Гледишта

Međutim, uticaj filma na prestupndčka ponašanja mladih predstavlja veoma složen probiem ispitivanja u sklopu negativnih društvenih činilaca. V. Jovanović navodi sledeći slučaj, koji zaslužuje pažnju kada je reč o uticaju filma na omladinu: ~Za dve godine u Zavodu za maloletne prestupnike u Zemunu prikazano je 200 filmova. Samo jedan jedini put primetio sam da je film bio neposredan polstrekač za jednu akciju koja je nezavisno od fihna imala duboke korene. Američki film „Tako mlade, a tako rđave’ 1 , koji smo prikazali zahvaljujući razumevanju „Jugoslavija-filma” kritićki slika život u jednom američkom ženskom popravilištu. Jedna od najnegativnijih hčnosti u filmu je neka nemilosrdna, sadistički nastrojena nadzomica koja tuče, kinji i muči štićenice doma. Najmlađi pitomci našeg zavoda sutradan su iz svojih soba praćkama osuli vatru na portira. Njega su, čini se, identifikovali sa nadzomicom iz filma. Nikada pre toga nismo mislili o odnosu portira prema deci. Verovatno da je njegov stav izazvao sasviro opravdan revolt kod dece. Dakle, revolt nije izazvao fihn, nego, u stvari, portir.” 6) Iz ovoga primera može se videti kako se različiti elementi (oni iz fihna i iz interpersonalnih odnosa) povezuju i stvaraju određene reakcije kod dece. U pitanja koja su značajna za istraživanje u oblasti film-gledalac spada i uicaj „obmane”. Reč je o nezrelim, neobrazovanim i neinteligentnim gledaocima, tj. o onima koji nemaju dovoljno kritičkog duha. Ovakvi gledaoci su podložniji dhektnom uticaju fihna. Oni se emotivno vežu za filmske junake i filmske scene. Oni gube racionalnost a više dolaze do izražaja iracionalni impulsi. A. Franchini i F. Introna ističu da pod uticaj obmane mogu doći i subjekti koji imaju više kritičkog duha. Ali to može da se ostvari samo razumnim posredništvom. Uticaj obmane može se eksperimentalno postići. Potrebno je da gledaoci nisu visokoobrazovani, ni suviše inteligentni, i da nemaju kritičkog duha. Ovakav tip gledalaca pada pod uticaj obmane ukoliko se pretežno podstiče njihova emotivna sfera i impulsi. Kultura i određena sredina imaju odlučan uticaj na duhovni razvoj pojedinca. Međutim, dokazano je da su stanovnici sela inferiomi u odnosu na građane, radnici su inferiomi u odnosu na stručnjake a nepismeni u odnosu na obrazovane. Za veliki broj subjekata koji su psihološki nezreh bioskop predstavlja jedini izvor zabave i informacija. Na osnovu toga može se zaključiti da su filmskom uticaju obmane češće izloženi baš oni koji nisu dovodjno sposobni i spremni da se samostalno suprotstave filmskoj stvarnosti, Ovaj problem se mora posmatrati u vezi sa istraživanjima koja je pomenuo Canestrari. Ona se odnose na izvesne proble me percepcije. Reč je o sposobnosti subjekta da percepira stimuluse na granici čulnog nivoa. Ova sposobnost je ve-

8 1 Voia Joranović. Zabeleške o filmu i delikventima, Film i omladina, Beograd, 1957, str. 93.

234

DSL ALEKSANDAR TODOROVIC