Гледишта

proteže u potpunosti na oblast idejnog života, podređujući je neposredno političkom faktoru. Po tom gledištu, idejna sfera je samo instrument ostvarivanja oiljeva političkog faktora. Ideje i teorijski koncepti svoju afirmaciju ili negaciju doživljavaju isključivo dejstvom političkog faktora. Podjednako ekstremna kao i teorijski neodrživa, pa time i neprihvatljiva, oba ova stanovišta, koja, inače, zaslužuju posebnu analizu kojoj, svakako, nije mesto u ovoj kratkoj belešci, pomenuta su i zato da ukažu na bitne razlike u gledanjima na mogućnost, smisao i domašaj političke akoije u idejnoj sferi. Odričući se iluzije da pohtički faktor može sam po sebi i po svojoj meri da „izgradi” socijalističko društvo i „nadgradnju” kakva takvom društvu odgovara, i odbaoujući stanovište da društveni razvoj ide kud ide i da se tu ne može ništa učiniti, Savez komunista Jugoslavije, kao revoludonama idejno-politička usmeravajuća snaga našeg dmštva, ne može se danas ni prindpijelno ni praktično odreći političkih sredstava kada borba za afirmaciju socij alističkih samoupravnih odnosa to iziskuje. Posebno se on ne može odreći tih sredstava kada se u sferi dmštvenih odnosa i u idejnoj sferi političkim putem inaugurišu takvi koncepti koji, demokratski ocenjeno, udaljavaju tnaše društvo od oiljeva svog razvoja. U uslovdma samoupravljanja, koji sigumo još nisu takvi da bi se dmštvo moglo odreći egzistencije i delovanja političkog faktora u užem smislu reči, ali su i dovoljni za njegovo novo postavljanje i dejstvo drukčije od onoga kako je bilo u dmštvenim odnosima koje samoupravIjanjem prevazilazimo, politička akcija uopšte, kao i u idejnoj sferi, pod uslovom da uvažava bitne demokratske prinoipe, nije inkompatibilna samoupravnom konceptu društva i, posebno, sadašnjem stanju dmštvenih odnosa. Pri tome veoma je važno istaći i to da se politička akcija u užem smislu reči u sferi idejnog života našeg sve razvijenijeg samoupravnog dmštva sve više ograničava na ona pitanja koja se u javnom životu postavljaju u zaoštrenom vidu, to jest na pitanja koja se u demokratskom postupfcu političkom akcdjom u širem smislu reči nisu mogla uspešno razrešiti. Zato bi jače neposredno dejstvo političkog faktora u užem smislu reči u ovoj oblasti, kao, uostalom, i u dmgim oblastima, upućivalo na razmatranje dubljih dmštvenih pitanja. Ono bi pre označavalo slabost nego snagu pokreta. Kada pred sobom imamo konkretnu političfcu akciju koja je povod ovim redovima, imamo priliku za određeniji odgovor na još jedno pitanje. Naime, postoji mišljenje da Gradski komitet SKS Beograda i nije trebalo da preduzima političku akciju povodom „Književnih novina” jer su mnogobrojni kritički napisi u štampi dovoljno razjasnili poziciju tog lista. Međutim, čdnjenica je da javne kritike, pre svega, nisu bile dovoljne redakciji tog lista da ozbiljno preispita svoju poziciju. Redakcija „Književnih novina” u javnoj kntici nikako nije mogla ili nije htela da raspozna kritičko raspoloženje progresivne javnosti prema poslu koji ona javno obavlja. Tako je redakcija prenebegla bitni piincip

279

DEMOKRATSKA POLITICKA AKCIJA U IDEJNOJ SFBRI