJ UNIJI UKOLIKO UBRZA POLITIČKE REFORME I POKAŽE FLEKSIBILNOST U REŠAVANJU OSETIJIVIH PROBLEMA, POPUT ONIH SA KIPROM, IZJAVIO JE NEDAVNO EVROPSKI KOMESAR ZA PROŠIRENJE OLI REN.
Ren je tokom posete 'Turskoj istakao strateške dobrobiti koje ta država može da očekuje ukoliko postane članica EU, ali je i naglasio da Ankara mora da izvrši decentralizaciju vojske i ukine zabranu slobode govora.
Prema njegovim rečima, opasnost od suspenzije daljih pregovora mogla bi da bude izbegnuta ukoliko Ankara pokaže političku volju.
Ren je tokom posete Ankari, upriličenu na godišnjicu početka pregovora o ulasku te zemlje u EU, zatražio od turskih ministara da ponovo pokrenu reforme u zemlji i ispune obavezu otvaranja svojih luka i aerodro-
. ma prema Kipru, koji je čla-
nica EU.
Međunarodno priznata vlada kiparskih Grka zapretila je da će blokirati ulazak
Umor od uvećanja
uslovima o članstvu u EU”, rekao je Ren.
Premijer Tajip Erdogan jc izjavio da je spreman da razmotri izmene zakona, dok se ministar. pravosuđa Čemil Čiček protivi promenama.
Situacija porasta nacionalizma, pred održavanje parlamentarnih izbora, podelila je vladajuću tursku Partiju pravde i razvoja. po pitanju izmena zakona, koje zahteva EU kao uslov za pridruženje.
Ren je, takođe, istakao i zabrinutost EU zbog snažne uloge koju imaju turski generali i načelnik generalšta-
·ba, koji smatraju da imaju
Pojedine evropske zemlje već su umorne od stalnog uvećavanja evropskog bloka, naročito posle odluke o prijemu Rumunije i Bugarske 1. januara naredne godine, dok druge sugerišu da za EU ne bi bilo dobro da primi siromašnu i uglavnom muslimansku Tursku, navele su agencije.
Prema istraživanju javnog mnjenja u evropskim državama, građani se veoma protive prijemu Turske u KU. Takav stav imaju naročito u Nemačkoj, Fran-
cuskoj, Austriji i Holandiji.
To je, pored ostalog, dovelo i do odbijanja evropskog ustava u Francuskoj i Holandiji.
"Turske u EU ukoliko Ankara ne ispuni taj zahtev uskoro. Turska, pak, kaže da EU mora prvo da ukine sankcije prema kiparskim Turcima na severu ostrva, prenele su novinske agencije.
Portparol kiparske vlade Kristodulos Pasiaridis opisao je poziciju Turske kao “apsurdnu”. Ren je, međutim, rckao da je ohrabrujuće to što ni Turska ni Kipar nisu odbacili predlog Finske o otvaranju pojedinih turskih luka za kiparske brodove i avione, zatim o povraćaju imovine vlasnicima u Varoši koja je pod kontrolom kiparskih Turaka, kao i o zajedničkom upravljanju lukom Famagusta pod kontorolom EU.
Još jedan kamen spoticanja predstavlja turski kazneni zakon na osnovu koga sc, uglavnom, sudi novinarima i piscima zbog izrečenih uvreda na račun turskog identiteta ili državnih institucija. EU je istakla da član 301. mora biti izmenjen ili ukinut, ali Turska traži još vremena.
“Ograničenje slobode govora u članu 301. i drugi delovi turskog pravosuđa direktno su suprotni ključnim
Na Osnivač i izdavač: Poslovni klub „Borba“ d.o.o., Trg | Nikole Pašića broj 7, Poštanski fah 629, Beograd : pa | Direktor i glavni i odgovorni urednik: Čedomir Šoškić
pravo da iznose svoje stavove o političkim problemima.
“Kao i u svakoj drugoj evropskoj demokratiji, vojska mora biti pod potpunom: civilnom kontrolom”, rekao
)
je Ren. On je kao pozitivnu promcnu naveo to što je Turska
Turska može u EU uz jače reforme
prestala sa sistematskom torturom u državnim zatvorima i policijskim stanicama. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo
upozorio je EU da bi odbijanje nastavka pregovora sa Turskom dovelo do toga da se EU smatra neprijateljski raspoloženom prema islamu. On je izjavio za francuski nedeljnik “Poan” da bi ponuda za “privilegovanim partnerstvom” umesto za
punopravnim članstvom, o čemu se sve više čuje u poslednje vreme, oslabila kredibilitet EU.
“Iznenadno “ne? Turskoj bez obrazloženja, pošto smo mi promenili mišljenje, svet bi okarakterisao kao znak arogancije ili čak isla-
Uređuje ređakcijski kolegijum. Redakcija - telefoni: DESK 3398-121, 3398-068; Unutrašnja: 3398-129; Dopisno: 3398-068; Kultura: 3398-372; Spoljna: 3398-155; Beogradska:_3398-
387; Sportska: 3398-289; Tehnička: 3398-282; Stenografi: 3398–137; Daktilobiro: 3308-136; 2. /* M |-- Š
Oli Ren (desno) i turski premijer
mofobije”, istakao je BaroZO. “Ako me pitate da li Turska može danas da postane članica EU odgovor je - ne.
Ali, ko zna kakva će situacija biti u Turskoj i Evropi za 15, 20, 25 godina?”, dodao jc on.
Inače, organizacija za ckonomsku saradnju i razvoj je pozvala Tursku da započne nov program ekonomskih reformi, ukazujući da visoki
porezi i birokratske procedure koče priyredni rast, odvraćaju stranc investitore i predstavljaju prepreku za suzbijanje sive ekonomije. Uprkos dosadašnjim obimnim reformama, ckonomija Turske je i dalje veoma ranjiva na eksterne šoko-
Faks: Redakcija: 3398-376; Teleks: 11407; 3398-124; Rukopisi se ne vraćaju. PR sečna: 1.560,00 dinara, šestomesečna: TA ZA CRNU GORU I!I REPUBLI stomesečna: 78 evra, godišnja:
1.040,00 dinara, tromesečna: 3. 12.480,00 dinara. Tekući račun ko. panija „Štamparija Borba“ AD, Kosovska 26, Beograd.
ve, navela je OECD u izveštaju, pozivajući tu zemlju da odgovarajućim merama ohrabri prelazak iz neformalnog sektora u produktivniji zvanični sektor.
“Uspešna strategija formalizacije bi podigla potencijal rasta čitave ekonomije i proširila poresku osnovicu,” konstatuje OECD i dodaje da bi te reforme ujedno podstakle priliv direktnih stranih investicija, što bi vodilo jačem dugoročnom rastu i poboljšanoj makrockonomskoj stabilnosti i Otpornosti. OECD navodi da su firme u turskom formalnom sektoru izložene “obilju propisa” i da je to jedan od razloga za slabo otvaranje novih radnih mesta, preneo je AP.
“Ta složenost propisa povećava početne troškove i otvara prostor da birokratija utiče na otvaranje preduzecća,” kaže sc u izveštaju, uz konstataciju da “veliko breme propisa gura mnoge firme i
. pojedince u neformalni sck-
tor, gde je produktivnost niska, a radni uslovi loši”.
Ocenivši da su i minimalna plata i porezi na plate u Turskoj previsoki, a zakon o radu među najrestriktivnijima u OHCD, što pogoduje sivoj ekonomiji, organizacija je vladi u Ankari preporučila da odgovarajućim izmenama propisa smanji socijalne doprinose, firmama olakša zapošljavanje i otpuštanje radnika, smanji minimalnu platu u odnosu na prosečna primanja i poboljša prikupljanje prihoda od poreza i doprinosa. Odavši joj priznanje za oporavak od ekonomske krize 2001. godine, OECD je ipak upozorila "Tursku da je taj oporavak potpomognut povoljnim međunarodnim okolnostima, koje karakterišu snažna međunarodna trgovina, niske kamatne stope i dobar apetit investitora za ulaganja na tržištima u ekonomskom usponu.
“Glavni makroekonomski prioritet je konsolidovanje već načinjenog napretka,” preporučuje OECD i dodaje da “Turska ostaje podložna ćudima i promeni apetita mcđunarodnih investitora”.
Ilijana Rupić
Centrala: 3398-020; Pretplata: 3398-123; Marketing: TPLATA U ZEMLJI: Mesečna: 520,00 dinara, trome3.120,00 dinara, godišnja: 6.240,00 dinara; PRETPLAKU SRPSKU: Mesečna 13 evra, tromesečna: 26 evra, še156 evra. PRETPLATA ZA INOSTRANSTVO: Mesečna: 120,00 dinara, šestomesečna: 6.240,00 dinara, godišnja: dAtlas banke: 125-1721309-64. Prelom i štampa GP Kom-
Piše: Jasmina Vujadinović
Ako nemaš uzmi od se
teško da bi na tom polju otimačine, moralisti da odnesu pobedu, ubeđujući posrnule da se w; na put poštenja i istinoljubivosti. Praktične osoba naprosto ne zanima da se sve Što je potrebnor zi u nama, te da se jedino tako od života dobjgk no koliko treba. Kao i da je sve preko toga prok
Šiaviše, stradanje je jedina plata i ulaznica, se plaća za ovo pozorište. Sudeći po tome, u9; je veliki broj talentovanih mudraca, budući da 14. žitelj troši dolar dnevno i nalazi se ispod gta siromaštva. 3
Ne padaju ljudi po ulicama zbog neodg dćih temperatura, kako se zvanično "objašnjava već zbog iscrpljenosti. A veliki je i broj starijiha ba, koje piju tablete za spavanje da bi pres obroke. Doduše, jedino tako poludrogiranomi omamljenom svetu u Srbiji, moguće je plasirali dijske bajke o oborenoj inflaciji, koja je zapravo mo vešto gurnuta ispod tepiha.
Potonji se, valjda zato toliko i naduo, da što ne poleti sve sa Aladinovom lampom. U/l protrljate, možda vam se i ukaže sveukupno tinjenje — od hrane, preko komunalija, do kulfure, zabave i garderobe. Velji
Ali ako umesto toga uvidite da evro slabi, dok uvozni proizvodi u radnjama poskupljuju, uključuju i sredstva za higijenu, čišćenje stana i deterdženi vi mahinalno posegnete za tableticom i utonel sanak lagani. Tek kada tako virtuelno olputuj imaćete sve što vam je potrebno za život u Srli punu potrošačku korpu, ulaznice za bioskop | rište, nove čizme i kaput. |
Kao, recimo ljudi u Nemačkoj gde je prosečš plata oko 1.500 evra, za koju mogu da pazalč' zme po ceni od 150 evra, farmerke za 50 e pu za 23 evra, bolji kaput za 200 evra. Dakle, 8 istim cenama kao i u Beogradu, gde 60 odsto SE novništva ima zaradu manju od prosečne, šlojež voljno samo za minimalnu potrošačku korpu.
Onda vam ne ostaje ništa drugo nego da Se 082 nite na Senekin savet - da ono što nemaš, M miš od sebe. Drugim rečima, "use i u svoje kjut. jer jedino lična sposobnost budi radost živola. |
Shodno.tome, mnoge naše kamionoažije sU lomile preko kolena”, položili vozački ispit i lest engleskog, kako bi uz 3.000 evra za prijavu, da odu u Kanadu sa svojom porodicom. Tamo mah dobiju i stan i posao. Zemlja ima malo si nika, razvijenu ekonomiju, dobre plate i uslove E rad, kao i kvalitetno socijalno i zdravstveno 050 ranje. | kažu, oni koji su otišli nikada se nisu VI? Oni nisu hteli da im neko plati pred izbore, da verovali u bajke.
Odlete kroz prasak bero ptice i dečji san Elsplozija vojnog magi