Борба, 08. 09. 2009., стр. 11

ofba

rak, 8. septembar 2009.

| |, a \\

all |||

ormoni pre | svega veruju u božan-

iku prirodu Isusa “Trista. Oni veruju da 'elsus sin Božji, Spasitelj sveta i obećani Mesija koji je živeo, imro ivaskrsaoyi da e posrednik između 3oga i ljudi. Zato se žlanovi crkve trude rla poštuju Isusa Hrišta a to se ogleda u

} E

tanje mnogoženstva. Slađi stvo zaista bilo rasprostranjeno m

Zbog toga roditeljii imaju svetu odgovor nost da svoju decu podižu u pravednosti. Mihailović napominje da se vernici krštavaju od osme godine života uranjanjem u vodu. S druge strane, interesantno je da crkvene obrede mogu obavljati zastupnici u korist preminulih

Mnođoženstvo

Jedna od kontroverzi vezanih za mormonsku zajednicu je pian Mihailović kaže da je mnogoženeđu mormonima u 19. veku

ommonska vera.

da li će prihvatiti to

'naknadno' krštenje ·

ili ne“, kaže Mihailović napominjući da sloboda izbora za mormone predstavlja dar od Boga. Mormoni podstiču zdrave životne navike i pridržavaju se zdravstvenih propisa koji zabranjuju konzumiranje droga, alkoholnih

pre svega iz praktičnih razloga. Budući da je zajednica trpela

žestoke progone i da su tom pr

ilikom stradali mahom muška-

rci, mnogoženstvo je služilo kao sredstvo za očuvanje mormo| nske populacije. Prema Mihailovićevim rečima, mnogoženstvo | je ukinuto još krajem 19. veka i danas se ne praktikuje unutar

| crkve. „Postoji krilo koje se odvojilo od naše crkve i | danas praktikuje mnogoženstvo. Reč je o F undamentalističkoj crkvi Isusa Hrista koja se ne može dovesti u vezu sa Crkvom Isu-· sa Hrista svetaca poslednjih dana“, napominje Mihailović.

| izuzetnoj posvećenosti vrednom radu, ·poštenju, moralnosti, služenju drugima || jačanju porodice. |Inače porodica je, | prema rečima Slađaina Mihailovića, |Ošnovna jedinica ; društva i crkve. Mo| moni na brak gleda| }ukao na sveti savez « | među muškarca i “ene dok decu smalaju božjim darom.

članova porodice ili predaka. A „Verujemo da čovek ne umire već odlazi u svet duhova koji je paralelan s ovim našim svetom. Ljudi koji se nisu krstili, a otišli su u svet duhova, ipak mogu biti kršteni tako što će neko to učiniti umesto njih. Ipak, oni će, na kraju krajeva, sami odlučiti

koje i dan

pića, duvana, čaja, kafe.S druge strane, mormoni osuđuju abortus, pornografiju, homoseksualizam, kockanje i nasilno ponašanje u bilo kom obliku. Takođe, Mormoni veruju da će „Novi Jerusalim“ biti sagrađen na američkom kontinentu i da će Hrist lično vladati zemljom.

stanti ni katolici ni pravoslavci. Oni veruju da je njihova crkva zapravo obnovljenja drevna crkva Isusa Hrista. Mormoni kao svete spise prihvataju Bibliju i Mormonovu knjigu - još jedno svedočanstvo o Isusu Hristu. Zbog verovanja u Mormonovu knjigu, članovi Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana se često nazivaju i

sn poslednjih dana ili mormoni su hrišćani ali nisu ni prote-

Hram i hor

Mormonski hram ili Saborna crkva u Solt Lejk Sitiju je grandiozna građevina sa izuzetnim akustičnim svojstvima. U hramu se nalaze ogromne orgulje sa 11.623 cevi organizovanih u 147 glasova i 206 redova. Na vrhu najvišeg crkvenog, tornja nalazi se zlatna statua koja predstavlja anđela Moronija sa dugačkom trubom prislonjenom na usne, okrenutog prema istoku.

Mormoni su poznati kao „raspevani narod“ pa ne treba da čudi što je hor Mormonske crkve nadaleko čuven i što je nastupao širom sveta kao i na inauguraciji nekoliko američkih predsednika. Hor čini 330 muzički obrazovanih ljudi. Tezu da su Mormoni „raspevani narod“ potkrepljuje i činjenica da Crkvi Isusa Hrista svetaca poslednjih dana pripada i čuvena američka soul pevačica Gledis Najt inače sedmostruka dobitnica nagrade Gremi, poznata i po tome što je pevala naslovnu numeru u filmu o Džemsu Bondu iz 1989. godine „Dozvola za ubistvo“.

mormonima. Inače, Mormonska crkva je zvanično formirana 6. aprila 1830. godine u kući izvesnog Pitera Vitmera u američkoj državi Njujork. Deset godina ranije, 1820. tada četrnaestogodišnji Džozef Smit doživeo je božije proviđenje. Naime, Bog se, prema mormonskom verovanju, obratio Smitu poručivši mu da obnovi prvobitnu Hristovu crkvu. Tako je Džozef Smit postao prvi predsednik Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana.

Crkva je od svog osnivanja trpela progone pa su se njeni članovi pod vođstvom Džozefa Smita iz Njujorka prvo preselili u Ohajo, zatim u Misuri i najzad u Ilinois. U Ilinoisu su Sveci poslednjih dana osnovali zajednicu u Navuu na pustom močvarnom zemljištu. Ubrzo su vrednim radom uspeli da isuše močvaru i da od Navua na-

· čine prosperitetni grad koji se po broju stanovnika izjednačio sa Čikagom. No, napadi na Mormone nisu prestajali. Ujednom od žestokih napada na Mormonsku crkvu ubijen je i njen predsednik Džozef Smit. Na njegovo mesto je došao Brigam Jang koji je poveo narod u neistražene i nenaseljene oblasti američkog Zapada. Došavši u dolinu Velikog slanog jezera jula 1847. godine, nakon pređenih

Jula - država mormona

2.000 kilometara, članovi Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana odlučili su da će upravo na tom mestu osnovati koloniju. Tako je i bilo. Mormoni su najpre podigli hram oko kojeg je vremenom nikao grad Solt Lejk Siti. Cela oblast je 1850. priznata kao pokrajina Juta a njen prvi guverner bio je upravo Brigam Jang predsednik crkve. Kada je Juta konačno dobila status države januara 1896. godine, Solt Lejk Siti je imao 50.000 stanovnika.

Danas gotovo 60 odsto stanovnika Jute pripada mormonskoj zajednici. Solt Lejk Sitije danas centar glavne uprave Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana i u njemu se pored velelepne Saborne crkve nalazi i veliki Kongresni centar u kojem se održavaju generalni crkveni skupovi sa 20.000 mesta, muzej crkvene istosije i umetnosti, ogromna biblioteka za izučavanje porodične istorije kao i Univerzitet „Brigam Jang“.

Isus, nakon vaskrsenja boravio u Americi

Prema verovanju pripadnika Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana, Mormon je bio prorok-istoričar koji je sistema-

· tizovao zapise o istoriji drevnih naroda koji su živeli na američkom kontinentu. Rečje o Nefijcima i Lamancima, narodima koji su prema verovanju potomci Lehijeve porodice koja je na američko tlo došla iz Jerusalima šest stotina godina pre Hrista. Nefijci su vremenom izumrli dok su Lamanci opstali. Prema verovanju pripadnika Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana upravo su Lamanci preci američkih indijanaca.

Bilo kako bilo, centralno mesto Mormonove knjige predstavlja zapis o boravku Isusa Hrista među Nefijcijma ubrzo nakon njegovog vaskrsenja. Kada je prorok Mormon završio svojepi- • sanje predao je svom sinu Moroniju zlatne ploče na kojima je bio zapisan sveti tekst a on ih je zakopao na brdu Kumora u Plamiri, današnjoj državi Njujork. Prema mormonskom verovanju, Moronijev duh se prikazao mlađanom Džozefu Smitu 1823. go-

. dine,ppokdzao mu mesto gde su ploče zakopane i dao mu upu-

tstva u vezi sa Božijom namerom da Mormonova knjiga bude

prevedena na engleski jezik. Smit je to i učinio.

U svetu postoji oko 13 miliona pripadnika mormonske zajednice koji su posle SAD-a najzastupljeniji u Meksiku, Brazilu i na Filipinima. Aktuelni predsednik Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana zove se Tomas S. Monson.

-_ Misionarskii humanitami rad

Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana ima preko tri stotine misija širom sveta. Procenjuje se da u svetu trenutno deluje oko

52.000 misionara. Najveći broj misionara čine mladi između 19 i 21. godine koji su sami izdržavaju tokom migionarskog rada u

trajanju od 18 do 24 meseca, Crkva širom sveta vodi 15-ak centara za obuku misionara.

Najveći centar tog tipa nalazi se u Provu u uti gde se izučava 48 sve

tiskih jezika, U centru za obuku budući misionari provedu oko tri nedelje učeći se veštini podučavanja. Crkva na kraju određuje

gde će koji misionar vršiti svoju sionarsku Službu.

službu. Pored učenja jezika, budući misionari uče i običaje

zemlje u kojoj će obavljati svoju mi-

Slađan Mihailović predsednik Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana u Srbiji kaže za „Borbu“ da misionori uvek rade u paru i dele verski materijal katkada od vrata do vrata, katkada na ulici. Ipak, prema rečima Mihailovića, Mormonska crkva nije agre-

sivna crkva iako je javnost takvom doživljava.

S druge strane, Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana je poznata po humanitarnom radu, Ubrzo nakon što su vođe osnovale crkvu 1830. godine otvorena su biskupska skladišta u kojima su bile čuvane žitarice i druga roba koja se delila siromašnima. Dobrotvorni sistem crkve finansiran je od strane njenih članova koji svakog meseca poste tokom jednog dana i prilažu iznos u vred-. nosli propuštenih obroka radi staranja o siromašnima. Danas je Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana uključena u veliki broj

humanitarnih akcija širom sveta,