Борба, 26. 07. 2007., стр. 2
2 BORBA
Niko u Skupštini neće. pamtiti stručan govor, ali bahatost i skandal svi će zapamtiti. – Zoran Stojiljković, profesor FPN
tema dana
секајиа roditelje
U Srbiji postoji više od pet hiljada
ара
Piše: Mirjana Vlajić
Gore
e=X<-: ie“ RR A TB KO
dece bez roditeljskog staranja, od kojih svega oko stotinak uđc godišnje u proceduru usvajanja
Ruske diplomate shvataju koliko je ozbiljno pitanje opstanka Kosova i zbog nas neće na odmor, a ovi naši ministri bi da se lade na moru i to još u inostranstvu. – Velimir Ilić, ministar za infrastrukturu
Pošto sam riba u horoskopu, vreme odmora provela sam na plaži i u
KADA BI SE SVI MALIŠANI BEZ RODITELJSKOG STARANJA U SRBIJI OKUPILI NA JEDNOM MESTU BIO BI TO GRAD NAPUŠTENE DECE SA PET ILI ŠEST HILJADA STANOVNIKA.
Upravo toliko mališana u Srbiji se nalazi u IO domova ха Чеси ђех roditeljskog, staranja i starateljskim porodicama, u vremc kada svakc godine u Srbiji zbog „ђеје kuge“ izumre jedna manja
уаго5.
kako se na prvi pogled čini, ukazuje da, verovatno, postoji neki problem 8 ргосеdurom. To je zabluda, jer je veliki broj zainctresovanih potencijalnih usvojitelja koji tokom godine steknu uslove za usvojenje“, kazala je Grujićeva. Usvojitclji se, uglavnom, izjašnjavaju za decu „urednog psihofizičkog, razvoja“ i mlađeg uzrasta, obično do dve godine, i zato se njiho-
Mal IM ок deca za koju se ne mogu pronaći usvojitelji (a reč jc obično o deci starijeg, uzrasta i deci umanjenih sposobnosti) pronađe hranitcljska porodica.
„Imamo i oko 50 usvojiteljskih porodica koje su
o 5.000 dece nalazi se u domovima po Srbi
biji ima mnogo dece, ratnih siročadi.
Na zapadu, pak, usvojenje deteta donosi viši društveni status, ali i velike poreske olakšice. A taj detalj mnogi smatraju glavnom motivacijom nekog, ko zapne čak iz Amerike da iz nekog našeg centra preko Okeana povede dete u beli svet.
Oko usvojenja za strancc
АВА АВА
U potrazi za informacijama
usvojitelja. To stoga ŠtO su, kako kažu u timu, stranci mnogo više motivisani od naših ljudi, kad žele dete. Uslovi koje stranac treba da ispuni da bi usvojio naše dete, ne razlikuju se mnogo. Posle uobičajenih dokumcnata, potreban je i dokaz o zaposlenju i ličnim prihodima. Obično se ambasade prve povežu s ministarstvom.
em ee. = о 4 <=
a, u Srbiji uveliko gore šume. U Srbiji se priča da požare ne izazivaju enormne vrućine |, već mafija koja će na taj način sebi omogućiti. do dozvola za izgradnju skijaških staza.
Ceo problem je u tome što zakon o zaštiti š
" blaga posebno štiti šume na određenim planin, soravnima, kako bi se bujnim zelenilom, zapra\ mama, održavala klimatska ravnoteža i, kako, ı dolazilo do neprijatnih klimatskih pojava. Zato Zavod za zaštitu šuma i šumarstva, odeljenje
0
о = СЕ б =:
Srbiju ne pretvoriti u novu Saharu.
No, kada je reč o zakonima koji, očigledno ja, ovom trenutku apsolutnih pogrešnih poteza upy ciji i pojavi mafijaških akcija putem raznih age i društava, ta priča, ne zvuči nimalo izmišljeno, čuvati šume, znači sačuvati zdravu ljudsku okoh, normalan ljudski život. "а
A to šta se može desiti kada se šume zar pretvore u ledine,. baš ovih dana nas uče b taže o klimatskim nepogodama u Grčkoj, u
Institucijama u Srbiji koje se bave usvajanjem dece godišnje se javi oko 10.000 parova iz matice i dijaspore koji su zainteresovani da postanu roditelji nezbrinutoj deci. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalnu politiku Srbije, tom bataljonu potencijalnih roditelja godišnje se pridruži i oko 100 stranaca. Zajedničko im je da dolaze iz najrazvijenijih
moru. – Jelena Janko-
; | šnje Š ret ne u golu, neiskoi vić, teniserka kadašnje šume pretvorene u g 1
lju ili, u nameri da se baš na određenom me turistička naselja, pa se to ne dogodi i tako red
Nijedan proces ne bi trebalo politizovati, ali voleo bih da se svi toga sete kad je reč o univerzalnim principima, a ne samo kad njihova koža dođe na dnevni red. – Ivica Dačić, lider SPS
Svaka žena trebalo bi da odlazi kod astrologa kao što posećuje ginekologa. – Isidora Bjelica, književnica Odmaraću se na Ljutotuku. To vam je jedan lep, malo veći potok. Inače, na tome mestu se odigrala jedna istorijska bitka. Dragan Jočić, ministar policije
у | | Umrla bih od smeha ka.
“ Иби
U domovima sada boravi oko Il. 490 mališana, oko 3.400 ih je u hraniteljskim porodicama, a ostali su na starateljstvu ili usvajanju, izjavila je Tanjugu šet Odseka u Ministarstvu rada i socijalnc politike za poslove usvojenja, hraniteljstva i zaštite od trgovine ljudima Dobrila Grujić.
Razlozi za napuštanje dccc su različiti: deca se u Srbiji najčešće ostavljaju zbog nefunkcionalnosti porodicc i materijalnih razloga, a u manjem broju slučajeva reč je o deci maloletnih majki ili onoj koja su rođena kao vanbračna.
Među decom bez roditeljskop, staranja najmanje ima nahočadi, odnosno ostavljene dece nepoznatih roditclja i siročadi, a najveći broj njih ima barem jednog poznatog roditelja.
Većina napuštenih beba smeštena је и Stacionaru za majku i dete u Zvečanskoj 7 u Beogradu i u toj, ustanovi sada sc nalazi 220 dece, od kojih je 170 sa posebnim potrebama.
Broj dece koja svake godine „ulaze u proceduru“ za usvojenje je između 120 i 140, od kojih između 100 i 120 biva usvojeno. U registar, formiran u februaru 2006. godine, upisano je 5906 usvojitclja, od kojih 470 još čeka realizaciju usvojenja, a ostali su u postupku usvajanja ili su već usvojili dete.
Svega oko 100 dece dobije
0
novu porodicu vim zahtevima teško izlazi u susrct, dodala je ona.
„Oko 80 odsto usvojitelja je starije od +1 godinc, Što su godine kada mogu usvojiti i decu starijeg uzrasta, ali većina želi dete mlađeg uz-
rasta“, rekla je Grujićeva.
Procedura ха изуајапје je, kako je istakla, jednostavna. Od trenutka utvrđivanja podobnosti dcteta za USVOjenje nadležno ministarstvo u roku od dva dana pregleda spise predmeta i dostav-
Dečije selo u Kraljevu
lja listu usvojitelja koji ispunjavaju osnove uslove. U roku od 30 dana Centar za socijalni rad je obavezan da
родпеје zahtev iz inostranstva. Prošle i ove godine rcalizovali smo 15 inostranih usvojenja i to su, uglavnom, deca s kombinovanim зте!njama u razvoju, ŠtO гије svojstveno našoj kulturi, najverovatnije, Zato Što nemamo tako razvijenu sistemsku mrežu podrške takvim porodicama. Najviše zahteva imamo iz Francuske, Španije, Kipra, Švedske i SAD“, navela je Grujićeva.
Ali, naš zakon je vrlo rigo-
rozan: saglasnost za usvajanja deteta strancima sc daje, tek kada se detetu ne možc naći usvojilac u nacionalnim
zemalja sveta.
Ipak, od momenta kada požele da usvoje dete iz srpskog sirotišta, ljudi iz srpske dijaspore najviše vremena provedu lutajući za – pravim informa-–
cijama.
Naši građani iz dijaspore moraju da podnesu zahtev za usvajanje jednog ili više dece u mestu u kome su prijavljeni u Srbiji. Zahtev se podnosi nadležnom centru za socijalni rad, a uz njega i određena doku-
mentacija. To su: izvod iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu, prijava prebivališta, uve-
renje iz katastra.
Tu je i nekoliko uverenja o ličnom statusu. Pre svih, lekarsko, da su budući usvojitelji psihički i fizički zdravi, pa iz suda, da nisu pod istragom,
kao i uverenje da nisu lišeni roditeljskog prava. Centar za socijalni rad je dužan da odgovori na zahtev u roku od dva meseca od podnošenja zah-
teva za usvojenjem. МАНА
postoje i neki praktični problemi, kao što je, na primer, jezička barijera. Kako zainteresovanc strane obično sa-
пина Dete koje je rođeno u Srbiji, a usvojeno u inostranstvu, zadržava dvojno državljanstvo do punoletstva. Тада samo odlučuje da li će, ili neće ostati i naš državljanin, te da li će potražiti prirodne roditelje.
Iskustva sa strancima pokazuju da su ljudi koji dođu da usvoje dete veoma tolerantni prema hendikcepu. Ipak, lakše se opredeljuju za fizički hendikep, makar i teži, ncgo za mentalni.
Stranci rado usvajaju i romsku decu, Što su usvojitelji iz Srbije u prošlosti rctko činili. Ipak, i tu su zabcleženi pozitivni trendovi, jer su sc Ove i prošle godine u 11 slučajeva srpske porodice odlučile da usvoje romsku decu. Među decom bez roditeljskog, staranja u Srbiji 22 odsto je romske nacionalnosti. |
U Srbiji je, inače, u maju prošle godine počeo da
a policija i druge određene institucije ČIij| se obračunaju sa mafijom, to smo baš 0' i same se delimično, pretvaraju и тапјазк.
Pa zato, molim sve poslanike Srbije, članov! ministre i sve one koji mogu da utiču па ргме druga zbivanja u Srbiji da preduzmu sve korake}, če dalje uništavanje šuma. Il, ako se šumari poi kao bravi zaštitnici šuma i njihov prvi zadatakbi: prekidan obilazak teritorije o kojoj brinu i brza ei ako vide nešto što vodi uništavaju šuma, nećeli požare, bespravnu seču šuma, zapravo krađu skog blaga i nećemo se brinuti hoće li i ispod, prozora da se zapali neko drvo.
Srbijo, molim te, ne daj svoje šume jer, očili su ti silni požari izazvani, a ne prava reakcija | | ke temperature. Još gore je, kada se od odteM | di iz privrede čuju neke priče u kojima se pom | ređena imena. Da. o tome bi trbalo malo višefi | zainteresuje ministar policije, ministar privrea#l} privrede, Privredna komora Srbije i brojni pre opština, jer, gori na teritoriji njihovih opština. lš' | najgore, tu niko ne bude kažnjen, ne odgovalaž žar iako se, u brojnim TV izjavama mogu čuli} ı da će „određeni odgovarati“. I, ko je taj „odre“ | de da i to čujemo a ne samo brojke o задоге! šinama jer, da bi se ponovo uzgajale lepe 5ите тебпо је ! 50 доата. Па, иргамо топко. САЛА mo gde su tereni suroviji. i
Molim ministre i celu Srbiju da se pokrene! aguje na ljude koji plaćaju određenu sirotinju 0 zvala požar. To nije puko nagađanje - već IS
05
bija gori je to odgovara mafiji koja Хе! да 520“ više zimskih skijaških centara sa skijaškim
27)
Мите сте пса 4 ј uspavanog deteta z vazi ruža.
Dragan.J. Ristić -M
1
""_"е6"76,"" 5 РЕ РЊРУ- ЕР РЕД" У"
bih čula da muškarac ni- „Često zbunjuje podatak ~ obavi izbor porodice usvoji- okvirima. Ovaj fenomen je | mc angažuju prevodioce, ti funkcioniše jedinstveni rcgi- : kada Tj prevario svoju da je određen broj dece za telja. inače posledica građanskog prevodi su, tvrde upućeni, star usvojenja koji bi trebalo | гепи. – пи Đogani, usvojenje, a veliki broj rodi- ' Politika Ministarstva rada rata u delovima bivše SFRJ, često nepouzdani i, još če- _ da pomogne bržem usvajan- ! СУП telja čeka na usvojenje, što, _ i socijalne politike je da se odnosno, uverenja da u Sr- šće zloupotrebljeni u korist ju dece bez roditelja. i Odlik Uk А; ОДН КАО Osnivač i izdavač: „Futura «, Petra Kočića 10, Faks: Redakcija: 3398-376; Teleks: 11407; Centrala: 3398-020; у ZAR: STO #Ј6' ве па УНЕ Веортгад 0 ПАРМА ПАПЕ Тр Rokopi do vrača) PRETPLATA U ZEMLIH: MONE JU (Od LN у], 1962. гофипе | sečna: 1.560,00 dinara, šestomesečna: 3.120,00 dinara, godišnja: 6 240,00 dina _PRETPL, А fi |J”
Ordenom zasluga za narod | Direktor i glavni i odgovorni urednik: Čedomir Šoškić. ı TA ZA CRNU GORU I REPUBLIKU SRPSKU: Mesečna 13 evra ове ЈЕ S : 57 е e ž rSh 2lathoin Zvezdom: |} | WwWwwWw\i\Wapaysı LL Wyaka 8 иитимитениии _ врогпезеспа: 78 еуга, воф ја: 156 еуга. РКЕТРГАТА 7А INOSTRANSTVO: Ме e ___љије“ · i 1972. godine Ordenom Uređuje redakcijski kolegijum. Redakcija - telefoni: DESK 3398-121, 3398-068; Unutrašnja: | 1.040,00 dinara, tromesečna: 3.120,00 dinara, šestomesečna: 6.240,00 dinara 06% Da. рот УДА; bratstva i jedinstva sa. 3398-129; Dopisno: 3398-068; Kultura: 3398-372; Spoljna: 3398-155; Beogradska: 3398- 12.480,00 dinara. Tekući račun kod Atlas banke: 125-1721309-64. Prelom i Ара СР Ке sl. IU (0,
zlatnim vencem 387; Sportska: 3398-289; Tehnička: 3398-282; Stenografi: 3398-137; Daktilobiro: 3398-136; panija „Štamparija Borba“ AD, Kosovska 26, Beograd.