Борба, 08. 09. 2009., стр. 5
yrba
'torak, 8. septembar 2009.
Meophodno Je da i dalje postoji pokrel, kao | pre pedesetak godina, kada je pod inspiratiynim odstvom nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza 110, bio brana hladnom ralu I pasnosli koja je postojala od nuklearnog rata, ocenio Je nigerijski šef diplomatije
tome što nema hladnog ra-
ta i bipolarnog sveta, i daljeje potreban zbog izazova savremenog sveta poput siromaštva, finansijske krize, terorizma izagađenja živoine sredine, ocenili su juče učesnici međunarodnog skupa u Beogradu.
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izrazio je uverenje da, 20 godina kasnije države nastale na prostoru bivše SFRJ, iakoimaju status posmatrača u Po'kretu nesvrstanih, mogu da uči-
' ne dosta na ponovnom osvajanju
uloge tog pokreta kao važnog
ača kada je reč o miru i bezednosti u svetu.
„Svet se danas nalazi na novoj raskrsnici, koja se može poreditisa 1989. godinom, a Pokret ne-
· svrstanih ima šansu da se repozicionira u ovom vremenu velikih promena“, rekao je Jeremić.
On je dodao da će Srbija, pored svog puta ka Evropskoj uniji, nastaviti saradnju sa državama članicama Pokreta nesvrstanih.
Ministar je izrazio optimizam povodom predloga Srbije, da se 2011. godine u Beogradu održi
pw: nesvrstanih, uprkos
samit u čast 50 godina od prvog ·
samita nesvrstanih čiji je doma-
. Ćin bila nekadašnja Jugoslavija. „Srbija danas vodi izbalansiranu, nezavisnu i energičnu spoljnu politiku, čiji je cilj ulazak u EU, odbrana teritorijalnog integriteta i vraćanje ugleda koji smo nekada imali“, istakao je Jeremić. On je podsetio da 85 odsto dr-
oermin „Nesvrstani“ prvi je izgovorio indijski premijer Džavaharlal Nehru
tokom svog govora 1954. u Kolombu. U svom govoru, Nehru
· Srebrnjaci na poklon
žava članica Pokreta nesvrstanih nije priznalo jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, i izrazio zahvalnost Srbije na solidarnosti i poštovanju međunarodnog prava. |
Jeremić je ponovio ranije izraženi stav da Međunarodni sud pravde u Hagu, koji odlučuje o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, treba da
radi bez političkog pritiska, u šta spada i priznanje Kosova od strane nekih država.
Državni sekretar ministarstva spoljnih poslova Nigerije Alhadži Džibril Maigari je ocenio da je Pokret nesvrstanih i dalje neophodan na svetskoj političkoj sceni, istakavši da su svetu sada potrebne radikalne promene zbog izazova terorizma, siromaštva i gladi.
„Neophodno je da dalje pos-
toji pokret, kao i pre pedesetak godina, kada je pod inspirativnim vođstvom nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, bio brana hladnom ratu i opasnosti koja je postojala od nuklearnog rata“, ocenio je nigerijski šef.dis plomatije. |
On je rekao da neophodnost postojanja pokreta pokazuje i svetska ekonomska kriza, podsetivši da je prosečni prihod po glavi stanovnika u Africi manji od dolara dnevno.
Nekadašnji predsednik Republike Kipar Džordž Vasos Vasiliju, naglasio je da se Pokret nesvrglanih mora pozabaviti pitanjem sve veće razlike između razvijenih i zemalja u razvoju.
„Nisu ljudska prava samo izbori, većjetoiobrazovanje,aliihrana za te iste ljude. Pored osnovnih ljudskih prava bitna su isocijalna prava, jer šta vredi nekome pravo da glasa kadanije jeo. Ono što trošimo naoružje možemo preusmeriti na prave stvari“, naveo je Vasiliju.
On je dodao da se Kipar povukao iz Pokreta nesvrstanih ne zato što nije verovao u tu organizaciju, već zato što je smatrao da je članstvo u EU najbolji način za
je opisao pet postulata koji su korišćeni kao vodilje u kinesko-indijskim odnosima, a koje je prve smislio nekadašnji kineski premijer Ču Enlai. Nazvani Pet principa miroljubive egzistencije ili Pančšil, ovi principi će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih. Tih pet principa su uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uzajamno nenapadanje, uzajamno nemešanje u unutrašnje poslove, jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija. Poreklo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do konferencije održane ı: Bandungu, Indonezi-
ja, 1955. Svetske nesvrstane nacije su izrazile svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije.
Ipak, šest godina kasnije, u septembru 1961, uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, održana je prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svetski liderikoji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su bili Gamal Ambdel Naser, predsednik Egipta, i Sukarno, predsednik Indonezije.
Svrha organizacije, kako je
ostvarivanje načela pokreta kao što su ostvarivanja napretka i ukidanje podela, održivi razvoj ili zaštita Zemlje od zagađenja. „Kipar kao članica EU smatra da je članstvo u Uniji, najbolji način da se ispune uzvišeni ciljevi
Pokreta nesvrstanih“, istakao je Vasiliju.
Ambasador Egipta u Srbiji Ali Galal Abdelaziz Basijuni preneo je poruku Vlade Egipta, koji trenutno predsedava Pokretom nesvrstanih, i rekao da u dana-
napisano u Havanskoj deklaraciji iz 1979. je da osigura „nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i bez-
bednost nesvrstanih zemalja .
u njihovoj borbi protiv imperiializma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparthejda, rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, oku-
_ pacije, dominacije, mešanja ili
hegemonije, kao i protiv blokovske politike“. Pokret nesvrstanih se fokusirao na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu, Oni su
predstavljali 55 odsto stanovništva planete, većinu vlada na svetu i skoro dve trećine članica Ujedinjene nacije.
Važniji članovi su bili Jugosla-
vija, Indija, Egipat, Južna Afrika i povremeno Kina. Brazil nikada nije bio stalni član pokreta, ali je ta država delila mnogo ciljeva Pokreta nesvrstanih i često je slala posmatrače na konferencije Pokreta nesvrstanih, Pokret je izgubio kredibilitet tokom sedamdesetih kada je kritikovan da u njemu postaju dominantne države koje su bile. prijateljske prema Sovjetskom Savezu. Dok su vođe kao Tito, Naser, Sukarno ili Nehru
šnjem svetu nema ništa manje izazova nego u vreme osnivanja pokreta.
„Naš pokret ne samo što je preživeo, već je ojačao i povećao broj članica, učvrstio svoja uverenja i načela“, rekao je Basijuni.
Skupu, iako je najavljen, zbog zdravstvenih problema nije prisustvovao Budimir Lončar, koji je savetnik za međunarodne odnose hrvatskog predsednika Stjepana Mesića. i MH i Pb i ~
mogli predstavljati ideologiju nesvrstanih, vođe poput Fidela Kastra su kompromitovale ceo koncept.
Pokret nesvrstanih ima ukupno 118 članica„Među većim državama su Avganistan, Alžir, Bolivija, Belorusija, Venecuela, Rgipat, Indija, Iran, Irak, Kuba, Saudijska Arabija, Severna Koreja, Sudan, Ujedinjeni Arapski Emirati i drugi.
Bivše člaifice Pokreta su Kina, Maltai Kipar, kao i nekadašnja Jugoslavija.
Postoji 16 zemalja posmatrača, a među njima su i države bivše SFRJ - Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska.