Гледишта

Nekoliko navedenih determinanata „cmih" filmova jasno pokazuju mehanizam ,povezivanja gledaoca sa određenim scenama i uticaj koji one mogu da vrše na njih. Pored teorijskih ukazivaoija na uticaj sadržaja „cmih” filmova na gledaoce, istraživači praktičari dolaze do sličnih konstatacija. Michel Le Bourdelles, na osnovu iskustva koje je stekao kao sudija za maloletnike ukazuje na sledeće posledice koje su uslovljene gledanjem policijskih i krimi nalnih filmova; 1) Krađa novca da bi se išlo u bioskop. 2) Adolescent (sam ili u gmpi) vrši krađu ili zločin kao što je prikazano na filmu. Tehnika izvršenja. Kriminalni akt je izvršen istom tehnikom koju su primenih gangsteri na filmu. Akt je sledio übrzo posle davanja filma. 3) Pošto je gledao erotske scene na filmu, adolescent pokušava da iste realizuje. Film se ispoljava kao faktor demoralizacije.2) Istraživač zaključuje da su policijski filmovi najopasniji za predisponirane subjekte u odnosu na prestupništvo. Posebno se ističu sledeći argumenti: Tehnika zločina može da predstavlja osnov filma i centar interesa policijskog rasvetljavanja. Situaoije u ovim filmovima nisu oštre kao što je slučaj sa avan turističkim filmovima. Veoma je čest slučaj da polioijski filmovi imaju psihološke i psihoanalitičke karakteristike. Gangsteri mogu da budu simpatičniji nego predstavnici dmštvenog reda. Faktori identifikacije sa gangsterima imaju prevagu. Kraj filma završava se tako da je gotovo uvek poštovan moral. Ali ovakav završetak ne umanjuje i ne sprečava sjajan uspeh kriminala. Zato predisponirani subjekt može da nađe u ovakvoj situaciji argument svoga ponašanja 3) lako su date razne nijanse o vrstama uticaja „cmih” filmova na mlade, ipak, može se uočiti zajednička i bitna karakteristika koja se kod raznih stmčnjaka provlači kao crvena nit, a ispoljava se u ukazivanju na tehniku izvršenja krigninalnog akta. Međutim, treba odmah napomenuti da kriminalnu tehniku iz filmova primenjuje mali broj dece isto tako kao što se mali broj policijaca koristi tehnikom koja je poznata policiji. 4 ) Konstatacijom da mehanizam načina izvršenja krkninalnih akata predstavlja najnegativniji element iz filmskih scena koji utiče na mlade dolazi se do saznanja o kriminogenom činiocu koji je sadržan u „cmim” filmovima. Ald tehnika kriminalnih akata na filmu nije jedind kriminogeni činilac. Ona je, verovatno, najdublji i najbitniji kriminogeni uzrok iz ove oblasti, ali deluje u sklopu drugih činilaca sa kojima se nužno prepliće i dopunjuje. Vredno je diskutovati o ovim pitanjima da bismo osvetlili malo bolje ovu slo ženu problematiku. Naravno, ne možemo dati nska teorijska rešenja delovanja uzročnog mehanizma „cmih" filmova na mlade, ali možemo izložiti razne druge aspekte ove pro-

J ) S. Lebovici. Cinćma et Criminalitć. Revue intemationale de Filmologie, tome IV, No 13—15. 1953, str. 202—203. 3 ) S. Lebovici, ibid., str. 211. <) L. Broom-Ph, Selznick, Sociologv, Harper Row, Publishers, New York, 1963, str. 573.

232

DH. ALEKSANDAR TODOROVIC