Борба, 21. 10. 2006., стр. 7

Subota - nedelja, 21 - 22. oktobar 2006.

kultura

BORBA 7

„Prometej” u ecntjanumu

Madi

ESHILOVA DRAMA “PROMETEJ U OKOVIMA” U REŽIJI STEVANA BODROŽE, POSLE LETNJEG PREMIJERNOG |ZvVOČENJA U OKVIRU BELEFA, OD VEČERAS NASTAVLJA SVOJ ŽIVOT NA REDOVNOM REPERTOARU ZEMUNSKOG MADLENIJANUMA. lako antički tekst nijc promenjen ni za rcč Prometej je predstavljen u današnjem vremcnu jcr sc pokazalo da su sva pitanja koja su zaokupljala junakc Bshilovih drama, aktucina i na početku 21. veka. Prometcj u komadu Stevan Bodrože jc disident koji odoleva mučenjima autokratskog vladara SVCLA, Zevsa. On ne želi da se sazna ko će ga srušiti sa vlasti.

U naslovnoj ulozi Branislav Lečić. Ostale ulogc tumače Đuršija Stefan Kapičić, Aleksandar Đurica, Jelena Ćuruvija -

Cvctić,

Scena iz Eshilovog “Promete

Durica, Vladica Milosavljcvić, Stella Cetković. Sccnu modernog vojnog, mučili-

IININNA IAN AAAIINININII III NAIN

sta,

ja” u režiji Stevana Bod

nalik amcričkom zatvoru Gvantanamo, dočarao je scenograf Igor Vlasi-

III ININIIMINIIIIĆNINIIIMAIKIMIAIIIJINIIJII NI HNII IN NIIIIIIAIIIIINIANININIJI

rože na sceni Madlenijanuma

jev. Kostime potpisujc Maja Mirković.

K. L.

Romansirane biografije dve Napoleonove ljubavi

„Narodna knjiga” objavila romanc „,i )ezire” Anmari Selinko i „Zozefina”

Keroli Erikson

“NARODNA KNJIGA” PREDSTAVILA JE DVA PREVEDENA ROMANA O DVEMA IJUBAVIMA.· NAPOLEONA BONAPARTE “DEZIRE” ANMARI SELINKO I “ŽOZEFINA” KEROLI ERIKSON.

Podsetivši da se starije gencracijc sećaju priče o Dezire, prvoj mladalačkoj ljubavi Napoleona koja sc docnije udala za njeBgovo8 generala Bernadota i sa njime ustanovila dinastiju koja i danas vlada Svedskom, prevodilac Andelka Cvijić jc rekla da se ne treba čuditi što jc kritika knjigu ocenila kao jedan od najlepših ljubavnih romana svetske literature,

Selinko je roman napisala prc pct decenija, ali ni do danas nijc prcva-

Spirit PovoDoOM DANA REPUBLIKE AUSTRIJE 25. OKTOBRA U 20 ČčASOVA U CENTRU SAVA ODRŽAĆE SE KONCERT POD NAZIVOM “SPIRE OF EUROPE”, NA KOME ĆE PIJANISTKINJA NATAŠA VRLJKOVIĆ U PRATNJI DIRIGENTA MARTINA ZIGHARTA IZVODITI KOMPOZICIJE ŠTRAUSA, BETOVENA ı MOCARTA. Beogradskoj publici predstaviće se i orkestar “Spirit of Europe” sa SCdištem u St. Poltenu (Donja Austrija) koji okuPlja muzičare i solistce iZ cele Evrope. Program njihovog muziciranja oslan-

ja se na dela klasicizma i

“TT U U

ziđen po pouzdanosti kada jc reč o istoriji, ali ni po lepoti stila i jezika, smatra Cvijićeva.

Ona je rekla da se delo može čitati kao bajka, kao surova istorija ratovanja u koju tu i tamo prodre

ljubav, u kojoj se prepliću plač i.

jad, smeh i razdraganost, dvorski balovi i stradanje poraženih vojnika...Upoređujući dva romana urednik “Narodne knjige” Mileta Aćimović Ivkov ocenio je da su kompatibilni, jer je u oba slučaja centralni lik Napoleon. ali su i dijametralno suprotni, jer ako sc “Dezirć” može nazvati bajkom, roman o Zozetini je pisan sa ambicijom da bude pedantna biografija u kojoj nema srećnog kraja.

Erikson je želela da stvori druŠštveno-istorijsku sliku i stavi sudbinu Žozefine u taj kontekst, jer jc uverena da su okolnosti stvorilc Napoleona i bile bitne za njegovu vezu sa Žozefinom.

Prema ovoj verziji te veze, NapoIcon je odabrao Žozefinu da mu pomogne u stvaranju vojničke karijcre, a kada je, zbog dinastičkih razloga, trebalo da oženi austrijsku princezu, njegova “ljubav” je presahnula. Ivkov je primetio da su knjige očigledno pisale žene jer su unclce mnogo emocija, pa i patetike, a primetno jc da svaka autorka “navija”

za svoju junakinju.

romantičarske cepohc ali kompozicije savremenih autora.

Nataša Veljković, rođena u Beogradu, dugo 8Odina živi i radi u Beču. Učestvovala je na velikom broju uglednih cvropskih muzičkih festivala. Sarađivala je sa poznatim dirigentskim imenima kao što su David Cineman, Antoni Vit, Petar Vronski, David Šalon, Uroš Lajovic, Mladen Jagušt... Internacionalni uspesi OVC pijanistkinje započinju I985. osvajanjem prve i jedine nagrade na mcđunarodnom pijanističkom takmičenju Klara Haskil u Veveju (Švajcarska).

Koncertni nastup ostvaren u saradnji Jugokoncerta i Austrijskog kulturnog foruma.

K. L.

U znaku nobelovca Pamuka

Izdanja „Geopoetike” na Sajmu knjiga u Beogradu

Beogradski izdavač “Gcopoetika” nc objavljuje godišnje mnogo knjiga, svega tridesetak, ali su to birani naslovi stranih i naših autora, koji pokrivaju različita područja stvaralaštva i saznanja. Objavljuje autore visokog stvaralačkog ugleda u svetu, pa i onog prvorazrednog, kakav je slučaj turski prozni pisac i OVOgodišnji nobelovac Orhan Pamuk. Imajući u vidu ovaj primer, dobro je tipovao izdavač, koji ekskluzivno objavljuje prozna dela aktuelnog, nobelovca, što je prvenstveno zasluga prvog čoveka ove izdavačake kuće Vladislava Bajca, autora priznatog poctskog, i proznog opusa. Orhan Pamuk je u maju bio gost svog, beogradskog izdavača, susreo sc sa čitaocima svojih dela i obišao kuću našeg nobelovca Ive Andrića, što su dobri pokazatelji uzajamnog uvažavanja i bliskosti.

Pored dela Orhana Pamuka, ovaj izdavač će na Beogradskom sajmu knjiga ponuditi i druga vredna izdanja. Vladislav Bajac i Jasna

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za

književnost Orhan Pamuk

Novakov Sibinović, izvršni urednik, izdvajaju izuzetno delo Miće Popovića “Putopi-

sni dnevnici”, u kome sc Čuveni umetnik pojavljuje i kao slikar i kao pisac. Jer,

pored tekstualnog dela, u knjizi je preko 200 crteža kojima je obogatio svoj prozni prosede. Dnevnici i crtcži nastajali su u periodu od 1971. do 1981. godine, za vreme njegovih putešestvija po svetu. A putovao je u Kinu, Tajland, Indiju, Iran, Meksiko, Ameriku i mnoge zemlje u Evropi.

Izdavačka kuća “Gcopoctika”, pored ostalog, nudi čitaocima i ova dela: “Elizabet Abot: “Istorija ljubavnica”, Pol Oster: “Putovanje u skriptorijum”, Kurt Venegar: “Čovek bez zemlje”, Laš Fr. H. Svensen: “Filozofija zla”, David Grosman: “Lavlji med”, Aleksandar Mekol Smit: “Angus od snova” i Su Tong: “Binu”. Poslednja tri pomenuta dela objavljena su u ediciji “Mitovi”, velikom međunarodnom izdavačkom poduhvatu koji je pokrenut prošic godine. Projektat sc realizuje sa još 37 izdavača iz celog, svcta, a “Geopoetika” je srpski izvršilac ovog velikog: međunarodnog poduhvata.

M. Cvijetić

Veličanstveno je na obali Dunava

„Stanje kulturne i prirodne baštine na Balkanu” od 23. - 27. oktobra u Kladovu

Odeljenje za preventivnu zaštitu “Dijana” Narodnog muzeja u Beogradu, sastavni Arheološki muzej Đerdapa u Kladovu i Nacionalni komitet

Međunarodnog saveta muzc-

ja - ICOM-a Srbije organizuje Regionalnu konferenciju na temu “Stanje kulturne i prirodne baštine u regionu Balkana”, od 23. do 27. oktobra u Kladovu. Na skupu u Velikoj sali HE “Đerdap” učestvovaće oko 90 muzcjskih i drugih stručnjaka iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makeodnije, Rumunije, Slovenije i Srbije.

Konferencija je organizovana da bi se formirala slike stanja kulturne i prirodne baštine i da bi se definisali ključni problemi za arhitektonsko i spomeničko i arhcološko nasleđe i lokaliteti, pokretno nasleđe (muzecjska, arhivska, bibliotečka i filmska građa) nematerijalno i prirodno nasleđe. Kroz saopštenja i postcr prezentacije iz raznih pomenutih naučnih oblasti trcba da se ukaže na stanje i probleme institucija i organizacija koje se bavc zaštitom i obrazovanjem iz dometa Ove problematike, u zemljama Jugoistočne Evrope.

Ovo je prva faza obimnog, regionalnog projekta “Hevitalizacija prirodne i kulturne baštine u Balkanskom regionu”, koji je osmislila i pokrenula Radna grupa ICOM Evrope za Jugoistočnu Evropu - ICOM SEE. Budući da su kulturološki i muzeološki problemi u zemljama Balkanskog, regiona slični i da se pokazala potreba za rešavanjem pitanja revitalizacije i zaštite baštine kroz zajednič-

Skulptura iz Lepenskog vira

ko delovanje i međusobnu saradnju, došlo je do inicijative od strane Nacionalnih komiteta ICOM-a zemalja Jugoistočne Evrope za stvaranjem pomenute radnc grupe ICOM SEE.

Geo projekat treba da sc ostvari u narednih šest do osam godina, kroz tri faze. Prva faza traje od jeseni 2000. do leta 2008. godine, druga ima naziv “proccna rizika kulturnc i prirodne baštine u rcgionu Balkana” (oko - 2010), a treća se odnosila na “Upravljanje riznicama kod kulturne i prirodne baštine u regionu Balkana” (jesen 2010 - leto 2012, krajnje 2014.)

Kladovo je za mesto održaranja prve Konferencije oda-

brano povodom nekoliko jubileja. Navršenih deset godina postojanja Arhcološkog, muzeja Đerdapa, kako ističe upravnica Jelena Kondić, proslaviće se novom izložbom, na datum njegovog, osnivanja 25. oktobra 1996. godine. Izložba pod nazivom “Via Traiana - 1900 godina (98/09100/2006)” posvećena je tom drugom - milenijumskom jubileju, čime se otvaraju vrata Klisure Gvozdena vrata, dočaravajući nam ovaj predco iz tog davnog, doba, koji je rimski pisac Plinije Mlađi opisao rečima u pancgiriku Trajanu: “Magnum cest stare in Danubii ripa”, ili u slobodnom prcvodu: “Veličanstveno je stajati na obali Dunava”.

"Treći jubilej odnosi sc na protekih pet decenija od počerka naučno-istraživačkog projekta “Derdap”, uopšte najvećih i najobimnijih istraživanja u Cvropskoj arhcologiji prošlog, vcka. Tokom konferencije će zbog svega toga biti organizovani Stručni izleti do Lcpenskog vira, Trajanovog mosta i table, utvrđenja Pontes, arheološkog lokaliteta Dijana na Karatašu, ctno sela u okolini Kladova, kao i ribnjaka i rezervata ptica Mala Vrbica.

Idejni začetnik i nosilac celog projekta je mr Mila Popović-Živančević, prcdsednica radneg grupe ICOM SEE.

D. Stefanović

Izložba u biblioteci Matice srpske

U BIBLIOTECI MATICE SRPSKE U NOVOM SADU NEDAVNO JE POVODOM 175GODIŠNJICE OD ROWENJA KOMPOZITORA KORNELIJA STANKOVIĆA OTVORENA IZLOŽBA O OVOM UMETNIKU, ROđENOM U BUDIMU, KOJI SE ŠKOLOVAO UARADU, SEGEDINU, ! PEŠTI.

'Trodelna izložba, čiji su autori Kscnija Šulović i Olivera Mihailović, trajaće do 20. novembra. Prateći katalog izlo-

žbene postavke sadrži odlomke tekstoza Mladena Leskovca, Božidara Kovačeka, Dejana Medakovića, Vasilija Krcstića, Dimitrija Stefanovića, Irenc Grickat, Stane Đurić-Klajn, Milana Pavića, Milane Bikicki, Fedora Demuelića. Umetničko delo Kornelija Stankovića ogleda se u sakupljanju i beleženju duhovnog i svetovnoB narodnog stvaralaŠtva koje je tokom života Zapisao i

umetnički obradio i objavio pod naslovom Srpske narodne pesme. Prve *Liturgije” Stanković je napisao u Beču. Tokom boravka u Sremskim Karlovcima beleži napeve celokupnog crkvcnog repertoara, koje objavljuje u Beču. Njegov opus zanimljiv je za muzikolope i etnomuzikologe ali i za istoričarc srpskog pesništva 19. veka.

K. L.