Гледишта

blematike da bismo ukazali na svu njenu složenost i ozbiljnost koja zahteva da je rešavaju teoretičari i istraživači. Zato ćemo prikazati i druge karakteristike „cmih” filmova koji ispoljavaju kiiminogeni uticaj na mlade, A. Franchini i F. Introna naglašavaju da se drugi negativni aspekt „cmih” filmova ispoljava u tome što junak takvog filma ne predstavlja antidruštveni element. On može da bude vitez lutalica. Slobodan je, živi sam za sebe i izbegava teskoće društvenog života. Navode se i druge karakteristike filmskog j>imaka „cmih” filmova. Kada je reč o borbi između dobra i zla, između policije i prestupnika, filmski junak odoleva policiji tokom čitavog filma i oduševljava gledaoce. Na kraju, kada junafc gine, film se završava bez insistiranja na zmačaju pobede dobra. 5 ) Ovakva analiza filmskog junaka iz „cmih” filmova u odnosu na moralne vrednosti ukazuje na izvesne nedostatke koji se ispoljavaju u vidu indiferentnosti prema moralnoj sankciji ili osudi koje treba logički da slede iz filmskog sadržaja, Nedostalak moralne osude zla i realizacije vrednosti dobra, tj. nedostatak trijumfa dobra nad onim što je rđavo, predstavlja veoma štetan i asocijalan činilac filmskog sadržaja. U stvari, na kraju filma prekida se borba između dobra i zla, i to na taj način što zlo propada, ali se ne osuđuje. Naprotiv, fiimske scene koje tokom filma prukazuju negativncg junaka kroz prizmu pozitivnih osobina (hrabrost, smelost, snalažljivost, pravednost i dr.) pripremaju teren da se negativno zaodene plaštom pozitivnog. Malo je filmova -koji svojim završetfcom doprinose da se otkriju asocijalne osobine negativnog junaka. Stoga gledaocu ostaju u svesti pozitivne moralne vrednosti koje kroz radnju filma ispoljava negativni junak. Uticaj kriminalca na gledaoce uslovljen je mnogobrojnim karakteristikama. One mogu veoma snažno i efikasno da deluju na psihologiju mladih. A. Franchini i F. Introna pokazuju procese filmskih radnji koje se odvijaju između ikriminalaca i predstavnika zakona. Kriminalac ponekad ismejava predstavnika zakona. U filmovima može često da se vidi da je privatni detektiv mnogo sposobniji od policajca. Dok je privatni detektiv ciničan, hrabar, slobodan i nezavisan, dotle je policajac formalista i jednostavno naivan. Isto tako, kađa se uporede predstavnici dobra i predstavnici zla, videče se da ovi bolje žive od predstavnika dobra i ismejavaju ih. Elementi i karakteristike koje navode A. Franchini i F. Introna bili su predmet ispitivanja jedne ankete sprovedene među maloletnim prestupnicima. Rezultati su pokazali da maloletni prestupnici obožavaju glumca koji na ekranu predstavlja ciničnog heroja, agresivnog, slobodnog i neosetljivog. Glumci koji igraju na ekranu likove ove vrste snažno utiču na nedozrelu psihu mladih. U stvari, mladi pridaju veliku važnost ovakvim junacima, njihovim rečima i ponašanju. 6 ) A. Franchini, F. Introna, ibid., str. 233.

233

MEHANIZAM DELOVANJA „CRNIH” FILMOVA NA PONAŠANJE MLADIH