Борба, 20. 09. 2008., стр. 9
Jpol
kend
4 nedelja, 20 - 21. septembar 2008.
{riza seksualnog funcionisanja Nedelja
(aživanja pokazuju da žene koje se naviknu da i za vreme trudnoće „ode ljubav postaju lepe i zavodljive
POSTEPENOG SMANJI-
x UČESTALOSTI SEKSUALif ODNOSA» U PRVOM I SOM TROMESEČJU TRUDa | TREĆEM TROMESEĆed PRAKTIČNO, ZAMIRE. f edutim, istraživanja DO„a da zene koje se na„u da i 74 vreme trudnove ljubav postaju lepe i „lljive. OUA:ON {iprkos izuzetnoj aZuOSti zkualnosti, S biološkog, „xiološko8 i psihološkog ka, humana seksual,t \c0ma je kasno postala pradmet naučnog intcrcSO-
8 objavljivanja Master„ye | DŽ0nSOnOVĆ studije, 1000. godinč, jednog, od ajražnjih istraživanja iz „bhsti fiziologije seksualnoadi jene, Vladali su postulati era Kihseja iz 1948. o tijičnim obrascima scksualm ponašanja ženc, uslovjenim njenim godinama, vapnim stanjem i SOCiO-eko_skim statusom.
| pored opsežnosti istraganja, nije dat odgovor na manje na koji način ličnost mupriše seks u SVOj svakodnevni ŽiVOt.
[yke, reč je o problemu odnosa ličnosti i seksualnowi, odnosno kako pojedini upovilinosti utiču na usva-
anje sa\oya O seksualnosti, kako prisupaju seksualnosti r Kalo ipoljavaju sopstveno waualno ponašanje.
Kada se razmatra ovaj MOblbm, savremena sceksoWija sledi dva osnovna Maca - Hiteova istraživanja, Ma u istoriji seksualnosti, NM sstematizovan način Ot-
Imaju kako žene prihvataju oživljavaju tuđu i SOpstvem seksualnost.
Za razliku od ovog istraživanja, rezultati drugih autora pokazuju da u okviru postojećih tipova ličnosti (ckstroverti/introverti, stabilan/necurotičan tip ličnosti), postoje različiti oblici seksualnog ponašanja.
Bez obzira na pol, ckstrovertne ličnosti slobodnije i češće iskazuju seksualno ponašanje od introvertnih ličnosti, a za neurotične žene je utvrđeno da ređe doživljavaju orgazam.
Trudnoća je normalno, psihofiziološko stanje, ali je istovremeno i izuzetno stanje, po tome Što su SVC rCZCIve i celokupne fizičke i psihičke karakteristike u iskušenju. Jedna od kriza koje mogu nastati u trudnoći jeste kriza seksualnog funkcionisanja, u okviru koje se gubi seksualno interesovanje, pri čemu se postavlja pitanje raznih faktora koji dovode do odbijanja ili motivisanosti.za seksualne odnose u trudnoći.
Prema mišljenju psihologa, važni su stavovi trudnice O sopstvenoj trudnoći i način na koji ona prihvata promene tela uzrokovane trudnoćom. Žene koje su bile zavodljivog izgleda postaju ncsigurne u način na koji će partncr prihvatiti .promene, što najčešće rezultira otuđivanjem partnera i osećanjem izolovanosti.
Međutim, određen broj žena ima povećanu seksual-
nu želju tokom trudnoće, naročito u prva dva tromecsečja, ali u poslednjem tromesečju kod većine dolazi do gubljenja želje za seksualnim odnosom.
Danas se ne govori samo o ženi trudnici, već i o trudničkom paru, jer i muškarac prolazi kroz period adaptacije u procesu formiranja identiteta roditelja.
Dival je 1971. godine opisao nove emocije kojc kod muškaraca izaziva trudnoća, među kojima su osećaj
”uhvaćenosti u zamku”, ambivalencija, depresija, anksioznost, a mogu sc javiti i psihosomatske promene - promene raspoloženja, mučnina i nesanica.
Kada govori o želji muškarca za vođenjem ljubavi tokom ženine trudnoće, primećeno jc da u prvom tromesečju trudnoće kod muškaraca postoji želja za scksualnim odnosima koja sc smanjuje u poslednjem tromesečju ili gotovo u potpu-
nosti iščezava zbog, frustracije uzrokovane nenalaženjem adekvatnog položaja u kojem je odnos ugodan i Oscćaja straha da se za vreme seksualnog odnosa nc povredi plod.
Stručnjaci navode da brojni muškarci za vreme seksualnog odnosa s trudnom suprugom maštaju O drugim ženama, obično onim koje nisu rađale.
Pojedini izjavljuju da imaju krizu” za vreme trudnoće svoje partnerke,
a kao razlog za to navode gubitak privlačnosti partnerke u trudnoći.
Mada se smatra da su maštanja i ovakve "veze" u ovim situacijama normalni, ipak se može zaključiti da najčešće ukazuju na postojanje problema u vezi, jer ovakve situacije dovode do gubitka komunikacije i međusobnog udaljavanja. Muškarac najčešće nc razume svoja osećanja a
partnerka, ukoliko zna za muževljevu vezu, oseća bes, napuštenost, odbačenost ili beznačajnost, odnosno oseća se kao izvor problema.
U takvim situacijama od velikog je značaja da parovi potraže savet stručnog, lica koji će im pomoći da pre svega nauče kako da komuniciraju, jer će im razgovori omogućiti da uvide da prolaze kroz slične pritiske.
Aleksandra Milovanović
Stres kao neizbežnost
Trećina ljudi izmedu 25 i 44 godina starosti glavni uzrok stresa vidi u svom poslu, pri čemu
Mao uzrokuje stres kod 30 odsto muškaraca, dok jc kod žena taj procenat
|
MRES JE SASTAVNI DEO ŽIVO|! A POJEDINAC GA PROŽIVU RAZNIM OBLICIMA I RUGAČIJIM INTENZITETOM U | UMWINOSTI DA LI JE NA POMu KUĆI, SA PRIJATELJI bi Mraživanja pokazuju da "rima ljudi izmedu 25 i 44 Md Starosti glavni uzrok "Sa vidi u svom poslu, pri kakao uzrokuje stres 20 odsto muškaraca, \t kod žena taj procenat "Mruko manji. OTodica uzrokuje strcs Md 20 odsto žena i devet 10 muškaraca.
ME JO; i drugc životne MOJE i problemi izazivaju | 4 zovemo ih stresori, Mogu biti važni životni | Bo) poput smrti člana
“e, razvoda, bolesti,
ac kupovine stana ili
l ) “4Vršetak školovanja,
4 na fakultet, promec_ Posla,..
;; Om njih, stres, mogu ph telesni nadražaji | MUćinc RK, jakog, svetla, | Biye skučenog prostora, .) Posebno one u sao"iju, kontakt sa bezobraNO Tesivnim, kritičnim "BIm ljudima. | Hi : mogu prouzrokovaO9Zvane mentalne zam-
ke poput negativnog, razmišljanja, nerealnih očekivanja i previše samokritičnosti.
Stres povezan s poslom jc uobičajen i vrlo lako može postati hroničan, jer posao čini veliki deco našcg, života.
Stres smanjuje produktivnost radnika, uzrokuje ncsanicu i povrede na poslu, povećava rizik od bolesti, a može voditi u nasilje ili čak zlostavljanje. Među najzastupljenije stresore. na poslu spadaju osećaj, nemoći, ncrazumni zahtevi nadređenih, nedostatak komunikacije i sigurnosti za svoje radno mc5sto, noćne smene, prekovremeni radni sati, duga poslovna putovanja koja ljude odvajaju od porodice.
Prema mišljcnju stručnjaka, stres uzrokuju i mobing, ili druge vrste zlostavljanja, nercalna očekivanja, negativni oscćaji i StavOvi.
Osetljivost ljudi na strcsorc je različita, a tolerancija na stres menja sc u ZaVisnOsti od osobc, situacijć, trcnutnih životnih prilika.
Psiholozi ukazuju da osobc koje su po prirodi agrcsivne i emocionalno ncstabilne imaju predispozicije da osećaju veću količinu
stresa od drugih, a i geni igraju značajnu ulogu, jcr neki ljudi naslede veću koli-
činu hormona serotonina koji se bori protiv stresa i oni lakše podnose stresnće situacijc. Stres teže podnose ljudi koji žive u velikim gradovima, Žrtve seksualnog, rcpionalnog, nacionalnog, zlostavljanja i diskriminiranja, majke kojc rade, razvedeni ili osobe kojima je partncr prc-
minuo, povučeni pOojcdinci... Budući da je stres jedan
od važnijih uzročnika raznih bolesti, veoma je važno naučiti kako ga smanjiti i kako se s njim nositi, pri čemu prvo treba utvrditi uzrokc strcsa i potom pronaći način kako ga se rešiti bez posledica za zdravlje.
U vezi s tim, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina grupc B jcr su oni va-
dvostruko manji
žni za mozak i pomažu kod depresije i vitamina C koji jc ključan u borbi protiv stresa.
Neophodno je izbegavati alkohol, cigarete, previše SOli, uzimanje steroida i ostalih zagađivača koji narušavaju ravnotežu vitamina u tclu.
"Vežbanje, raspoređivanje obaveza na poslu i kod kuće, izbegavanje osoba sa ncgativnom energijom i konfliktnih kolega, poznanika ili članova šire porodice pomoći će u oslobađanju od stresa”, savetuju psiholozi.
Oni smatraju da je san vcoma važan, jer ncdostatak sna uzrokuje mrzovolju i dcpresiju. .
Takođe je važno da sc na stresne situacije gleda kao na priliku koja se pruža da se osoba razvija i mcnja, ŠtO podrazumeva da osoba postavi pred sebe realne ciljeve na poslu i kod kuće.
Smejanje, pomoć prijatelja, rodbine i kolega, izgrađivanje čvrstih veza sa porodicom i prijateljima, izbcgavanje postizanja savršenstva su bitni faktori za prevazilaženje stresa, koji nije normalno stanje i zato treba smanjiti svakodnevnu napctost i brige.
A. Milovanović
BORBA 9
srca
Za svaki od faktora rizika postoje idealne vrednosti, koje su postavljene tzv. "šifrom zdravlja”. Ako živite po ovoj šifri, verovatno ćete živeti od tri do deset godine duže, nego oni koji ga se ne pridržavaju
SVETSKI DAN SRCA TRADICIONALNO ĆE SE OBELEŽITI POSLEDNJE NEDELJE U MESECU POČEVŠI OD 21. SEPTEMBRA, ČEMU SE PRIDRUŽUJE I NAŠA ZEMLJA U ORGANIZACIJI ”FONDA SRBIJE ZA VAŠE SRCE”, KOJI JE ČLANICA SVETSKE FEDERACIJE ZA SRCE. PRVA SEDMICA BIĆE POSVEĆENA LAIČKOJ POPULACIJI, A OD 25. SEPTEMBRA BIĆE ODRŽANA STRUČNA PREDAVANJA NA KOPAONIKU, NAJAVIO JE AKADEMIK PROFESOR DR MIODRAG OsTOJIĆ, PREDSEDNIK FONDA NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE U MCCANN EHRICKSON PUBLIC RELATIONS.
Bolesti srca i krvnih sudova imaju razmere globalne epidemije. U svetu je 1990. godine, od kardiovaskularnih bolesti umrlo 5 miliona ljudi u razvijenim i 9 miliona i ncraz-
vijenim i srednje razvijcnim zemljama. Predviđa sc da će - ukoliko sc nastavi sadašnji trend oboljevanja - 2020. godine u razvijenim zemljama umreti oko 6 miliona, a u nerazvijenim i srednjorazvijenim zemljama, čak 19 miliona ljudi. l u takvoj situaciji, Srbija zauzima neslavno treće mesto na svctu, odmah iza Husije i Ukrajine, sa smrtnošću od ovih bolesti i do dva puta većom nego u razvijenim zapadnim zemljama, istakao je prof. dr Ostojić, dodajući da sc ranije, rccimo SAD imale duplo više umrlih od nas, dok jc sada situacija obrnuta. Zato se preporučuje prevcncija: fizička aktivnost, zdrava ishrana, idealna tcžina, psihosomatski faktori, familijarna predispozicija. Zbog toga će se u ncdelju 21. septembra u Domu sindikata, podeliti 50 hiljada primeraka tablica sa naznakama za pritisak, dobri i loš holesterol... tako da će svaki građani moći da vidi da što višć faktora rizika ima, postoji i veći rizik za oboljevanje i umiranje od bolesti srca i krvnih sudova. Naime, za svaki od faktora rizika postoje idealne vrednosti, koje su postavljene tzv.
”šifrom zdravlja”. Ako živite po ovoj šifri, verovatno ćete Živcti od tri do deset godina duže, nego oni koji ga se nc pridržavaju. Kao, recimo građani koji imaju štetne navike. U Srbiji više od trećinc stanovnika svakodnevno i povremeno puši, dok je dvc trećine izloženo duvanskom dimu. Otuda valja znati da ukoliko prestancte da pušite, rizik će se smanjiti od 50 do 70 odsto. Takođe, prema posto-
jećim podacima dvc treći-.
ne stanovnika Srbije slobodno vreme provodi fizički neaktivno, dok samo četvrtina ljudi vežba tri puta dnevno. Što sc tiče ishrane, sveže VOĆe i povrće svakodnevno konzumira samo polovina stanovnika Srbije, a isto toliko jede ribu manje od jednom nedeljno. Ali, zato
Program
lo od bolesti krvnih sudova srca i mozga, rekla je doc. dr Nevena Karanović, zamenik ministra zdravlja u Vladi. Pritom, 38 odsto populacije puši, oko 40 odsto ima povišcne vrednosti krvnog pritiska, 27 odsto ljudi jc gojazno, nivo holesterola je u porastu čak i kod dece u osnovnoj školi, a 10,6 odsto na hiljadu stanovnika ima šećernu bolcst. Otuda je Ministarstvo zdravlja poslednjih godina radilo na smanjenju smrtnosti i uspelo je da snizi mortalitet od infarkta u koronarnim jcdinicama za 13,6 odsto kod muškaraca i žene. Takođc, otvorili smo i 17 pcejsmcejker centara, tako da građani blizu svog. doma mogu da dobiju pejsmejkcr bez liste čekanja, navela je dr Karanović, dodajući da i oko 50 preventivnih ccn-
Svetski dan srca 21. septembra, obeležava se od 9 časova, kada će svi zainteresovani građani moći da daju krv na obeleženim punktovima u Knez Mihailovoj ulici, gde će im sc izmeriti količina šećera i lipicdla u krvi i tako utvrditi faktor rizika od kardiovaskularnih oboljenja. Od 11 časova kod spomenika Pobedniku na Kalemegdanu, počinje šetnja zdravlja do Trga Nikole Pašića. Tu će građani moći da saznaju, na informativnim štandovima, koja jc to "šifra zdravlja”, koja doprinosi zdravom životu i prcvcnciji kardiovaskularnih bolesti. Od 13 časova u Velikoj dvorani Doma sindikata građane očekuje bogat i besplatan informativni i muzički program, koji će voditi Mirjana Bobić-Mojsilović i Mićko Ljubičić.
U muzičkom delu programa učestvovaće Vasić i Zafir Hadžimanov, Inspektor Blaža, Cune Gojković i Usnija
Redžepova.
svaki peti odrasli stanovnik Srbije nije razmišljao o izboru načina ishranc, niti uopšte o zdravlju. Međutim, valja znati da zdrava ishrana ima bolji efekat od najbolje savrcmenc terapije, a trebalo bi da se dnevno sastoji od: voća i povrća (400 g), čaše crnog, vina (150 ml), ribe (115g tri puta nedeljno), crne čokolade (100 g), belog luka (4 g) i badema (138). Italija je, na primer, zahvaljujući raznim akcijama uspela da 20052008. godine smanji mortalitet od kardiovaskularnih bolesti za 11 odsto.
U Srbiji je 20006. godinc skoro 57 odsto ljudi umr-
tara radi pri domovima zdravlja.
Hilo kako bilo, na naslednc faktore ne možemo uticati, ali zato može-| mo na promcenljivc rizike. u koje sc svrstavaju pušenje, ishrana i fizička aktivnost, poručili su dr Durđa Kisin, načelnik Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje ”Dr Milan Jovanović Batut” i dr Vladan Subarević, član gradskog, Veća zadužen za zdravstvo, koji je najavio da će Grad ovc godinc prcventivno posvetiti pažnju i ranom otkrivanju malignih oboljenja.
J. Vujadinović